Bh. poljoprivreda: "Štete su ogromne, prinosi prepolovljeni - čeka nas drastično poskupljenje hrane"
Bosanskohercegovačka poljoprivreda nalazi se pred jednom od najvećih kriza u posljednjoj deceniji. Dugotrajna suša, koja je zahvatila gotovo sve dijelove zemlje, ozbiljno ugrožava prinose, prijeti nestašicom hrane i dodatno pogoršava položaj proizvođača koji se već godinama bore s rastućim troškovima i slabom podrškom institucija.
Pojedini usjevi su potpuno izgubljeni, a bez hitne intervencije države jesen donosi drastično poskupljenje hrane, gašenje farmi i egzistencijalni kolaps domaće proizvodnje.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, je za portal Radiosarajevo.ba istakao da su već sada značajne štete, te se može procijeniti da će prinosi biti prepolovljeni – kako kod kukuruza, tako i kod voća, povrća, pa čak i u zatvorenim prostorima, gdje je proizvodnju ipak lakše kontrolisati:
Dragan Bursać: Sprdnja od države - Ćulum se vraća na čelo SIPE, što i ne bi? Ko mu brani?
"Dakle, štete su već vidljive, a mi moramo čekati kraj sezone da bismo ih mogli precizno zbrojiti. Poseban problem je stočna hrana. Silažni kukuruz je slab, merkantilni još gori, a nema ni dovoljno sirovine za stočne smjese. Sve je to povezano – manje stočne hrane znači manje stoke, manje proizvodnje mesa i mlijeka... Jednostavno, cijeli lanac će to osjetiti.
Što se tiče formiranja cijena – vidimo i sami da se to stalno mijenja i skače. Naša domaća proizvodnja učestvuje veoma malo u tome, čak ni 30 posto potreba ne pokrivamo kada su idealni uslovi, a sada je to i ispod 20 posto. Ostatak je uvoz, a uvozni lobi diktira cijene. Država je i dovela do ove situacije, da nemamo dovoljno vlastite proizvodnje, pa su nas učinili zavisnim. Sad to koriste. Gledaju samo kako da profitiraju, bez obzira na stanje kod nas."
Dodao je da od Vijeća ministara uglavnom imaju samo probleme, dok od Federalnog ministarstva poljoprivrede postoji ono što je zakonski propisano.
Suša uzima danak: Poljoprivrednici pred odustajanjem, jesen bi mogla donijeti drastičan skok cijena
"To su poticaji, i to se relativno redovno isplaćuje. Ostalo nema, čak nema ni one moralne podrške – da pitaju kako je, kamoli nešto drugo. Oni samo izvršavaju zakonske obaveze. Što se tiče Vijeća ministara, oni praktično ne rade ništa.
Vidite, oni samo puštaju voz da ide dalje. Umjesto da podrže domaću proizvodnju i uvedu neke mjere, oni čak otežavaju situaciju, na primjer carinskim politikama, naročito u sezoni. Bilo bi dobro da ljudi u Srebrenici, Živinicama, na poljima pšenice znaju po kojoj cijeni da prodaju, ali to nije slučaj.
Država ne čini ništa da zaštiti domaće proizvođače i domaću proizvodnju. To nije problem samo ove godine, to traje već godinama. Pogotovo nakon što je došlo do poskupljenja osnovnih proizvoda, cijene hrane su otišle u nebo."
Istakao je da nije optimističan ima li nade za spas ove sezone, s obzirom na najavljene sve veće vrućine u narednom periodu.
"Svaki dan je stanje sve gore, dosta toga je već nepovratno stradalo. Dobro bi bilo da temperature ipak malo padnu i da padne kiša, da se spasi ono što je ostalo zeleno, što još nije uvenulo ili uništeno.
Ali, kako rekosmo, možemo samo da se nadamo Božijoj pomoći, jer od države nema neke konkretne podrške. Gdje postoji sistem za navodnjavanje, obično se voda uzima iz riječnih tokova. To su manje parcele. U plasteničkoj proizvodnji koristi se gradska voda, ali to je vrlo malo i uglavnom neisplativo.
Vrlo je mali broj parcela koje imaju sisteme za navodnjavanje. Manje ih je nego prije rata. Znači, ulaganja u navodnjavanje su veoma skromna, što je problem. Trebalo bi mnogo više da se ulaže u poljoprivredu i navodnjavanje. Ponovo se vraćamo na potrebu da se struka maksimalno uključi i da se ljudi edukuju kako da se pripreme za ovakve ekstremne vremenske uslove, koji će, nažalost, biti sve učestaliji i sve gori.
Hrana će biti luksuz: Ministar Hrnjić upozorava da je poljoprivreda u BiH pred kolapsom
Svake godine će biti sve teže, treba mijenjati navike u sjetvi, uzgoju i svim drugim fazama proizvodnje. Sada gotovo da više nema ni pravog proljeća, već direktno iz zime ulazimo u ljeto i obratno. Mi stalno upozoravamo na to. Trebalo bi se prilagođavati, a za to je neophodno da struka postavi smjernice i vodi proizvođače", objasnio je za naš portal Nedžad Bićo.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
