Bećirović o skupu u Zagrebu i crtanju karte: "Ozbiljno narušavanje ionako krhkog mira!"

U zagrebačkom Hotelu Dubrovnik održana je dvodnevna konferencija "TradFest", u organizaciji ultrakonzervativne zaklade Vigilare i Ordo Iuris Hrvatske, uz podršku američkog think tanka Heritage Foundation, za koju radi hrvatski lobista Max Primorac.

Na ovom skupu - kojeg je i zagrebabčki "Jutarnji list" nazvao skandaloznim - predstavljena je nova karta podjele Bosne i Hercegovine na tri etnička entiteta. Znimljivo je da ova rasprava dolazi u vrijeme dok visoki zvaničnici Republike Hrvatske poručuju da nemaju "skrivenih namjera" prema Bosni i Hercegovini.

Skup je jučer izazvao mnoštvo rekcija u našoj zemlji i regiji, među kojima je bilo i onih oštrih. U ozrocima i posljedicama ovakvih poruka razgovarali smo prof. dr. Zijad Bećirović, direktorom Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana.

Trending

Profesor povijesti iz Zadra: Srbija i Hrvatska opet komadaju BiH!?

"Sa stanovišta regionalne sigurnosti i stabilnosti, svako ponovno otvaranje pitanja unutrašnje teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine, uključujući ideje o tzv. 'trećem entitetu', predstavlja ozbiljno narušavanje ionako krhkog mira, ugrožavanje ustavno-pravnog poretka države i potencijalni destabilizirajući faktor sa širim regionalnim implikacijama", upozorava prof. Bećirović.

Prem njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata, suverena država čiji je teritorijalni integritet definiran Daytonskim mirovnim sporazumom.

Prije oko 18h

U Zagrebu predstavljena skandalozna ideja, objavljena i karta "podjele BiH na tri dijela"

"Svaki politički projekat koji implicira njenu dalju etničku ili teritorijalnu fragmentaciju ne može se promatrati kao tehničko pitanje unutrašnje organizacije, već kao strateško sigurnosno pitanje sa direktnim implikacijama na stabilnost regiona", dodao je.

U tom kontekstu, političke poruke sa skupa održanog u Zagrebu, koje u javnosti otvaraju prostor za različite interpretacije mogućih modela budućeg uređenja Bosne i Hercegovine, prema sagovorniku portala Radiosarajevo.ba "doprinose jačanju nepovjerenja i dodatno opterećuju odnose u regionu".

"Istovremeno, deklarativna podrška Republike Hrvatske evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine mora biti praćena dosljednim poštivanjem njenog državnog kontinuiteta i institucionalnog integriteta, kako bi takva politika imala puni kredibilitet. U javnom i političkom diskursu, međutim, sve je izraženija percepcija razlike između deklariranih ciljeva i stvarnih političkih poruka", naveo je.

Koncept etničke teritorijalizacije

Ranije neslužbene inicijative i različiti "non-paper" koncepti, smatra direktor IFIMES-a, koji su u dijelu javnosti dovođeni u vezu i sa pojedinim regionalnim akterima, uključujući i Hrvatsku, dodatno su pojačali osjetljivost pitanja unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine te otvorili prostor za političke tenzije i različite interpretacije njenog budućeg razvoja.

"U takvom kontekstu, odgovornost svih političkih aktera u regionu jeste da djeluju deeskalacijski i odgovorno, a ne da kroz različita tumačenja evropskih vrijednosti otvaraju prostor za nove podjele. Stabilnost Zapadnog Balkana ne može se graditi na konceptima etničke teritorijalizacije, posebno u slučaju Bosne i Hercegovine, već isključivo na jačanju institucija, vladavini prava i dosljednom poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta postojećih država od strane svih susjeda", ističe Bećirović.

Političke namjere država

U širem institucionalnom i akademskom kontekstu, od ključne je važnosti da javne rasprave ostanu u okvirima odgovornog dijaloga i međunarodnopravno utemeljenih principa, bez dodatne politizacije koja može produbiti postojeće podjele.

"U tom smislu, pojedine rasprave održane u Zagrebu u dijelu javnosti se interpretiraju kao ciljano usmjerene, što dodatno doprinosi osjetljivosti teme. Takve političke tenzije dodatno opterećuju regionalne odnose i zahtijevaju pojačan angažman relevantnih međunarodnih aktera u pravcu očuvanja stabilnosti i dosljednog poštivanja Daytonskog okvira. Istovremeno, one neizbježno utiču i na percepcije o političkim namjerama pojedinih država u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, uključujući i Republiku Hrvatsku", zaključuje Bećirović u izjavi za Radiosarajevo.ba.