Alen Muhić za portal Radiosarajevo.ba: "Djeca poput mene i dalje se suočavaju s tišinom društva"
Nevidljivi i vidljivi ožiljci agresije na Bosnu i Hercegovinu žive u našem društvu i trideset godina od potpisivanja mira.
Traganje za nestalim osobama, pa i kompletnim porodicama, svjedočanstva o zvjerstvima počinjenim od strane agresorske vojske u svim krajevima Bosne i Hercegovine, i dalje kao sjene prate bh. društvo. Jedna od priča jeste i ona o 'nevidljivoj djeci rata', koja su rođena nakon ratnog silovanja.
Alen Muhić je jedan od mnoge djece koji je o svom svjedočanstvu odlučio govoriti javno, dati podršku i vidljivost pitanju ove grupe bh. društva i ukazati da su, iako ih zovu 'nevidljiva djeca rata', itekako vidljivi i stvarni.
Uzbuna u Irskoj: Dronovi krenuli na avion u kojem je bio Volodimir Zelenski
Za portal Radiosarajevo.ba govorio je o svom djetinjstvu, borbi za promjenu zakona i knjizi Ja sam Alen koja će sarajevskoj publici biti predstavljena 8. septembra 2025. godine.
Pero, Edin i Alen
U filmu Dječak iz ratnog filma reditelja Šemsudina Gegića, Muhić je tek dječak koji je spoznao istinu o sebi i svijetu koji ga čini. U prvim kadrovima, govori da zna priču o Edinu i Peri. Nakon što je ispriča, kaže da je on oba dječaka. I Edin i Pero.
Aleksandar Hemon: Za čim čeznu Thompson i njegovi ljubitelji – klanjem do endehazije?
Danas je Alen Muhić. Njegovo traganje za istinom i identitetom koji ga čini, počelo je u ranom životu.
"Moja potraga za identitetom počela je još u djetinjstvu, kada sam shvatio da se iza tih imena krije mnogo više od običnog papira i dokumenata.
Edin, Pero i Alen nisu bila samo imena - ona su bila znakovi mog porijekla, mog puta i moje borbe da shvatim ko sam zapravo. Svako ime nosilo je teret priče koju nisam birao, ali sam je morao prihvatiti. Traganje je bilo bolno, ali i oslobađajuće, jer sam konačno počeo povezivati svoje porijeklo s istinom koju nisam smio potiskivati", objasnio je Alen.
Pisanje knjige 'Ja sam Alen'
O odluci da napiše knjigu Ja sam Alen koja je lično svjedočanstvo, ali dio historije našeg društva, kaže da nije došla preko noći.
"Ona je sazrijevala u meni godinama. Moj najveći motiv bio je dati glas svima onima koji šute – djeci rođenoj iz ratnog silovanja, ali i njihovim majkama koje su preživjele najveće traume. Knjiga nije samo moja priča, to je svjedočanstvo hiljada onih koji i danas žive u tišini i strahu", poručio je.
Zakon o 'nevidljivoj djeci rata'
Tek decenijama nakon rata, institucionalna šutnja o ovoj kategoriji društva, prekinuta je donošenjem Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji Bosne i Hercegovine i Distriktu Brčko, koji omogućava 'nevidljivoj djeci rata' da budu prepoznata i uživaju prava koja su im trebala biti zagarantovana još i ranije.
Udruženje "Zaboravljena djeca rata", čiji je aktivista i Alen, izvojevalo je ovu borbu. Ne samo za njih, već za sve koji su često izostavljeni iz institucionalnih rješenja.
Alen kaže da je donošenje ovakvog zakona bilo važan korak, ali nije dovoljan.
"Djeca poput mene i dalje se suočavaju sa stigmom, nerazumijevanjem i tišinom društva. Mi ne tražimo sažaljenje, već priznanje, podršku i mogućnost da živimo bez etiketa i predrasuda. Potrebna je stvarna empatija, a ne samo formalno priznanje na papiru", kazao je.
O stigmi društva
Bosanskohercegovačko društvo je često brzo u davanju etiketa, pa tako i u slučaju 'nevidljive djece rata', koji pored svoje traume, moraju da se nose i sa različitim situacijama koje društvo svjesno ili nesvjesno nameće.
O tome da li je bh. društvo drugačije u 2025. godini i da li i dalje postoji stigma, Alen Muhić kaže da ipak vidi neke pomake.
"Ali i dalje osjećam da društvo nije spremno u potpunosti da prihvati ove priče bez stigmatizacije. Ipak, ohrabrujuće je što danas ima više podrške, što sve više ljudi javno staje uz nas i priznaje istinu. To je proces koji zahtijeva vrijeme, hrabrost i, najviše, ljudskost", veli Muhić.
Svjedočanstvo kao živa riječ
Kada javno govori o svom iskustvu i životu koji živi već 32 godine, Alen kaže da je izazov uvijek isti u toku javnog govorenja.
"Najveći izazov je uvijek isti – pogledati u oči ljudima i otvoreno govoriti o najtežim temama, znajući da neki možda i dalje neće razumjeti. Ali istovremeno, najveća snaga dolazi iz činjenice da moj glas može nekome otvoriti vrata nade i hrabrosti da i sam progovori", poručio je Alen.
Poruka sarajevskoj publici
U Bosanskom kulturnom centru, 8. septembra, bit će održana promocija knjige Ja sam Alen. Promociju organizuje Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, u partnerstvu sa Javnom ustanovom Bosanski kulturni centar Sarajevo i Udruženjem "Zaboravljena djeca rata". Događaj počinje u 19 sati, a Alen Muhić, autor knjige, imao je posebnu poruku za sarajevsku publiku.
"Moja poruka je jednostavna: Istina oslobađa. Pozivam ljude da čitaju ovu knjigu ne samo da bi upoznali mene, već da bi razumjeli hiljade priča koje se nikada nisu ispričale. Sarajevo je grad koji zna šta znači bol i otpor, i vjerujem da će baš ovdje ova knjiga pronaći svoje posebno mjesto", naveo je Alen.
Ko je Alen danas?
Osim što je svojom pričom rasplakao, ohrabrio i poboljšao bosanskohercegovačko društvo, ovaj autor i civilni aktivista je i suprug i otac, ali i 'heroj u bijelom'.
"Danas sam suprug i otac. Radim u hitnoj pomoći i svaki dan spašavam živote.
To je moj način da vratim ono što je meni dato - priliku da živim, iako sam mogao biti samo broj u statistici rata. Najveća sreća mi je porodica i moji sinovi (Rejjan , Ismail i Džan) jer u njima vidim život koji ide dalje, ljepši i pravedniji", zaključio je Muhić.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
