Zrinka Bralo: Energiju nam crpe korumpirani nacionalisti, ali boriti se moramo
Zrinka Bralo, novinarka nekadašnjeg Omladinskog programa Radio Sarajeva, živi u Londonu gdje je već godinama direktor organizacije za prava manjina, imigranata i izbjeglica u Velikoj Britaniji.
Radila je kao povjerenica Nezavisne britanske komisije za azil, dobitnica je nagrade Voices Of Courage Award 2011. koju dodjeljuje Komisija za žene izbjeglice u New Yorku. Za vrijeme rata u Sarajevu radila je za European Broadcasting Union (EBU), kolumnistica je prestižnog Guardiana.
A, nizu profesionalnih uspjeha ove Bosanke od sada se može dodati i počasni doktorat Univerziteta Exeter. Riječ je o britanskoj instituciji, koja je znana u svijetu po izvrnosti u predavanjima i istraživanjima.
Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'
Razgovarala: Lana Ramljak
U intervjuu za portal Radiosarajevo.ba govori o značaju doktorata koji je dobila, o migracijama, izbjeglicama, o Bosni i Hercegovini i njenoj budućnosti, a otkriva nam i tajnu ko je zaslužan što je Omladinski program Radio Sarajeva iznjedrio vrhunske profesionalce koji su svoj kvalitet potvrdili na međunarodnom planu.
BiH će do kraja godine izgubiti više od 20.000 stanovnika - ne računajući migracije
Za početak, Zrinki čestitamo na još jednom velikom uspjehu, te je molimo za više detalja. Inače, počasni doktorat se daje kao priznanje ljudima koji svojim radom doprinose opštem dobru u društvu; prilika je to da se oda priznanje tim osobama ali isto tako da se dobrinese radu i ugledu institucije koja daje doktorat.
"Meni je izuzetna čast što je moj rad na sistemskom poboljšanu ljudskih prava izbjeglica i imigranata priznat na ovakav način, kao doprinos borbi za prava svih, za demokratske vrijednosti, ljudsko dostojanstvo, slobodu i pravdu. Doprinos Univerziteta u Exeteru toj kampanji su posebne stipendije za izbjeglice i azilante, što mi je posebno važno, jer je odnos britanske vlade prema nekim izbjeglicama veoma nehuman i rasistički", otvoreno govori Bralo na početku.
Kako nam otkriva, tamošnja vlada ne dozvoljava azilantima da rade ili da studiraju.
"Jako je važno da sve institucije u društvu organizuju otpor takvim nepravednim zakonima, i učine sve da ne završimo u fašizmu. Zato sam jako ponosna na Exeter.
Također je čast biti u društvu drugih počasnih doktora literature (DLitt) sa Exetera kao što su JK Rowling, Edward Said, Benjamin Zephaniah, Mike Leigh i mnogi drugi pisci, novinari, umjetnici i akademici. Ove godine mi je dodatno zadovljstvo što sam dobila doktarat u isto vrijeme kad i Stormzy i spisateljica Kamila Shamsie. Nisam se mogla naći u boljem društvu", poručuje.
Razgovor nastavljamo temom o migracijama u 2022. godini. Koji su ključni izazovi za svijet i za Bosnu i Hercegovinu?
Zbog mogućeg egzodusa iz Afganistana: Ministri EU na sastanku o migracijama
"U maju 2022 broj izbjeglica u svijetu je, prema podacima UNHCR-a, dosegao 100 miliona. Tome je naravno doprinio rat u Ukrajini, ali i pad Kabula prošle godine, kao i ratovi i politička nestabilnost u Jemenu, Mijanmaru, Siriji, Kurdistanu, Sudanu, Venecueli i mnogim drugim mjestima.
Broj ljudi koji su izmješteni unutar granica svojih zemalja zbog prirodnih katastrofa je mnogo veći (23.7 miliona) nego broj onih koji su izmješteni zbog ratova (14.4 miliona)", daje uznemirujući i neočekivan podatak naša sagovornica.
Priznaje i kako je upravo to ono što ju brine, jer vlade i političari ne obraćaju pažnju na činjenicu da su klimatske katastrofe izazvane uništavanjem planete uzrok prisilnim migracijama.
"Posljedica te politike je da Evropa neće biti spremna za klimatske izbjeglice. Ljudi jednostavno nemaju izbora niti se imaju gdje vratiti."
Bosna i Hercegovina je na geografskom i političkom raskršću ovih globalnih promjena, stava je Zrinka Bralo.
Teško je, govori nam, predvidjeti šta će se desiti u narednih par mjeseci ili godina, ali s obzirom na to da je ekonomska situacija kritična sve države će imati manje sredstava i manje strpljenja za pomoć izbjeglicama i imigrantima.
"Moramo se paziti da nas oskudica ne zavede u driskiminaciju prema ljudima koji su u očajnoj situaciji. Bosna i Hercegovina bi mogla biti proaktivnija u procesu azila i ponuditi status izbjeglicama koje bi se mogle integrisati i doprinjeti lokalnoj zajednici, kao što smo mi učinili u zemljama u kojima smo se našli 90-ih godina", njen je komentar za portal Radiosarajevo.ba.
Šta Zrinka Bralo očekuje u narednom periodu, na globalnoj 'ploči'?
"Globalna kriza poslije pandemije, ekonomska, politička, sigurnosna, emocionalna i svaka druga je zastrašujuća i moramo se svi kolektivno angažovati za oporavak u svim sferama života."
Pitamo je i u čemu se kriju najveći izazovi za budućnost naše domovine? Šta su nam vrline, a šta mane?
"Bosna i Hercegovina je jedna od najljepših zemalja u Evropi, i boli me to što se ne brinemo za naše prirodne ljepote malo bolje. Ne brinemo se za svoje ljude, za zdravlje, za budućnost mladih ljudi. Nemam statistiku za našu emigraciju, ali anegdotalno znam i vidim da mladi ljudi odlaze jer nemaju posla niti snage da se nose s politkom podjela i straha.
Naša je mana što nismo svjesni svojih prednosti kao zemlja, i što nam energiju crpe korumpirani nacionalisti. Moramo se boriti protiv beznađa, korupcije, svih oblika diskriminacije i moramo čuvati prirodnu okolinu. Svako može učiniti koliko može za dobrobit svoje zajednice."
Ja uvijek očekujem neku katastrofu, ali 'deveram' s tim tako što radim nešto da je spriječim - vrlo otvoreno govori Zrinka Bralo.
"Moj je posao da smanjim štetu za nove generacije i da pomognem koliko mogu da ne prave iste greške koje moja generacija čini. Ja sam optimista. Najveća su mi nada i inspiracija mladi i pametni ljudi", zaključuje u pozitivnom tonu.
Boro Kontić odbio primiti nagradu koju mu je dodijelila Skupština KS
Za kraj, ne možemo da je ne pitamo - brojni članovi Omladinskog programa svoj kvalitet napravili su zavidne međunarodne karijere. Tu su bili Bralo, Hemon, Anđelić, Stevanović, Savić, Hujić, Sančanin, Zaimović... u čemu je Vaša tajna?
"Ta je lista mnogo duža i mnogi od nas smo bili i ostali dobri prijatelji nakon 35 godina. Tajna Omladinskog programa, ako ima tajna, je Boro Kontić, kojeg mi svi još uvijek od milja zovemo Gazda", priznaje Bralo, pa nastavlja:
Moja mama je to najbolje opisala: 'Nema vama bez Bore ništa'. Mi smo bili mladi, pametni i nadobudni, a Boro je bio malo stariji od nas, ali već odličan novinar i osnivač kultnih Nadrealista."
Ključna, bar za nju, kako nam priča, bila je Borina velikodušnost mentora koji je prepoznao potencijale i talente: "I imao strpljenja da se nosi s nama, da nas obrazuje i odgaja, ali istovremeno kao sebi jednake."
"Kontić je stvorio od Omladinskog programa platformu sa nevjerovatnom kreativnom slobodom, gdje smo mogli učiti, praviti greške i graditi samopouzdanje kao dio tima, sa etičkim vrijednostima, profesionalizmom, kritičkim mišljenjem, tolerancijom prema drugačijima. Takva vrsta obrazovanja je od neprocjenjive vrijednosti. Kako tada, tako i sada, uvijek ima nešto novo da se nauči i da se radi, i to je nešto što smo svi mi ponijeli sa Omladinskog, gdje god da smo i šta god da radimo", zaključuje Zrinka Bralo u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
