Šarović otkriva: Da, postoji opcija za novu koaliciju za formiranje državne vlasti

Mirko Šarović je trenutni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, dopredsjedavajući u aktuelnom sazivu Vijeća ministara BiH, novoizabrani predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), te zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Stoga malo je ljudi s kojima je bolje razgovarati o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH.

Razgovarao: Erdin Halimić

Šarović u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba govori, prije svega, o formiranju vlasti nakon oktobarskih izbora prošle godine, nastavku bh. puta ka punopravnom članstvu u NATO savezu, planovima i obavezama, kao predsjednika SDS-a, ali i novim mogućim koalicijama.

Zamolili smo Šarovića da komentira zastoj u formiranju vlasti, a on je kazao da su „politički neuspjeh“ jedine riječi koje bi mogle najjednostavnije opisati trenutnu situaciju oko formiranja izvršne vlasti.

„Izlaz je teško vidjeti jer trenutni pregovarači koji imaju kapacitet nemaju nikakvog zajedničkog imenitelja osim što žele vlast, a neki od ovog trojca žele samo svoj dio plijena i ništa ih drugo ne interesuje. Kako sada stvari stoje nije izgledno skoro formiranje ni Savjeta ministara ni Federalne vlade“, smatra Šarović.

Na pitanje o mogućnosti da se formira nova većina na državnom nivou, te koje bi je stranke pored SDS-a činile, Šarović odgovara da „teoretski postoje opcije i matematika za drugačije formiranje parlamentarne većine“.

„Ali, to je teži i složeniji put do formiranja novog saziva Savjeta ministara BiH. Lično, nisam se nigdje kandidovao ni preporučivao za bilo koju poziciju pa ni predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. Kada bi nakon kraha ovih pregovora, a on je vidljiv golim okom DNS (Demokratski narodne savez op.a.) i Socijalistička partija bili zainteresovani da razgovaramo o novoj većini u Parlamentarnoj skupštini koja dolazi iz RS bio bih spreman da im prepustim sve čelne pozicije, naravno ako se sa tim složi i PDP drugi koalicioni partner“, vrlo otvoreno je kazao za portal Radiosarajevo.ba Mirko Šarović.

U nastavku intervjua pitali smo i da li već bilo određenih razgovora s potencijalnim partnerima, a Šarović je istakao da su u ovom trenutku u fokusu razgovori tri stranke sa najvećim koalicionim potencijalom.

„Ishod tih razgovora je kao što sam i rekao potpuno neizvjestan. Komunikacija s političkim strankama koje imaju svoje poslanike u Parlamentu BiH su svakodnevne, ali je suviše rano da se to nazove pregovorima. Treba biti realan i reći da SDA, HDZ i SNSD-e imaju sve resurse i šanse da formiraju novi saziv Savjeta ministara BiH, ali istovremeno i najveće šanse da u tome ne uspiju“, poručio je Šarović.

Javnosti u BiH je poznato da je jedna od osnovnih prepreka na putu formiranja vlasti na državnom nivou upravo pitanje nastavka puta prema članstvu u NATO savezu. Stoga smo Šarovića pitali i da nam predstavi svoj lični stav po ovom pitalju ali i poziciju koju zauzima SDS.

„Moram priznati da moja lična iskustva u bliskoj prošlosti saradnje sa NATO-om nisu baš sjajna i nisam najbolja osoba koja bi trebala govoriti o toj temi. Srpska demokratska stranka s druge strane od samog početka pridržava se stavova Narodne skupštine RS u odnosu na saradnju sa NATO-om. Naravno razumijemo da u drugom dijelu BiH za razliku od RS najveći dio građana bezrezervno podržava NATO integracioni proces“, kazao je Šarović.

Kad smo se dotakli i SDS-a, Šarovića kao novoizabranog predsjednika ove političke partije pitali smo i za prioritete u radu u narednom periodu.

„Pored sređivanja unutrašnjih prilika u stranci što su uobičajene postizborne aktivnosti htjeli bi da pažnju javnosti usmjerimo na neka, po nama, ključna društvena pitanja koja su i važnija od podjele resora i pukog sklapanja izvršne vlasti na različitim nivoima što se danas predstavlja kao pitanje svih pitanja. Tu prije svega mislim na izborno zakonodavstvo koje je iz prošlog vijeka i koje je 'izbušeno' i 'pročitano' od strane stranačkih 'eksperata' tako da danas na žalost Izborni zakon i sam izborni proces predstavljaju najveću i nezamislivo rasprostranjenu zonu korupcije i kriminala. Želimo takođe kao stranka da se u narednom periodu bavimo pitanjem uloge javnih servisa u društvu uopšte, ali i drugim važnim životnim pitanjima koja će biti dio naših prioriteta“, rekao je Šarović.

Za kraj našeg razgovora pitali smo i za komentar na odluku člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da pitanje izgradnje Pelješkog mosta proglasi vitalnim interesom RS. Šarović je mišljenja da je Pelješki most infrastrukturni objekat od ogromne vitalne važnosti za susjednu Hrvatsku, ali nikako za RS.

„To je ključna središnja moja teza ne upuštajući se u suštinu, validnost i pravu mjeru zaključaka Predsjedništva BiH jer to i nije moj posao i nadležnost. Iole razuman čovjek u ovoj zemlji zna da kada govorimo o odnosu sa našim susjedom Hrvatskom naš vitalni interes posebno građana koji žive u RS jeste da sa ovom zemljom sporazumno definišemo pitanje granice odnosno graničnu liniju i riješimo pitanje lokacije odlagališta nuklearnog otpada koje Hrvatska planira graditi na granici sa BiH u Trgovskoj Gori“, smatra Šarović.

Dodaje da ipak želi i da razjasni da, ako se BiH slaže, razumije i prihvata da Pelješki most treba Hrvatskoj, onda Hrvatska treba da zna da razumije da BiH traži razgraničenje na moru i izlaz na otvoreno more.

„Pozicija u smislu neka sada ide Pelješki most, a o pravu na moru ispod ovog mosta ćemo kasnije je nešto što ne mogu prihvatiti. Upravo zbog ovog smatrao sam da je korištenje prava na potezanje vitalnog interesa od strane člana Predsjedništva BiH iz RS olako potrošeno, a to pravo nije pametno i nije realno potezati svakih sedam dana. Čuvaj to pravo za neku važniju priliku - jedino je što mogu da kažem kao neku vrstu završne poruke“, zaključio je Šarović.