SAD / Naučnik iz BiH održao predavanje na godišnjoj konvenciji N. Geographica

24. 10. 2019. u 21:53:00 S. H.

Shares: 97

Na ovogodišnjem Education Summit koji je okupio neke od najutjecajnijih naučnika uglednog National Geographica zajedno sa stotinu odabranih nastavnika i profesora iz Sjedinjenih Američkih Država, bosanskohercegovački istraživač morskih pasa Andrej Gajić imao je priliku ispitati revolucionarne tehnologije čija je upotreba planirana za razvoj formalnog i neformalnog obrazovanja primarno u SAD, ali i šire.

Bosanac Andrej Gajić postao istraživač morskih pasa National Geographica

Jedini bosanskohercegovački istraživač morskih pasa Andrej Gajić dobio je nedavno prestižnu poziciju unutar National Geographica. U potrazi za prilikama koje se nude mladim stručnjacima, kako je ispričao u razgovoru za Radiosarajevo.ba , pronašao je i konkurs za prijem istraživača na međunarodnom nivou raspisan od strane Nacionalne geografije, koja prima iznimno mali broj aplikanata u odnosu na potražnju tog angažmana.

Andrej je jedan od troje Europljana i jedini naučnik iz BiH koji je pozvan da na godišnjoj konvenciji National Geographica održi predavanje o svome radu i planovima na polju ihtiologije u Bosni i Hercegovini. Tako se našao u skupini naučnika iz SAD-a, Japana, Brazila, Mongolije, Britanije i nekoliko drugih zemalja. 

Kako je ispričao za Radiosarajevo.ba, radili su na uspostavi interaktivne saradnje između nastavnika i/ili profesora sa nama naučnicima, kako bi primarno osvježili, ali i osnažili, trenutne nastavne procese i na što kvalitetniji način približili učenicima i/ili studentima svijet istraživanja i nauke.
Andrej Gajić - undefined

Andrej Gajić na predavanju u sjedištu National Geographica

"Upravo na ovaj način možemo i motivisati mlade ljude, gradeći novu generaciju istraživača i konzervacionista", rekao nam je Gajić.

"Na svom predavanju skrenuo sam pažnju na neke od rezultata studija koje rukovodim na Mediteranskom moru, a tiču se utjecaja zagađenja (poput mikroplastike, ratnog otpada, teških metala i sl) na razvoj oboljenja kod morskih pasa i raža, kao i drugih akvatičnih organizama. Nadalje, osvrnuo sam se na uspješne modele edukacije učenika i studenata koje sam realizirao u proteklih tri godine u SAD-u, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji, Španiji, Gruziji i drugdje", ispričao nam je Gajić.

Kako nam je pojasnio, zaliv Neum-Klek predmet je gotovo desetogodišnjih studija tokom kojih su publicirali više od 30 naučnih radova obogativši poznavanje faune na lokalnom i regionalnom nivou.

"Prema dosadašnjim rezultatima, a primarno s obzirom na broj uspješno realizovanih projekata i objavljenih podataka, s pravom možemo reći da kompletan marinski dio naše države iako relativno male površine predstavlja vrlo značajno stanište za mnoge marinske skupine, od kojih su pojedine i dosta raritetne u drugim dijelovima Jadrana. U periodu od 1980. do danas objavljeni su susreti sa ukupno 7 vrsta ajkula i 5 vrsta raža, dok je ekipa kojom rukovodim identificirala nekoliko značajnih mrijestilišta, od kojih su neka prva regionalno zabilježena. Nažalost, kao i u ostatku Jadrana, antropogeni pritisci u vodama naše države postoje no nisu zabrinjavajući. Ipak, opći problem zagađenja (posebno plastikom) odgovornost je svakog pojedinca, te smatram da je pravo vrijeme da preuzmemo odgovornost i svi zajedno poradimo na smanjenju upotrebe jednokratne plastike, kao i proizvoda koji su zasnovani na primarnoj mikroplastici koja lako dospijeva u prirodna staništa nanoseći im veliku štetu", pojasnio je Gajić za Radiosarajevo.ba o čemu je govorio na ovom predavanju.

Jeste li vidjeli morskog psa iz BiH?

Želite li vidjeti morskog psa iz BiH, napisao je na svom Facebook profilu jedini bosanskohercegovački istraživač morskih pasa Andrej Gajić koji od marta 2018. godine radi na prestižnoj poziciji unutar National Geographica, te istražuje Neumski zaljev. Bosanac Andrej Gajić postao istraživač morskih pasa National Geographica Evo prilike!

Također, istakao je i kako imaju podršku lokalne zajednice, kao i brojnih inostranih partnera i fondacija. Precizirati oboljenja koja su utvrđena kod životinjskog svijeta u Mediteranskom zalivu ne mogu se još iznositi u javnost, jer je rad u publikaciji.

S obzirom da je na ovako značajnom, godišnjem, skupu koji je činilo gotovo 200 učesnika bilo svega trideset istraživača iz National Geographic bila mu je velika čast i "naprosto neopisivo zadovoljstvo podijeliti našu glavnu pozornicu u Grosvenorovom auditorijumu u Washingtonu sa svojim prijateljima i kolegama koji rade ground-breaking studije širom planete", rekao nam je Gajić.

"Moje zadovoljstvo je još veće s obzirom na to da sam prije tri mjeseca također bio jedan od predavača na krovnom festivalu koje se u junu održalo u našem sjedištu u Washington D. C", prokomentirao je.

Kao rukovodilac Shark Tales pri National Geographicu svoj fokus je usmjerio na bolje razumijevanje mehanizama nastanka i razvoja oboljenja morskih pasa, ali i modele uspostave dugoročne in-situ zaštite na međunarodnom nivou.

"Dakako, sve aktivnosti prati i unapređenje formalnog i neformalnog obrazovanja, posebne na visokoškolskom nivou. Znatno šire studije realizujemo također u sklopu našeg međunarodnog Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju Sharklab ADRIA, kao partnera National Geographica. Uspostava jedinstvenih zakonskih okvira za zaštitu ajkula i raža na istočnom Jadranu realizira se kroz tri projekta koja podržava fantastična Rufford fondacija iz Engleske. Knjiga koju sam publicirao ove godine dobila je zvaničnu podršku resornih ministarstava Hrvatske, Slovenije i naše dražave – te predstavlja bazu za razvoj dodatnih zakonskih okvira za ukupno pet država istočnog Jadrana", rekao je Gajić.

Andrej Gajić - undefined

Andrej Gajić "na radnom mjestu"

Kako nam je ispričao, rade na uspostavi jedinstvenih zakonskih okvira za zaštitu morskih životinja, te su predložili Crvenu listu lokalnih životinja.

Na listama se nalaze neke od 30 regionalno ugroženih vrsta (15 kritično ugroženih, 8 ugroženih i 7 ranjivih). Za neke od vrsta poput anđeoskih ajkula smatralo se da su čak regionalno izumrle, no naš tim posjeduje podatke o nalazima, čak i sa juvenilima, na teritoriji istočnog Jadrana. 

Tonko Šoljan je ove vrste bilje bilježio i u Neumskom zalivu, do 1980. ali naše desetogodišnje studije nisu pružile dokaz o trenutnom statusu vrsta u vodama naše države, što ne znači da neke od narednih studija neće potvrditi nalaze iz prošlog vijeka, otkrio nam je Gajić. 
 
Studije na teritoriji istočnog Jadrana jako blisko radi sa kolegama u Bosni i Hercegovini, primarno Suvadom Lelom, Hajrudinom Beširovićem, Adlom Kahrić i Amerom Alićem, koji su i naši saradnici u National Geographic.

"Nadam se da ćemo ako Bog da zajedno sa širim javnim masama uspjeti smanjiti količinu otpada koja svake minute biva deponovana u prirodna staništa značajno remodelirajući ekosisteme i dovodeći do pojave niza patoloških stanja; te da ćemo razumjevši neophodnu zaštitu mnogih vrsta koje se nalaze našom krivicom na rubu opstanka, razviti modele njihove dugoročne konzervacije", poručio je na kraju za Radiosarajevo.ba bosanskohercegovački istraživač morskih pasa Andrej Gajić.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA