Na današnji dan prije 135 godina rodio se najveći bosanskohercegovački pripovjedač

Isak Samokovlija je poznati bh. književnik, autor djela s bosansko-jevrejskom tematikom. Po zanimanju je bio ljekar. Živio je u Goraždu, Fojnici i Sarajevu.

Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, tada dijelu Austro-Ugarskog carstva, 3. septembra 1889. godine, u porodici sefardskih (španskih) jevreja. Njegova porodica se doselila iz Samokova u Bugarskoj, po čemu su dobili prezime Samokovlija. Nakon djetinjstva provedenog u Goraždu, odlazi u Sarajevo i završava Prvu gimnaziju, te studira medicinu u Beču.

Nakon studija, Samokovlija je radio kao ljekar u Goraždu, Fojnici i Sarajevu. Svoju prvu pripovijetku Rafina avlija objavljuje 1927. godine, a dvije godine kasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki Od proljeća do proljeća, u izdanju Grupe sarajevskih književnika.

Trending

Teško stanje na putevima širom BiH: Zatvorena jedna traka na dionici autoputa

Početak Drugog svjetskog rata dočekuje u bolnici Koševo u Sarajevu, gdje je bio šef jednog odjeljenja. Ubrzo dobija otkaz i bio je prinuđen nositi žutu traku s Davidovom zvijezdom, kojom su nacisti obilježavali sve Jevreje. Nakon proglašenja NDH zatvoren je od strane ustaša, te kasnije prebačen u izbjeglički logor na Alipašinom mostu u Sarajevu.

U proljeće 1945. godine uspijeva pobjeći od ustaša koji su ga prinudno vodili sa sobom, te se krio sve do oslobođenja zemlje. Po završetku Drugog svjetskog rata držao je razne pozicije u bh. i jugoslavenskim književnim krugovima. Uređivao je književni časopis Brazda od 1948. do 1951. godine, a poslije toga je sve do smrti bio urednik u Izdavačkom preduzeću Svjetlost.

Na njegovo književno djelo mnogo je utjecalo odrastanje uz rijeku Drinu u Goraždu. Ivo Andrić ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač uz Petra Kočića.

Isak Samokovlija umro je 15. januara 1955. godine, u Sarajevu. Sahranjen je na starom jevrejskom groblju na strmoj padini Trebevića. Njegova najpoznatija djela su: Od proljeća do proljeća, Nosač Samuel, Solomunovo slovo, Hanka (drama), Plava Jevrejka (drama), On je lud (drama), Fuzija (drama), Tragom života, Đerdan i Priča o radostima.