Frane Maroević: Nije novinarstvo u krizi, svijet je u krizi!

Međunarodni institut za štampu (IPI) najavio je da će se od 22. do 24.5.2024. u Sarajevu održati Svjetski kongres i Festival medijskih inovacija. Očekuje se oko 400 vodećih svjetskih novinara, urednika i izdavača iz 68 zemalja iz cijelog svijeta.

Među gostima iz svijeta bit će i Wael al-Dahdouh, legendarni palestinski novinar, istinski glas palestinskog otpora i jedna od najvećih žrtava izraelske agresije tokom koje su ubijeni njegova supruga, sinove, unuka, kćer, petero najbližih. Njegove poruke sigurno će snažno odjeknuti iz glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva.

Ovim značajnim povodom za Radiosarajevo.ba portal govori Frane Maroević, izvršni direktor IPI-a. Razgovarali smo o novinarstvu danas, agresiji prema novinarima, izazovima s kojima se suočavaju novinari i mediji, medijskim perspektivama...

Trending

Pariz 2024 | Spektakularnom ceremonijom otvorene Olimpijske igre na rijeci Seni

Razgovarao: Faruk Vele

Radiosarajevo.ba: Kao što je javnosti poznato, Međunarodni institut za štampu (IPI) najavio je da će se od 22. do 24.5.2024. u Sarajevu održati Svjetski kongres i Festival medijskih inovacija koji će okupiti novinare, urednike i izdavače iz cijelog svijeta. Kakve poruke javnost može očekivati s navedenog skupa?

Maroević: Tema koju smo izabrali prije skoro godinu dana je „Vođenje kroz krize - Novinarstvo na prekretnici“. Tada nismo mogli ni zamisliti krizu novinarstva u Gazi, koja je danas jedna od ključnih tema za novinare i medije.

Tokom ova dva dana razgovarat ćemo o ulozi medija u rješavanju kriza poput klimatskih promjena, ekonomske nejednakosti, rata i geopolitičkih sukoba, humanitarnih borbi, širenju dezinformacija i intenzivnoj polarizaciji koje prijete globalnom prosperitetu. U međuvremenu, demokracija i vladavina prava nazaduju dok autoritarni val jača. Ovo su ogromni izazovi za čovječanstvo, no znamo da bez slobodnih i kritičkih medija nećemo naći rješenja.

Svijet bez novinara?!

Radiosarajevo.ba: Skup se održava pod motom “Upravljanje krizama: Novinarstvo na prekretnici”. Na kakvoj prekretnici je, g. Maroević, novinarstvo dana? Kuda ide, a kuda bi moralo ići?

Maroević: Govorit ćemo i o globalnim krizama i o krizama samog novinarstva. Novinarstvo je pred ogromnim izazovima i napadima. Nezavisni mediji se bore za goli opstanak, ekonomska situacija je katastrofalna, što je ogromna prijetnja nezavisnosti. Socijalni mediji i platforme su preuzele kontrolu nad marketingom, izvori financiranja su sve tanji.

U takvoj situaciji u velikom broju slučajeva dobijamo loše medije i loše novinarstvo. Nezavisni mediji i novinari se bore s dezinformacijama i publikom koja je više zainteresirana da gleda zabavne video klipove nego vijesti. S druge strane, kako možemo zamisliti svijet bez informacija, gdje smo kao građani ovisni o informacijama koje nam neko servira, bez novinara da provjere, da istražuju i da nam prenesu u kakvom svijetu živimo i šta nas čeka.

Ratni hotel

Radiosarajevo.ba: Zanimljivo je da će se skup održati u Hotelu Holiday, bivšem Holiday Innu, jednom u svijetu poznatih „ratnih hotela“, mjestu odakle je istina odlazila u svijet iz opkoljenog Sarajeva. Novinarsko zanimanje danas je sve izazovnije, o čemu na bolan način svjedoči iskustvo novinara u Gazzi od 7. oktobra 2023. Broj stradalih je, prema nekim istraživanjima, veći nego u svim ratovima u 20. stoljeću. Kako gledate na ove činjenice? Kako kao novinari možemo i moramo odgovoriti na ove izazove?

Maroević: Pa, nismo slučajno odabrali lokaciju. Kongres ćemo otvoriti razgovorom o ratnom novinarstvu danas iz perspektive novinarki i novinara koji su izvještavali iz opkoljenog Sarajeva, a nakon toga ćemo razgovarati s Waelom al-Dahdouhom o situaciji danas u Gazi. Wael je simbol patnje i situacije u kojoj se nalaze novinari i civili u Gazi, jer ne samo da je on ranjen u izraelskom napadu, nego su mu ubijeni sin, također novinar, supruga, dvije kćerke i unuk. Siguran sam da će preko 400 vodećih svjetskih novinara, urednika i izdavača iz 68 zemalja iz cijelog svijeta sami moći zaključiti šta je potrebno da odgovorimo na ove izazove.

Radiosarajevo.ba: Koliko Vam znači činjenica da kolega Wael al-Dahdouh, šef Dopisništva Al Jazeere stiže u Sarajevo? Kakva poruke očekujete od kolege koji je, kako ste i sami spomenuli, toliko žrtvovao izvještavajući iz opkoljene enklave uprkos nevjerojatnom užasu?

Maroević: Wael je simbol patnje i situacije, no cijelo vrijeme on govori o važnosti novinara da prenesu u svijet patnju i bol civila u Gazi. Uzimajući u obzir beskrajnu bol koju je taj čovjek preživio i koju će nositi cijeli svoj život, nikada ga nisam čuo da govori o mržnji ili osveti, nego o miru i pravdi.

Novinari nisu krivi...

Radiosarajevo.ba: Mnogo se u proteklih pola godina, od velike eskalacije na Bliskom istoku, mnogo se govori o različitim pristupima novinskih redakcija u svije, posebice na Zapadu, u pogledu ispravnog sagledavanja događaja u Gazzi (što po nekima posredno utječe i na činjenicu da se užasi rata nastavljaju). Je li novinarstvo u krizi, prije svega moralnoj?

Maroević: Nisu novinari krivi što vojske nastavljaju ubijati. Novinari su ti koji nam daju informacije, a političari odlučuju. Po mom mišljenju, novinari koji su prije 30 godina izvještavali iz Holiday Inn-a uspjeli su potaknuti savjest svijeta i političara da krenu u akciju kako bi se rat u Bosni i Hercegovini zaustavio. Bili su donekle uspješni jer je oko 100.000 ljudi ubijeno, oko 2 miliona ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, i ljudi su prošli kroz razne strahote prije nego što je međunarodnom intervencijom rat zaustavljen. Nije novinarstvo u krizi, svijet je u krizi.

Razgovarali smo o novinarstvu danas, agresiji prema novinarima, izazovima s kojima se suočavaju novinari i mediji, medijskim perspektivama... #franemaroevic #novinarstvo 

Atak na novinare u BiH

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na slobode medija u BiH i regiji. BiH je nazadovala za čak 17 pozicija u svjetskom indeksu medijskih sloboda. Koliko je to zabrinjavajuće, kao i uopće pozicija medija? Svjedočimo sve izraženijim pritiscima na novinare. Može li se situacija pogoršati po pitanju slobode medija?

Maroević: To je i jedan od razloga zašto smo u Bosni i Hercegovini. Prije nekoliko mjeseci, zajedno s sedam drugih organizacija koje se bave slobodom medija i slobodom govora, objavili smo analizu situacije slobode medija u Bosni i Hercegovini.

Više informacija možete pronaći na linku OVDJE.

Sve u svemu, novinari rade u teškom okruženju i lošim uvjetima rada. Situacija je posebno alarmantna u Republici Srpskoj (RS), gdje su prijetnje i napadi na novinare učestali, pogotovo jer predsjednik Milorad Dodik vrijeđa i optužuje novinare te stigmatizira kritičko izvještavanje. Postoje i problematične izmjene krivičnog zakona, uključujući ponovno uvođenje krivičnih kazni za klevetu. Istovremeno, u Republici Srpskoj se raspravljalo o problematičnijim zakonima, uključujući zakon o tzv. „stranim agentima“ i tajni nacrt zakona o medijima.

U isto vrijeme, raspada se sistem javnog emitiranja. Prije nekoliko dana BHRT je zbog neisplaćenih dugova ugasila program FTV-a. Na prvi pogled, to izgleda kao problem između ova dva emitera, no problem je, nažalost, puno veći i odraz je gotovo neprovedbe zakona o javnom emitiranju, kojim se trebao uspostaviti cijeli sistem. RTRS već godinama radi potpuno odvojeno od sistema i ovisi o vladi Republike Srpske. Naplata TV pretplate je u nekim dijelovima BiH nepostojeća. Skoro 20 godina sistem se urušava. Kako bismo stavili fokus na stanje javnih emitera u Bosni i Hercegovini, dodjela nagrada za "Svjetske Novinarske Heroje" će se održati u zgradi Radio Televizije BiH.