Dr. Nermin Salkić: Kad bi 60 posto ljudi nosilo maske, zaustavili bi epidemiju

Specijalista interne medicine subspecijalista gastroenterolog VD načelnik Klinike za interne bolesti JZU UKC Tuzla prof. dr. sc. Nermin Salkić kaže da je epidemiološka situacija u Federaciji BiH, u pogledu COVID-19 epidemije, od prvih dana juna ove godine u konstantnom pogoršanju.

"Nažalost, nakon inicijalno odličnih mjera kojima je epidemija u potpunosti stavljena pod kontrolu, s nekoliko manjih i izoliranih klastera, mi smo sad u situaciji da imamo 145 slučajeva na 100.000 stanovnika i što je još bitnije s tendencijom kontinuiranog prirasta novih slučajeva i opasno se približavamo brojki od 200 novih slučajeva za jedan dan", naglasio je prof. dr. Salkić.

Ako se pogledaju epidemiološke krivulje rasta novih slučajeva u pojedinim evropskim državama, kako kaže, posve je jasno da unatoč činjenici da većina evropskih država ima veći broj slučajeva na 100.000 stanovnika, za razliku od BiH njihove krivulje opadaju. Time se jasno oslikava činjenica da su epidemiju u svojim državama stavili pod kontrolu.

"Opet za razliku od nas, kao i za razliku od Srbije, Sjeverne Makedonije. Čini se da Hrvatska zasad drži situaciju pod kontrolom, no moramo biti svjesni da se turistička sezona u Hrvatskoj koliko toliko pokreće i skok broja novih slučajeva tamo može se očekivati koncem jula", naglasio je.

Za epidemiološke mjere prof. dr. Salkić kaže da imaju efekta. Bez njih je faktor prijenosa ovog virusa oko tri, odnosno jedan zaraženi u prosjeku inficira tri druge osobe: "Naše posljednje kalkulacije govore u prilog tome da je posljednjih 7-10 dana faktor prijenosa u BiH oko 1,5. To ne znači da se neće povećati, ako građanstvo ne bude odgovorno i disciplinirano."

Nije, kaže, pristalica uvođenja mjera tipa državnog karantena, ali lokalizirani karanteni na nivoima mjesnih zajednica ili općina imaju rezona ako je broj novih slučajeva visok:

"Takvim lokaliziranim karantenama, koji bi trajali do dvije nedjelje, spriječilo bi se širenje infekcije i potreba stavljanja većih prostora u izolaciju odnosno spriječila potreba državnog karantena. Također, mislim da bi bilo kakva masovna okupljanja do daljnjeg trebalo zabraniti. Svaki skup osoba koje nisu članovi istog kućanstva, posebice ako je u pitanju slavlje gdje se konzumira alkohol, neminovno dovodi do slabljenja pridržavanja socijalne distance, koja je u ovom trenutku imperativna", kazao je. Navodi primjer Tuzlanskog kantona gdje se nekoliko klastera može povezati sa većim svadbama.

Po njegovom mišljenju još jedna mjera koju bi trebalo donijeti je obaveza ulaska u BiH sa COVID-19 testom, koji ne bi trebao biti stariji od tri dana: "Pogoršanje epidemiološke situacije kod nas direktan je rezultat nekontroliranog priliva stanovništva, krajem maja. Treba se omogućiti našim građanima koji rade izvan BiH da se vrate u svoju državu, ali sa dokazom da ne dolaze sa virusom prvo u svoje obitelji, a onda i u svoju državu."

Podsjeća da 'moramo biti svjesni da je ovaj virus nov, pojavio se tek prije nekoliko mjeseci'. Posljednji izvještaji govore o tome da je kapacitet za njegov prijenos podcijenjen u Kini, a onda i u drugim državama svijeta. Italija je, kako kaže, najbolji primjer za to. U trenutku dok su se u Italiji snašli, već su imali nekoliko hiljada inficiranih u populaciji.

Posebno opasno u posljednjih nekoliko sedmica je, za prof. dr. Salkića nerazumno, negiranje postojanja virusa i podcjenjivanje njegove stvarne opasnosti.

"Dakle ako se pogledaju brojevi u SAD-u, gdje je već više od 100.000 ljudi umrlo od posljedica COVID-19 i gdje je sedmično umiralo 300 osoba u dobnoj grupi od 35 do 45 godina, vidjet će se da je opasnost realna. Dodatno se pojavljuje i neopravdana i neutemeljena priča o tome kako je sve 'prenapuhano'. Razumijem da postoje osobe koje preferiraju da žive u blaženom neznanju odnosno da ono što ne znaju ne može i da boli, ali svi smo mi potencijalne žrtve i takav poguban stav neće umanjiti opasnost niti će poboljšati opću epidemiološku sliku. Čak, naprotiv ignoriranjem problema, vjerojatno riskiramo da postane veći", upozorio je.

Sudeći po slučajevima zabilježenim kod nas ne vidi se, kaže prof. dr. Salkić, osobito slabljenje kliničke slike: "Naravno u bh. populaciji mi sad nemamo samo jedan soj kojeg smo imali u martu i aprilu. Imamo vjerojatno tri ili četiri soja koja su nam došla iz različitih evropskih država s obzirom da se pojedini klasteri jasno mogu povezati sa slučajevima koji su uvezeni izvana."

Profesor Salkić mišljenja je da se, ako se do jeseni ne stavi rast broja novih slučajeva pod kontrolu, dolaskom hladnijeg vremena i manjim boravkom na otvorenom prostoru može očekivati novi rast slučajeva. To je, kaže, epidemiološka neminovnost. Na pitanje o kretanju virusa korona u dječijoj dobi prof. dr. Salkić pojašnjava da 'nisu djeca otpornija na virus, nego bolest ima drugačiji tok u pedijatrijskoj dobi'.

"SARS-CoV-2 proizvodi masu imunoloških fenomena koji u konačnici u odrasle osobe, posebno u starijih izazivaju vrlo jaku imunološku reakciju koja opet kao rezultat ima uništavanje tkiva koje je inficirano virusom. U ovom slučaju to su dominantno pluća, pa otuda dišni problemi i dišne komplikacije kao glavni simptom. Kod djece je imunološki sistem još uvijek nezreo, te ne reagira tako burno kao u odraslih. Tako da djeca nemaju tako izraženu bolest kao odrasli", pojasnio je.

Profesor dr. Salkić pojašnjava i to da osobe koje su prebolovale COVID-19 imaju imunitet, koji se pojavljuje u nekoliko prvih dana po infekciji. Studije pokazuju da asimptomatske osobe imaju niže nivoe antitijela nakon infekcije, u odnosu na one koje su imale težu kliničku sliku: "Bitnije pitanje je dugotrajnost tog imuniteta, nego nivo antitijela zato što znamo da nakon infekcije drugim virusima iz porodice Corona, antitijela mogu da nestanu nakon određenog vremena te da su reinfekcije moguće. Tako da postoji opravdana bojazan da bi se slično moglo desiti i sa ovim virusom."

S obzirom na to da se virus SARS-CoV2 relativno skoro pojavio, jednostavno nije prošlo dovoljno vremena nakon oporavka da bismo, kaže prof. dr. Salkić, znali koliko je dugotrajan imunitet na taj virus i koliko dugo štiti osobu. Ta činjenica je bitna jer podcrtava i potencijalnu opasnost pristupa gdje se ide na kontrolirano izlaganje što većeg procenta populacije, u cilju postizanja kolektivnog imuniteta na „prirodan način“.

"Naime, ako postoje dokazi da je imunitet vjerojatno privremen i da nije postojan kako onda možemo govoriti o kolektivnom imunitetu? Odavde i kritika tzv. švedskog modela, koji se svakako prema posljednjim istraživanjima i ne pokazuje kao osobito mudar pristup posebice što planovi švedske Vlade da postignu 25 posto kolektivnog imuniteta do kraja maja nisu ni izbliza ostvareni (procent je ispod 10 posto) uz strašan danak u ljudskim životima posebno starije populacije. Čini se da bi, dok se postigne 65 do 75 posto kolektivnog imuniteta na taj način, dio populacije koji se na početku inficirao mogao izgubiti imunitet čime se kolo vraća na početak. Nisam zagovornik švedskog modela uopće."

Profesor Salkić pojašnjava da su maske najefikasnija mjera prevencije. Trebaju biti obavezne u svim situacijama, gdje nije moguće očuvati socijalnu distancu: "Za opću populaciju nošenje običnih (šivenih) maski sasvim je dovoljno. Prema istraživanjima koje imamo, kad bi 60 posto ljudi nosilo maske (koje imaju efikasnost 60 posto) faktor transmisije virusa bi spao ispod jedan, a to je po definiciji dovoljno da epidemiju zaustavimo. Ako većina ili svi ljudi budu nosili maske ova mjera sama po sebi je dovoljna da zaustavi epidemiju. Ovo je također i najjeftinija mjera koju bilo koja država ili osoba može uraditi da zaštiti sebe i druge", poručio je prof.dr. Nermin Salkić, koji je i stalni član Tima za prevenciju i suzbijanje Covid-19 JZU UKC Tuzla.

Dodaje da zaštitna maska mora pokrivati i usta i nos. Sve ostalo je nepravilno i rizično.