Za RSA / Ambasadorica Bukinac: Sarađujemo sa svima koji žele stabilnu i funkcionalnu BiH

14. 11. 2019. u 12:47:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 15

U sarajevskoj Vijećnici danas će biti otvorena izložba o  „Frontu na SočiVelikom ratu u Krnskom pogorju“, koja govori o historijskim događajima u vrijeme 1. svjetskog rata na sjevernom, gorskom dijelu fronta na rijeci Soči.

Na otovorenju će govoriti i ambasadorica Slovenije u BiH Zorica Bukinac, a ovu priliku smo iskoristili da obavimo i intervju sa ambasadoricom.

Razgovarao: Erdin Halimić

Naime, ambasadorica Bukinac u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba govori o aktuelnim projektima Ambasade, o sve češćim odlascima bh. građana na rad u ovu državu, otvorenim pitanjima sa susjedima, deviznoj štednji, ali i o političkoj situaciji u BiH.

Na naše pitanje o današnjoj izložbi u Vijećnici, Bukinac je kazala da ona prikazuje planine iznad doline rijeke Soče na kojima su kroz teška, neljudska iskušenja prolazili vojnici, pripadnici mnogih naroda Austrougarske monarhije i Italije. Među njima, bio je i veliki broj vojnika iz Bosne. 

Sa tom postavkom u Sarajevu gostuje slovenski muzej posvećen tzv. Velikom ratu, Muzej iz Kobarida. Ponosni smo na taj muzej, jer sve njegove postavke izražavaju duboka osjećanja tog surovog prostora i događaja, te posreduje poruku mira za koju je bio u 1993. nagrađen sa Muzejskom nagradom Vijeća Evrope. Muzeju je ipak najveća nagrada posjetilac, koji izlazeći iz muzeja tu poruku mira ponese sa sobom. U posljednjim godinama primjetno je sve veće interesovanje za Sošku frontu i bogatu zbirku muzeja. Za Slovence sjećanje na 1. svjetski rat nije samo sjećanje na strahote rata, već je u svim oblicima sjećanja, u literaturi, narodnim pjesmama prisutna pored tuge, žalosti i posebna gorčina, jer su bili slovenski vojnici sa obje strane tog fronta. Još i danas u planine iznad Soče snažnije nego uobičajeno udaraju gromovi jer u njima još ima tona i tona gvožđa, zlokobnih ostataka iz tog perioda“, kazala nam je Bukinac.

zorica_bukinac2.jpg - undefined

Ambasada Slovenije: Zorica Bukinac

Na pitanje o sve češćem odlasku bh. građana na rad u Sloveniju, Bukinac kaže da se protok radne snage između BiH i Slovenije temelji i moguć je zbog obostranog interesa kojeg su obje zemlje izrazile sklapanjem sporazuma, koji to reguliše.

Slovenija je već tradicionalna smjer ekonomskih migracija i BiH, mada one nisu uvijek tekle u tom smjeru. Faktor privlačnosti je naravno rezultat ekonomskog rasta ciljne države, plaća, životnoga standarda. Sa druge strane, u Sloveniji vlada veliki interes za dodatnom tradicionalno cijenjenom i dobro osposobljenom radnom snagom i iz BiH. Snažan faktor pri tome imaju i porodični članovi, prijatelji, poznanici. Na temelju sporazuma između Republike Slovenije i BiH je u 2017. godini bilo izdatih 9.923 radnih dozvola, u 2018. – 16.090 i u 2019. do uključujući septembar – 11.093 radnih dozvola. Izdate dozvole važe tri godine. Na dan 30. septembra 2019. bilo je važećih 46.127 dozvola za stalni boravak za državljane BiH u Republici Sloveniji i 41.525 dozvola za privremeni boravak državljana BiH u Republici Sloveniji“, pojasnila je Bukinac, te dodala da je slobodan protok radne snage između država u Evropi teče i iz Slovenije u druge države širom Evrope, prije svega u države EU.

Istakla je da je ovo pitanje često povezano sa velikom zabrinutošću u bosanskohercegovačkom društvu.

„Ali 2010. godine vijest o odluci EU o bezviznom režimu za BiH bila je pozitivna i dugo očekivana vijest. Sloboda putovanja, kretanja podrazumijeva se, zar ne? A sada u javnosti pratimo podatke i ocijene o velikom broja odlazaka, ne samo u Sloveniju, ona je često samo odskočna stanica. Zabrinutost koja se javlja u društvu razumljiva je i opravdana. Napušteni domovi u ruralnim sredinama i prazni razredi u školama zabrinjavajući su, bez obzira da li je to prizor iz dijela Slovenije ili BiH. O slobodi kretanja ljudi se govori samo još u negativnoj konotaciji ali otvorene granice nisu jedini pokretač migracija niti jedini faktor koji može to izmijeniti“, naglasila je.

Upitali smo ambasadoricu kako komentariše odbijanje EU da pokrene pregovore za članstvo sa Makedonijom i Albanijom.

„Slovenija je čvrstog stajališta da je proširenje EU od strateškog značaja za region ali i za EU. Pri tome je jasno da su u svim aspirantkama za članstvo u EU u regionu još potrebne duboke reforme, posebno u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranom kriminalu. Ali napredovanje u reformama mora teći paralelno sa procesom približavanja EU. Evropska perspektiva je ključna za dalje reforme, adresiranje otvorenih pitanja, pomirenje, stabilnost i otpornost na sve faktore koji mogu to usporavati“, istakla je Bukinac.

Prema njenim riječima, treba jasno reći, da je nemogućnost dogovora o početku pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom znak nedovoljno strateških odluka u EU.

„Strateške odluke su one, koje se moraju provoditi i u manje ugodnim uslovima i moraju podnijeti izazove kratkoročnih okolnosti. To ih čini strateškim. Ali, strateško opredjeljenje EU za proširenje nije se promijenilo, niti od tog cilja odustaju zemlje Zapadnog Balkana i mislim, da ne odustaje ni BiH. Slovenija se zalaže za kredibilan proces proširenja, dakle da svako održi svoja obećanja, i kandidati i mi. Taj princip ništa ne može zamijeniti“, kategorična je ambasadorica Bukinac.

Pitali smo ambasadoricu i o staroj deviznoj štednji u Ljubljanskoj banci, a ona je istakla da pitanje isplate devizne štednje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava je zatvoreno.

Tačnije 15. marta 2018. Vijeće Evrope usvojilo je konačnu rezoluciju u kojoj je ustanovilo da je Slovenija ispunila sve svoje obaveze naložene presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Ališić i time je zaključilo nadzor nad implementacijom ove presude u dijelu koji se odnosi na Sloveniju. Slovenija upravo zaključuje samu implementaciju presude. Presudu je izvršila u dobroj vjeri, učinkovito i bez odlaganja. Do kraja jula 2019. Fond Republike Slovenije za nasljedstvo je na osnovu presude u predmetu Ališić štedišama filijale Ljubljanske banke u Zagrebu isplatio 164,8 miliona eura, a štedišama sarajevske filijale 135,3 miliona eura“, pojasnila je Bukinac.

zorica_bukinac3.jpg - undefined

Ambasada Slovenije: Zorica Bukinac

Prema njenim riječima, u predmetu Željković radi se o deviznoj štednji koja je bila prenesena na privatizacijski račun u FBiH, a Evropski sud za ljudska prava septembra 2017. potvrdio je adekvatnost slovenskog zakona i pri tome ustanovio da zakon nekadašnjim štedišama osigurava mogućnost upotrebe pravnog sredstva protiv svih odluka Fonda za nasljedstvo.

Na osnovu toga tužitelji bi trebali iscrpiti unutrašnja pravna sredstva u Sloveniji. Vrhovni sud u Sloveniji oktobra 2019. presudio je da sa prenosom devizne štednje na posebne privatizacijske račune je prestala odgovornost Ljubljanske banke za isplatu te štednje, zato i Slovenija ne može preuzeti obaveze te banke jer ona ne postoji. Pošto je do prijenosa spomenute štednje došlo na osnovi zakona FBiH (1997.), Slovenija ne može snositi odgovornosti za moguće kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima na štetu štediša“, naglasila je.

Na naš upit, a u vezi otvorenog graničnog pitanja između Slovenije i Hrvatske, Bikinac je pojasnila da je arbitražna presuda o granici donesena je 29. juna 2017. konačna je i obavezujuća za obje strane.

Granica je određena. Države bi morale sada zajedno izvesti demarkaciju granice. Slovenija je Hrvatskoj predložila i u više navrata ponovila poziv za formiranje zajedničkih organa za izvršenje arbitražne presude koji bi mogli izvesti demarkaciju granice. Hrvatska se na te pozive nije odazvala. Zbog toga je to pitanje koje, na žalost, opterećuje bilateralne odnose inače prijateljskih zemalja. Slovenija je zbog nepriznavanja arbitražne presude pokrenula i postupak pred sudom EU. Na žalost, kažem i zato, jer kada je prije 10 godina uz pomoć EK sklopljen arbitražni sporazum bio je to model rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja među državama u regionu“, kazala je za Radiosarajevo.ba ambasadorica Bukinac.

Prema njenim riječima, neimplementacija istog je pogrešan signal i državama Zapadnog Balkana.

„S praktične strane, činjenica, da granica još nije demarkirana može biti prepreka za brojne svakodnevne vidike života uz granicu, kao što su popravke infrastrukture, saradnja upravljanje migracijama i slično. Nije moguće predvidjeti kada će ti procesi završiti. Ali je sigurno na koji način treba i hoće završiti, na osnovu i pomoću prava. Samo rješenja na osnovu poštivanja prava moguća su i održiva. To su zahtjevni procesi i traže vrijeme, ponekad i sazrijevanje. Vidite kako je kompleksan samo dogovor o razlazu između EU i Velike Britanije i kako kompleksan je tek razlaz neke sastavljene državne zajednice. Između država nasljednica SFRJ postoji još niz drugih otvorenih pitanja. Za veliki broj pitanja postoji odgovor i mehanizam, koji djeluju, sporo ali ipak djeluju. Države nasljednice SFRJ sklopile su Sporazum o nasljedstvu, jedini do sada, kojeg su sve države nasljednice i potpisale i provode. Nesporno je, da je potrebno više energije i koordinacije. Osobno mislim, da premalo cijenimo ovakve dogovore, sporazume koje smo uspjeli sklopiti i iz kojih mogu i drugi štošta naučiti“, rekla je ambasadorica Bukinac.

Dodala je da je malo akata od ovakvog značaja koje smo potpisali, te da je i pitanje devizne štednje je dio tog sporazuma.

„Aneks C ima najviše otvorenih pitanja u vezi podjele odgovornosti za jamstva nekadašnje narodne banke Jugoslavije za stare devizne uloge među državama nasljednicama. Ali tu su još pitanja nasljedstva kulturnih dobara, objekata diplomatsko-kulturnih predstavništava, arhivi, nepokretna imovina. Upravo ovih dana, tačnije 13. novembra, prvi put poslije četiri godine održala se sjednica Stalnog zajedničkog odbora visokih predstavnika za nasljedstvo država nasljednica SFRJ u Zagrebu. Posljednji put sjeli su zajedno 2015., upravo ovdje, u Sarajevu. Uskoro će biti u Sloveniji susret odbora za nasljedstvo pokretne i nepokretne imovine. Bit svega toga je, da imamo instrumente, postoje pravne osnove, ali se međunarodni sporazumi i presude moraju poštovati. U suprotnom, šalju se loše i pogrešne poruke o perspektivi rješavanja otvorenih pitanja u regionu, pitanja imovine, granica i sličnog“,pojasnila je Bukinac.

Komentarišući trenutnu političku situaciju u BiH, ambasadorica Bukinac kazala je da je Slovenija kao prijateljska zemlja BiH, privržena procesu proširenja EU i dalje podržava BiH u njenoj namjeri i ambicijama uključivanja u evroatlantske integracije.

zorica_bukinac4.jpg - undefined

Ambasada Slovenije: Zorica Bukinac

„Naša vanjska politika u tom pogledu konstantna je i osnovana na dubokom razumijevanju značaja funkcionalne BiH za njene građane ali i za region i Evropu. Spremni smo na saradnju, dugi niz godina tu saradnju i ostvarujemo sa svima u BiH koji se zalažu za stabilnu, sigurnu i funkcionalnu BiH, za vladavinu prava, za zdrave investicije, bez korupcije, za reforme od kojih se stvaraju bolji uslovi za život, školovanje i rad ljudi u BiH. Za to i za razvojne prilike trebamo partnere. Nudimo vam partnerstva, zalažemo se za regionalnu saradnju i agende u međunarodnim organizacijama, koje uključuju i uvažavaju BiH i njene specifičnosti“, naglasila je Bukinac.

Za kraj razgovora za portal Radiosarajevo.ba  kazala je da Slovenija namjerava  uspostaviti centar za AI, umjetnu inteligenciju pod pokroviteljstvom UNESCO-a, te da želi BiH za partnera u kreativnoj industriji.

„Vidimo vas kao EU sugrađane sve od uvođenja vizne liberalizacije. Na implementaciju čeka 500 miliona eura novca EU za izgradnju vaših puteva, infrastrukture, više od 7 miliona eura čeka vaš potpis finansijskog sporazuma za provođenje IPA 2018. To je i naš novac, opipljiv izraz interesa za razvoj BiH. Ali uprkos svemu tome, ne možemo zamijeniti volju i odluke vaših vlasti koje su potrebne da se te prilike realizuju“, zaključila je ambasadorica Bukinac.

NEMA KOMENTARA