'Zaborav ubija.': Kultni rad sarajevskog umjetnika Andreja Đerkovića postavljen u Ženevi
Proslavljeni rad Zaborav ubija., sarajevsko-ženevskog umjetnika Andreja Đerkovića, postavljen je u povodu 30-te obljetnice srebreničke tragedije, kao monumentalna efemerna instalacija u javnom prostoru na centralnom gradskom trgu Plaine de Plainpalais u Ženevi.
U nedostatku racionalnih razmišljanja o našoj prošlosti ni nakon više od tri decenije, rad Zaborav ubija. iz 2005.godine koji je s aktualnim ratovima u Ukrajini i Palestini, dobio svoj referentni okvir, je reakcija na agresivnu kampanju protiv pušenja (koja je u nekim zemljama propisana zakonskom regulativom), u današnjem vremenu kada riječ smrt postaje jedna od sasvim uobičajenih riječi iz novinarskog vokabulara.
Na kutiji cigareta kultne sarajevske Drine umjesto standardne tekstualne oznake Pušenje ubija. (koja je u BiH uvedena tek 2011.godine) nalazi se Ðerkovićeva naznaka Zaborav ubija.. Rad koji je urađen u limitiranoj ediciji u suradnji sa Fabrikom Duhana Sarajevo (FDS), potpisan je od strane autora i udruge "Majke enklava Srebrenica i Žepa", te numerisan od 001 do 800. Ovaj rad je posvećen onima koji misle, da pušenje ubija više no ljudska um, a i nama koji mislimo da oni tako ne misle.
Uvodna špica koja budi nostalgiju: Ko se sjeća kultne dječije serije Lutkokaz?
"I kao svjedoci želimo svjedočiti o tom vremenu. Ili možda zaboraviti da smo preživjeli. I da neki nisu preživjeli. Andrej Đerković nam, međutim, ovdje svojom kutijom bijele 'Drine' kaže da zaborav ubija. I one čija su imena ovdje ispisana. I one koji misle da ih to što ne čitaju štiti od mogućnosti da budu pročitani. Pa makar za zaboravom čeznuli kao za cigaretom. Ako mislite da to nije umjetnost nego samo nezgodna dosjetka, pokušajte zaboraviti. Umjetnost nas u svojim začudnijim oblicima katkad uspijeva izbaciti iz našeg uobičajenog načina viđenja ili čitanja stvarnosti".
Iz govora Predraga Lucića na otvorenju izložbe 8372 Nisu došli u splitskoj Palači Milesi, objavljenog u Feral Tribune 16. januara 2008.
" El Túnel del Arte": Sarajlija Andrej Đerković među svjetskim umjetnicima u Barceloni
Simbolika ovog rada dobila je još više na značaju gašenjem, prije nekoliko godina Fabrike Duhana Sarajevo (FDS) koja je proizvodila originalne cigarete Drina, čijim je nestankom, ovaj umjetnički rad postao i historijski artefakt.
Rad je u okviru zvaničnog obilježavanja desetogodišnjice pada Srebrenice premijerno predstavljen 11. jula 2005.godine u Sarajevu i Londonu, te je istog dana objavljen u utjecajnim švicarskim dnevnim novinama Tages Anzeiger u Zürichu. Nakon toga je prezentovan u Amsterdamu, Zagrebu, Ženevi, Antwerpenu i Marseilleu.
U periodu 2006/2007/2008, u selekciji Melihe Husedžinović predstavljen je u okviru izložbe "Reciklirano" u Nacionalnoj galeriji Makedonije (Skoplje, Makedonija), Cankarjevom domu (Ljubljana, Slovenija), Centru za suvremenu umjetnost - Dvorac Petrovića (Podgorica, Crna Gora) Dvorac kralja Nikole (Nikšić, Crna Gora), Galerija Velimir A. Leković (Bar, Crna Gora), Collegium Artisticum (Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Galéria Slovenskej výtvarnej únie SVÚ (Bratislava, Slovačka) i Palais Pallfy (Beč, Austrija).
U organizaciji Saveza udruga za promicanje dizajna, arhitekture i umjetničkog stvaralaštva (Foment de les Arts i del Disseny - FAD), rad je pod pokroviteljstvom Predsjednika Katalonije, Pasquala Maragalla predstavljen u Barceloni (Španjolska). Kao centralni dio prvog izdanja festivala "Dani Sarajeva", rad je 2007.godine, na poziv Borke Pavičević bio postavljen u Centru za Kulturnu Dekontaminaciju (CZKD) u Beogradu (Srbija) i objavljen na naslovnici beogradskog dnevnika "Danas". Rad je također iste godine, predstavljen u sklopu izložbe 8732 Nisu došli (Anur Hadžiomerspahić, Ajna Zlatar, Tarik Samarah, Andrej Đerković, Šejla Kamerić) koja je u periodu 2006/2008 bila postavljena u Muzeju Mimara u Zagrebu, Tvrđavi Sponza u Dubrovniku, Galeriji Kortil u Rijeci, Palači Milesi u Splitu i dvorcu Eltz u Vukovaru i koja je Laureat nagrade Ivo Kalina.
Na poziv ugledne povjesničarke umjetnosti i kustosice Bojane Pejić, 2008.godine selektovan za 49. Oktobarski Salon u Beogradu (Srbija). U povodu veoma značajne kolektivne postavke istaknutih bosanskohercegovačkih umjetnika "Memory Lane" koju je u junu 2014.godine u pariškoj "galerie du jour - agnés b.", postavio likovni kritičar i galerista Pierre Courtin, tom prilikom, Andrej Ðerković i "Galerie du jour - agnés b." zajedno su publikovali limitiranu ediciju od 300 primjeraka Ðerkovićevog rada Zaborav ubija.. Nakon Pariza, rad je u julu 2014., bio izložen u Istanbulu (Turska), San Marinu (Republika San Marino), Trstu (Italija) i Ateni (Grčka). U oktobru iste godine Zaborav ubija. predstavljen je u okviru festivala "Verão Azul" u Lagosu (Portugal), čije je izdanje za 2014. dobilo ime po Ðerkovićevom djelu, a u decembru te godine je izloženo u središnjoj ulici Hamri u Bejrutu (Libanon).
Na dvadesetu obljetnicu pada Srebrenice 2015.godine, djelo je bilo izloženo u Vaduzu (Kneževina Lihtenštajn) i Vasastaden u Göteborgu (Švedska), te je okviru obilježavanja ove simbolične obljetnice srebreničke tragedije, sarajevska galerija Duplex 100m2 u suradnji sa autorom, postavila ovaj rad na fasadu galerije. U januaru 2017.godine, rad je pod komisarijatom Nicolas Vuadensa predstavljen na Universidad de la República u Montevideu (Urugvaj), te iste godine po izboru žirija, prikazan je u okviru THE ARTBOX.PROJECT Basel 1.0 na Euroairport u Bazelu (Švicarska). Godine 2019., u sklopu retrospektivne izložbe A Visual Protest - The Art of Banksy u Museo delle Culture (MUDEC) u Milanu (Italija), u suradnji sa Gradskim Odjelom za Kulturu Milana kao dio kampanje javnog angažmana koja održava koherentnost s Banksyjevom poetikom i izvan muzeja, Ðerkovićev rad Zaborav ubija. postavljen je na nekoliko lokacija u kvartu Zona Tortona koji okružuje sami Museo delle Culture (MUDEC).
Iste godine, postavljen je u sklopu Mémorial du Martyr u Alžiru (Alžir). U januaru 2021., bio je izložen na jubilarnom 10. Sarajevskom likovnom salonu u galeriji Collegium artisticum u Sarajevu, te krajem iste godine i u Centru za savremenu kulturu KRAK u Bihaću (Bosna i Hercegovina) u sklopu kolektivnog postava The Sarajevo Storage - Collection Pierre Courtin, koji je godinu dana poslije bio postavljen u Museo della città di Suasa u Italiji. Prije tri godine, bio je postavljen u sarajevskom Brusa Bezistanu u povodu uvrštenja rada u antropološku zbirku Muzeja Sarajeva pod komisarijatom Indire Kučuk-Sorguč. Prošle godine, rad je u sklopu kolektivne postavke Udruge Likovnih umjetnika Kantona Sarajevo pod nazivom "ULUKS u Puli", bio postavljen u Galeriji HDLU u Puli (Hrvatska), te iste godine, pod kustoskim vodstvom Sergio Godoy Di Renzo, rad je bio postavljen na Avenida Santa Fe u Buenos Airesu (Argentina).
Rad Zaborav ubija. nalazi se u kolekcijama MACBA Museu d'Art Contemporani de Barcelona (Barcelona), Museum of Design (Cirih), Muzej Nevinosti (Istanbul), Museum für Kunst und Gewerbe (Hamburg), Musée d'Art moderne et contemporain (MAMCO) Genève, MUSPAC Museo Sperimentale d’Arte Contemporanea (l’Aquila), Musée de Beaux-Arts (La Chaux-de-Fonds), Collegium Artisticum (Sarajevo), Kolekcija Oktobarskog salona (Beograd) i Muzej Sarajeva.
O umjetniku
Andrej Ðerković rođen 1971.godine u Sarajevu. Završio je Školu Primijenjenih umjetnosti u Sarajevu, odjel Grafički Dizajn. Samostalno izlagao u Ukrajini, Argentini, Državi Palestini, Sjevernoj Irskoj, Danskoj, Crnoj Gori, Kanadi, Švicarskoj, Italiji, Španjolskoj, Nizozemskoj, Srbiji, Francuskoj, Hrvatskoj, Engleskoj, Makedoniji, Turskoj, San Marinu, Sloveniji, Njemačkoj, Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Urugvaju, Australiji, Belgiji, Alžiru, Gruziji, Kneževini Lihtenštajn, Portugalu, Libanonu, Albaniji, Švedskoj, Vatikanu, Meksiku, Brazilu i na Novom Zelandu i Kubi. Jedan je od osnivača Kolekcije ARS AEVI Muzeja Suvremene umjetnosti Sarajevo.
Radovi mu se pored gore navedenih, nalaze u zbirkama u Olimpijskom muzeju u Lausanni, Fototeca de Cuba Havana, Museum für Kunst und Gewerbe u Hamburgu, Muzeju suvremene umjetnosti ARS AEVI u Sarajevu, Muzeju solidarnosti Salvadora Allendea (MSSA) u Santiagu de Chile, Vijeću Europe u Strasbourgu, Muzeju dizajna u Zürichu, BM Centru za suvremenu umjetnost u Istanbulu, Nacionalnom muzeju Gruzije u Tbilisiju, MACBA u Barceloni, Casa della Memoria u Milanu, Muzeju nevinosti u Istanbulu, Centru za fotografiju u Ženevi, Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju, Harald Szeemann Archive / Getty Research Institute u Los Angelesu, Centre de la Photographie u Ženevi, Historijskom Muzeju u Sarajevu, International Commission for Missing Persons (ICMP) u Den Haagu, SCCA Sarajevo Centar za Suvremenu umjetnost, Muzeju Jugoslavije u Beogradu, Muzeju ratnog djetinstva u Sarajevu i Memorijalnom centru u Srebrenici.
Uradio je fotografske portrete David LaChapelle, Jeff Koons, Marina Abramović, Alfonso Cuarón, Michelangelo Pistoletto, Emmanuelle Béart, David Byrne, Jean-Luc Godard, Isabelle Huppert, Bono Vox, Michel Hazanavicius, Sinéad O'Connor, Braco Dimitrijević, Catherine Deneuve, Jean-Hugues Anglade, Richard Galliano, Enki Bilal, Rachid Taha, Sebastião Salgado, Michael Lonsdale, Yann Arthus-Bertrand, agnès b., MC Solaar, Vincent Perez, Harald Szeemann, Christine and the Queens, Thomas Hirschhorn, Milo Manara, Costa-Gavras, James Elroy i drugi.
Surađivao sa kompanijama Benetton, Freitag, McCann, agnès b. i Swatch. Za dostignuća na polju kulture tokom opsade Sarajeva, nagrađen sa "The Certificate of Appreciation" Agencije Američke Vlade za informisanje (USIA). Međunarodno povjerenstvo za nestale osobe (ICMP) objavilo je “Svjetsko izvješće o nestalim osobama 2021/2022”, koje sadrži ekskluzivne radove Josepha Beuysa, Ai Weiweija i Andreja Đerkovića. Više od dvije decenije, član je Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera u Bosni i Hercegovini (ULUPUBIH). Živi u Ženevi.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
