U Sarajevu održana komemoracija Veljku Bulajiću: Čovjek čije je filmove pogledalo 500 miliona ljudi

4
FENA
U Sarajevu održana komemoracija Veljku Bulajiću: Čovjek čije je filmove pogledalo 500 miliona ljudi
Foto: N.G / Radiosarajevo.ba / Jasmila Žbanić

Veljko Bulajić nakon raspada Jugoslavije nije izdao svoje ideale za razliku od nekih drugih režisera iz istog perioda i ostao je dosljedan kao veliki pripovjedač antifašizma, istaknuto je danas na komemoraciji u Sarajevu za tog jugoslavenskog filmskog režisera.

Dekan Akademije scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu Faruk Lončarević izjavio je da je Bulajić odigrao jednu od presudnih uloga jer je zahvaljujući njegova četiri filma iz velikog opusa - Kozara, Vlak bez voznog reda, Veliki transport i Bitka na Neretvi - pokazao da Jugoslavija osim razvijene umjetničke kinematografije može imati i pravu filmsku industriju.

"On je fantastično baratao i umjetničkom kinematografijom i filmskom industrijom o čemu najbolje govori da je njegove filmove pogledalo 500 miliona ljudi", rekao je Lončarević.

Sparkasse brzi kredit "Sad pa sad" u roku 24h

Sparkasse brzi kredit "Sad pa sad" u roku 24h

Dodao je da je Bulajić filmovima Uzavreli grad, Pogled u zjenicu sunca i Veliki napon pokazao da osim što je vrlo sposoban režiser, organizator i producent također i fantastičan autor.

Lončarević je istakao da je Bulajić ostavio nevjerovatan pečat u kinematografiji, iako je napravio svega 10 filmova što za prosjek jugoslovenskih režisera nije bilo puno.

Ovako je govorio Veljko Bulajić: Žao mi je što nisam snimio film o opsadi Sarajeva

Ovako je govorio Veljko Bulajić: Žao mi je što nisam snimio film o opsadi Sarajeva

Osim Lončarevića na komemoraciji je govorila i proslavljena bh. rediteljica Jasmila Žbanić koja je naglasila da je Bulajić bio jedan od najvećih jugoslavenskih reditelja.

U sklopu komemoracije prikazana je restaurirana verzija Bulajićvog klasika Bitka na Neretvi  iz 1969., najskupljeg filma snimljenog na ovim prostorima. 

Veljko Bulajić je preminuo 2. aprila u 97. godini nakon kratke bolesti, a sahranjen je 9. aprila u Zagrebu, na groblju Mirogoj.

Filmsku režiju diplomirao je u Centro Sperimentale u Rimu 1959., a asistirao velikim redateljima kao što su Federico Fellini i Vittorio De Sica nakon čega se vratio u Jugoslaviju.

Dobitnik je nagrada Zlatni Lav u Veneciji, Zlatna Nimfa u Monte Carlu, nagrade za režiju u San Sebastijanu i New Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike Cidalc, nagrade Zlatni klas za najbolji film u Valjadolidu i brojnih drugih priznanja.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (4)

/ Povezano

/ Najnovije