Preminuo Veljko Bulajić, režiser filmova "Kozara" i "Bitka na Neretvi"

Preminuo je Veljko Bulajić, jedan od najvećih filmskih režisera s naših prostora koji je trajno oblikovao jugoslavensku kinematografiju.

Vijest o smrti Večernjem listu potvrdili su članovi porodice.

Redatelj Veljko Bulajić rođen je u mjestu Vilusi na pola puta od Trebinja do Nikšića, 22. marta. 1928. Sa roditeljima, ocem Miljkom i majkom Ljubicom te braćom Džorđem i Stevanom je do izbijanja Drugog svjetskog rata boravio u Sarajevu, a onda su se vratili u rodne Viluse i već 13. maja 1941. godine pridružili "ustanicima" koji su se borili protiv 'okupatora i narodnih izdajnika'. Najstariji brat Đorđe je poginuo u ratu, dok su Stevan i Veljko preživjeli, iako su i oni bili ranjavani.

Trending

Vanredno obavještenje iz Vodovoda: Zbog kvara će ovaj dio Sarajeva ostati bez vode

Srednju školu Bulajić je završio u Sarajevu. Nakon rata našao je mjesto u Domu JNA u Zagrebu, gdje se motao s mlađim poratnim intelektualcima. Tada se počeo zanimati za kinematografiju, upisao je filmsku režiju u Centro Sperimentale u Rimu. Diplomirao je 1959., asistirao velikim redateljima kao što su Federico Fellini i Vittorio De Sica pa se vratio u bivšu Jugoslaviju.

Režisersku karijeru započeo je s dva kratka filma: Kamen i more i Brod lutalica (1953.). Prvi dugometražni igrani film Vlak bez voznog reda (o poslijeratnim migracijama stanovništva) realizirao je 1959. godine. Djelo je nagrađeno s dvije Zlatne arene i nagradama Slavica i Jelen u Puli, te Nagradom grada Zagreba. Slijedi film Rat (1960.), vizija ratne katastrofe, nagrađen Zlatnom i Srebrnom arenom u Puli. Veliki uspjeh Bulajić postiže filmom Uzavreli grad (1961.), o životu u novome industrijskom centru, nagrađenom također Zlatnom arenom u Puli.

Bulajić je autor čiji su filmovi postigli najveći uspjeh kod domaćih i stranih gledatelja. Kozara, Vlak bez voznog reda, Atentat u Sarajevu zajedno s Bitkom na Neretvi na vrhu su liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji.