Tuga / Preminuo kompozitor i dirigent Josip Magdić

29. 11. 2020. u 17:45:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 310

U Ogulinu je preminuo uvaženi kompozitor i dirigent Josip Magdić, dugogodišnji profesor Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu. 

Rođen je u Ogulinu 1937. godine. Srednju muzičku školu, te Višu pedagošku školu završio je u Zagrebu. Kompoziciju i dirigovanje studirao je na Akademiji za glazbu u Ljubljani (klase Z. Grgošević i D. Švara), gdje je 1966. godine završio i postdiplomski studij (klasa L. M. Škerjanc). U Ljubljani ostaje dvije godine i djeluje kao slobodni umjetnik. U ovom periodu komponuje muziku za radiodrame i za koncertno izvođenje i postaje članom Slovenskog društva kompozitora. Nakon kratkog angažmana u Bjelovaru na mjestu profesora i direktora Glazbene škole Vatroslava Lisinskog, na poziv Miroslava Špilera dolazi u Sarajevo

"Od 1970. do 1994. godine Josip Magdić djeluje u Sarajevu kao pedagog, dirigent, reproduktivni umjetnik, aktivan društveni radnik. Na Muzičkoj akademiji je od 1970. predavač teorijskih predmeta, od 1972. docent, a 1985. godine redovni profesor Kompozicije, Orkestracije, Polifonije i Fuge, u čijoj klasi su studirali brojni kompozitori među kojima M. Milićević, R. Mehdić, F. Đurović,  A. Kezić, J. Osmanagić, V. Cvijetić Dutina, S. Bukvich Nichols, G. Gjevelekaj, S. Mehinović, E. Zonić, A. Sijarić", saopćeno je iz Muzičke akademije Sarajevo.

Osnivač je ansambala Momus i Masmantra, te elektroakustičke radionice EAR. U Udruženju kompozitora BiH djelovao je kao sekretar, a zatim i kao predsjednik. Od 1984. do 1986. bio je sekretar jugoslovenskog ogranka Internacionalnog društva za savremenu muziku. Jedan od organizatora manifestacije Dani muzičkog stvaralaštva. U istom periodu dobija značajne nagrade, među kojima se ističu nagrada SKOJ-a 1969, Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1986, nagrada IX. međunarodnog konkursa elektroakustičke glazbe u Bourgesu za Muziku za klarinet, saz i elektroniku, op. 87 (1981), i mnoge druge. U opsjednutog Sarajevu ostaje uz studente i kolege i bavi se pedagoškim i umjetničkim radom, a djeluje aktivno i u HKD Napredak. Njegova djela iz ovog perioda spadaju u najvrjednije umjetničke dokumente sarajevskih ratnih godina. 

Godine 1994. odlazi u Zagreb, postaje članom Hrvatskog društva skladatelja te biva izabran za profesora na Muzičkoj akademiji, gdje se zadržava do odlaska mirovinu 2007. godine. 

Izrazito plodni opus Josipa Magdića broji preko 250 djela, izvođenih i nagrađivanih diljem svijeta, među kojima su: vokalna djela (Popule meus za mješoviti hor, 1988; Iam hiems za mješoviti hor, 1988); djela za solo instrument (Aforizmi za flautu, 1963; Asonanca za klarinet, 1965; Preludio alatorico za klavir, 1970; Bentbaša za klavir, 1992; Prkosni preludij s gelerom za orgulje, 1992; Sarajevske ratne razglednice za orgulje, 1993); kamerna djela (Elegija za rog i klavir, 1960; Gudački kvartet, 1963; Ad meditandum za ženski glas, klarinet, flautu, udaraljke i klavir, 1975; Vinjete za klarinet i klavir, 1976; Convoys of Salvation – Road of Hope za obou i orgulje, 1995); simfonijska djela (Fantazma, op. 18, 1963; Sinfonia profana za simfonijski orkestar, op. 26, 1964–1966; Constelation, op 56, 1968; Koncert NGC 5128, op. 83, 1980; Halleyev komet, op. 109, 1985; Zbeg, op. 109, 1985; De profundis, op. 131, 1988; Black and White, op. 136, 1989; Mala suita za gudački orkestar, op. 9b, 1962; Motus Saraevoensis za gudački orkestar, op. 85, 1980; Sinfonietta za gudački orkestar, op. 98, 1982); koncerti (Koncert za flautu i orkestar, 1963; Concerto rustico za violinu i orkestar, 1983); vokalno-instrumentalna djela (kantate Za pobjede nove, 1967; U mrkoj planini, 1976; Oda miru, 1978; Herojska epopeja, 1979/80; Legenda o zemlji i narodu, 1980; Sloboda, 1985); za elektroakustiku (Apeiron E, 1976; Mantra za klarinet, klavir i sintisajzer, 1977; Rings za klavir, klarinet, flautu, klavir i sintisajzer, 1979; Muzika za klarinet, saz i elektroniku, 1980; Forma za klarinet i elektroniku, 1980; Meditacija o slobodi za tretirani glas i elektroniku, 1985). 

Komemoracija profesoru Josipu Magdiću održat će se na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu u ponedjeljak, 30. novembra 2020. u prisustvo užeg kruga kolega i prijatelja, Snimak komemoracije bit će naknadno objavljen na web stranici Muzičke akademije.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA