U posjeti Muzeju krapinskih neandertalaca, žele saradnju s muzejima u BiH

Krapina. Mjesto 50 kilometara udaljeno od Zagreba, skoro pa nezaobilazni grad za sve Bosance i Hercegovce, koji ljeti i zimi iz dijaspore kreću prema domovini ili se iz nje vraćaju na svoje destinacije.

Upravo u ovom gradu sa nešto više od 12.000 stanovnika, nalazi se prekrasan Muzej krapinskih neandertalaca koji svakako vrijedi posjetiti.

Odličan muzej

Muzej je otvoren 27. februara 2010, a nalazi se u neposrednoj blizini svjetski poznatog Nalazišta „Hušnjakovo“ te slijedi ideju izvrsnosti koju je utemeljio geolog i paleantolog Dragutin Gorjanović Kramberger, naučnik koji je svijetu obznanio jedinstvene nalaze fosilnog čovjeka iz Krapine.

Autori projekta i realizacije muzeja, arhitekt Željko Kovačić i paleontolog Jakov Radovčić zajedno s brojnim saradnicima postavili su odličan muzej koji na interaktivan način tumači fenomen nastanka čovjeka. 

Ekipa Radiosarajevo.ba posjetila je ovaj muzej i razgovarala s kustosom Juricom Sabolom, koji nam je prenio sve zanimljivosti vezane za građevinu utopljenu u okolni pejsaž između dva brežuljka.

„Muzej se gradio 10 godina, projekt je Ministarstva kulture Hrvatske i sagrađen je državnim sredstvima, jer u to vrijeme nije bilo moguće koristiti sredstva europskih fondova. U ovom dijelu Europe smo jedan od najposjećenijih muzeja. Od 2010. kada je muzej otvoren pa do danas, ovdje je bilo 820.000 posjetitelja, a u prošle godine je bilo 96.000 osoba. To su zaista impresivne brojke“, kaže kustos Sabol za Radiosarajevo.ba.

Prema riječima Sabola pronađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, brojni fosilni ostaci pleistocenskih životinja te više od hiljadu komada kamenog oruđa iz razdoblja paleolitika. Starost ovog bogatog paleontološkog lokaliteta odgovara vremenu od prije 125.000 godina.

„Muzej je podijeljen na nekoliko tematskih cjelina. Kramberger je ovdje prije 119 godina na Hušnjakovom brijegu prikupio najbogatiju zbirku neantertalskog čovjeka na svijetu. Na jednom mjestu je prikupio preko 900 komada ljudskih ostataka, 1.200 komada kamenih oruđa i alatki te 2.500 životinjskih ostataka“, priča nam Sabol, dodajući da se sve može pratiti na osam svjetskih jezika uz pomoć audio-vodiča, a sve legende su u muzeju pisane na tri jezika (hrvatski, engleski i njemački).

Muzej su do sada posjetili turisti sa svih dijelova svijeta. Najviše posjetitelja ima iz Slovenije, zatim slijedi Česi, Francuzi, Italijani i građani iz Bosne i Hercegovine.

„U naš muzej iz Bosne i Hercegovine najviše dolaze iz osnovnih i srednjih škola. Najviše iz razloga što ovdje obavljaju maturalna ili ekskurzijska putovanja. Napomenuo bih da više od 80 posto naših posjetitelja su školarci“, dodao je Sabol, naglasivši da se u muzeju može vidjeti i naučiti o postanku svemira, teoriji velikog praska, prezentira se hemijska i biološka evolucija, razvoj čovjeka s posebnim naglaskom na krapinskog neandertalca, koji čini glavnu okosnicu cijeloga muzeja.

Veliki broj nagrada i saradnja s BiH

Kustos Sabol je kazao da Muzej dobio preko 15 domaćih i inozemnih nagrada, od kojih je istakao da imaju Oznaku Europske baštine.

„U Europi ima 39 lokaliteta sa oznakama Europske baštine. Ovaj je jedini u Hrvatskoj, Slovenija ima dva, Poljska četiri. Autorica hiperrealističnih skulptura je poznata francuska kiparica Elisabeth Daynes. Ona je napravila 17 replika, a koristila je pravu ljudsku dlaku, kosu, upikavala je dlaku po dlaku. Ona je mnogo truda i rada uložila da bi napravila ove skulpture, koje izgledaju kao da su žive“, kazao je Sabol.

Na kraju razgovora je dodao da Muzej krapinskih neandertalaca ima veliku želju za saradnju sa muzejima iz Bosne i Hercegovine.

„Sa Zemaljskim muzejom u Sarajevu bismo voljeli ostvariti saradnju, i drago mi je da je ponovo otvoren, kao i sa ostalim muzejima iz BiH koje imaju paleontolske građe. Što se nas tiče mi smo zainteresirani i ko zna eto mene možda uskoro u Sarajevu“, naglasio je Sabol.