Oslo otvorilo vrata Mostara: Most od riječi povezao sjever i jug

Radna posjeta mostarskih književnika Norveškoj otvorila nove mogućnosti za kulturnu, književnu i bibliotečku saradnju Bosne i Hercegovine i dijaspore

Na poziv Kulturnog društva Preporod iz Norveške, u Oslu su boravili istaknuti mostarski književnici Omer Mičijević, pjesnik i direktor Narodne biblioteke Mostar, književnik Elvedin Nezirović i pjesnikinja Sanela Kuko.

Tokom dvodnevne radne posjete održani su brojni susreti i razgovori o književnosti, kulturi, ratnom iskustvu, bibliotekama u dijaspori, prevođenju književnih djela, povezivanju kulturnih institucija i mogućnostima buduće saradnje između Bosne i Hercegovine i Norveške.

Trending

MALI ŽIVOTOPISI | Semezdin Mehmedinović: Gdje se Miljacka s bistrom Bosnom spaja

Posebnu simboliku ovoj posjeti daje i životna priča troje mostarskih autora. Omer Mičijević, Elvedin Nezirović i Sanela Kuko kao maloljetnici su doživjeli ratna iskustva, a danas o njima, ali i o Mostaru, ljudima, sjećanjima i vremenu koje ih je oblikovalo, govore kroz književnost.

Njihove knjige na različite načine svjedoče o jednom vremenu, ali istovremeno govore o životu, čovjeku, gubicima, odrastanju, ljubavi i potrebi da se sjećanja sačuvaju. Upravo je ta povezanost ličnog iskustva i književnog stvaralaštva bila jedna od važnih tema razgovora tokom njihove posjete Norveškoj.

Književnost, sjećanje i biblioteke u dijaspori

Prvog dana posjete gosti su imali prijem u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Norveškoj, gdje ih je ugostio glavni imam Edin ef. Mezit.

Razgovaralo se o književnom stvaralaštvu autora, njihovim knjigama i iskustvima koja su oblikovala njihov književni izraz. Posebna pažnja posvećena je načinu na koji se ratna iskustva mogu sačuvati od zaborava kroz književnost i kako pisana riječ može postati prostor sjećanja, razumijevanja i povezivanja generacija.

Jedna od važnih tema bila je i uloga biblioteka u dijaspori.

Razgovaralo se o mogućnosti da se u okviru kulturnih centara i udruženja u Norveškoj formiraju i razvijaju biblioteke koje bi bile dostupne građanima porijeklom iz Bosne i Hercegovine, ali i svima koji žele upoznati bosanskohercegovačku književnost i kulturu.

Direktor Narodne biblioteke Mostar Omer Mičijević govorio je o mogućnostima saradnje i podrške koju ova institucija može pružiti bibliotekama u dijaspori – od pomoći u njihovom organizovanju i vođenju, do povezivanja s izdavačima, autorima i novim književnim izdanjima.

Razgovor je otvorio i širu ideju da biblioteke u dijaspori ne budu samo mjesta gdje se čuvaju knjige, već živi kulturni prostori u kojima se susreću književnici, čitaoci, djeca, mladi i različite generacije Bosanaca i Hercegovaca.

Susret u Ambasadi Bosne i Hercegovine

Drugog dana, u prijepodnevnim satima, književnici su imali prijem kod ambasadorice Bosne i Hercegovine u Kraljevini Norveškoj Hode Dedić u Ambasadi Bosne i Hercegovine.

Razgovor je bio posvećen mogućnostima buduće kulturne saradnje, posebno kroz književnost, prevođenje i predstavljanje bosanskohercegovačkih autora norveškoj publici.

Jedna od ideja o kojoj se razgovaralo jeste pokretanje pilot-projekata književnog prevođenja, kako bi se književna djela autora iz Bosne i Hercegovine približila čitaocima u Norveškoj, ali i kako bi norveška književnost i autori bili dostupniji publici u Bosni i Hercegovini.

Ambasadorica Hoda Dedić izrazila je spremnost da podrži i pomogne ovakve projekte i razvoj saradnje u oblasti kulture i književnosti.

Time je književna riječ dobila još jedan važan zadatak – da bude most između dvije zemlje, dvaju jezika i dvije kulturne sredine.

Kada je Oslo otvorilo vrata Mostaru

Vrhunac dvodnevne posjete bila je književna večer u Oslu, na kojem su predstavljeni Omer Mičijević, Elvedin Nezirović i Sanela Kuko, njihova djela, životni putevi i književni rad.

Te večeri Oslo je otvorilo vrata Mostaru.

Spojili su se jug i sjever, Bosna i Hercegovina i Norveška, a ljudi su se povezali mostom riječi.

Publika je imala priliku upoznati autore ne samo kroz njihove knjige, već i kroz njihove životne priče, iskustva, Mostar koji nose u sebi i književna djela koja već nastaju u njihovim radionicama.

A jedno je bilo zajedničko – Mostar se ponovo vraća u njihove priče.

U njihovim knjigama žive ljudi, ulice, sjećanja, rat, odrastanje, gubici, ljubav, ali i potreba da se život nastavi i da se ono što je doživljeno sačuva od zaborava.

Publika je imala priliku razgovarati s autorima i kupiti njihova djela, a književna večer protekla je u atmosferi neposrednog susreta, emocije i zajedničkog promišljanja o tome šta književnost može učiniti za čovjeka i zajednicu.

"Ovakvi susreti stvaraju mostove koji ostaju"

Predsjednica Kulturnog društva Preporod Edhija Mahić ističe da ovakvi susreti imaju mnogo širi značaj od same promocije knjiga.

"Ovakvi projekti su nam izuzetno važni jer povezuju ljude, institucije i kulture. Naša dijaspora nije samo publika koja će doći na književnu večer. Ona može biti aktivan partner u stvaranju novih kulturnih projekata, a istovremeno Bosna i Hercegovina treba još snažnije otvarati prostor prema svojoj dijaspori. Želimo da se više sarađuje, da se književnici, umjetnici, biblioteke, kulturne institucije i udruženja povezuju i da zajedno stvaramo projekte koji će trajati i nakon jednog susreta."

Mahić posebno naglašava značaj povezivanja Bosne i Hercegovine i dijaspore u oba smjera:

"Važno je da kultura putuje u oba pravca. Želimo da ljudi u Norveškoj bolje upoznaju književnost, kulturu i autore iz Bosne i Hercegovine, ali isto tako želimo da se ono što stvaraju naši ljudi u dijaspori vrati u Bosnu i Hercegovinu i bude predstavljeno publici u našoj zemlji. Samo kroz takvu dvosmjernu saradnju možemo graditi trajne kulturne veze."

Prema njenim riječima, upravo ovakvi susreti mogu biti početak mnogo većih projekata – od književnih programa i prevođenja, do razvoja biblioteka u kulturnim centrima dijaspore i zajedničkih programa kulturnih institucija iz Bosne i Hercegovine i Norveške.

"Ova dva dana pokazala su nam koliko toga možemo uraditi kada se ljudi i institucije povežu oko zajedničke ideje. Nadam se da će ovakvih projekata biti još mnogo više i da će svaki naredni susret otvoriti neka nova vrata."

Poziv autorima iz dijaspore

Jedan od važnih rezultata ove posjete jeste i poziv direktora Narodne biblioteke Mostar Omera Mičijevića autorima iz dijaspore da se jave Narodnoj biblioteci Mostar, koja želi pružiti prostor za predstavljanje i promociju njihovih djela.

To je važna poruka piscima i pjesnicima koji stvaraju izvan Bosne i Hercegovine: njihove knjige pripadaju i prostoru iz kojeg su potekli, bez obzira na to gdje danas žive.

Ova posjeta pokazala je da dijaspora i domovina mogu mnogo više od povremenih susreta. Mogu zajedno stvarati projekte, prevoditi knjige, razvijati biblioteke, predstavljati autore i graditi nove kulturne mostove.

Zahvalnost svima koji su bili dio ove priče

Predsjednica Kulturnog društva Preporod Edhija Mahić posebno je zahvalila svima koji su svojim radom, prisustvom i podrškom doprinijeli realizaciji ove posjete.

„Posebnu zahvalnost dugujemo ambasadorici Bosne i Hercegovine u Kraljevini Norveškoj Hodi Dedić i osoblju Ambasade Bosne i Hercegovine, koji su nas srdačno primili i pokazali spremnost da podrže buduće projekte. Zahvaljujem i Islamskoj zajednici u Norveškoj i glavnom imamu Edinu ef. Mezitu na gostoprimstvu i otvorenom razgovoru, kao i Institutu sevdaha, horu Iskre i Fadilu Dizdareviću na njihovoj saradnji i pomoći. Bez svih njih i njihovog doprinosa ova posjeta i program ne bi bili mogući.“

Most koji ostaje

Iako je posjeta trajala samo dva dana, otvoreno je mnogo više tema od onih koje se mogu obuhvatiti jednim susretom.

Otvorena su vrata budućim projektima u oblasti književnosti, bibliotekarstva, prevođenja i kulturne saradnje.

Za Kulturno društvo Preporod ova posjeta nije završena posljednjim aplauzom.

Ona je tek početak.

Obostrana je želja da se saradnja nastavi i proširi kroz različite projekte, da se povežu institucije, autori i čitaoci, te da književnost nastavi putovati između Bosne i Hercegovine i Norveške.

Jer književnost ne poznaje granice.

Ona putuje sa čovjekom.

Putuje iz Mostara u Oslo i iz Osla prema Mostaru – preko jezika, sjećanja i stranica knjiga.

Oslo je otvorilo vrata Mostaru, a Mostar je kroz svoje književnike u Oslo donio ono što se ne može spakovati u kofer – svoje priče, sjećanja, ljude i grad.

Bio je to susret domovine i dijaspore.

Susret juga i sjevera.

I još jedan dokaz da se između dva mjesta koja su kilometrima udaljena može izgraditi čvrst most – most od riječi.