Objavljena knjiga „Pisanje između redova“ Faruka Kajtaza: Britka pera, oštar na „obaraču“

U izdanju Narodne biblioteke Mostar ovih dana je iz štampe izašla knjiga „Pisanje između redova“, autora Faruka Kajtaza, poznatog mostarskog i bosanskohercegovačkog novinara i političkog analitičara.

Riječ je, zapravo, o kolekciji kratkih ratnih priča i eseja, te njegovih aktuelnih političkih kolumni o BiH i regionu Balkana.

Odlične reakcije

Kajtaz, ponajprije piše o raznim fenomenima vezanim za rat, politiku i javnost uopće, te njihovim utjecajima na naše živote.  U prvom dijelu knjige, koji donosi potresna svjedočenja o ratu i srednjevjekovnoj opsadi Mostara, objavljen je i ekskluzivni izbor fotografija čuvenog fotoreportera Wadea Goddarda, koji je svojim fotoaparatom svjedočio strahotama rata i stradanjima Mostaraca. 

Trending

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

Osim proznog i kolumnističkog dijela knjige, Kajtaz se u „Pisanju između redova“, bavi i istraživanjim mogućnost korištenja mobilnog telefona kao „alata“ za ozbiljnije bavljenje fotografijom. Tu je i autorovo svjedočenje o njegovoj borbi sa opakim COVID-19 u formi post-dnevnika, ali i distopijska SF priča o nekom, ne tako dalekom svijetu skore budućnosti.  

Prve reakcije samo nekoliko dana nakon izlaska knjige su – odlične, a pozivi stižu s raznih krajeva svijeta.

Predgovore za knjigu napisali su: Boro Kontić (Sarajevo), Mario Iličić (Sarajevo/Mostar) i Senada Šelo-Šabić (Zagreb). 

Legendarni sarajevski novinar i urednik Boro Kontić prisjetio se svojih ratnih susreta sa Kajtazom i pokušaja da se u razorenom  gradu na Neretvi „učini nešto“.

„Knjiga koju je napisao više od dvije decenije kasnije upečatljiv je odgovor na ta stara pitanja. Konstruisana kao montažni rez od autorovih sjećanja na rat do njegovih aktuelnih komentara na stanje društva u slobodnom padu i fotografija koje je snimio danas a mogu se uvijek prihvatiti kao ratne. Njegov novinarski i fotografski stil je sličan. Uhvatiti detalj, osvijetliti ga pozorno. I duboko vjerovanje u definiciju novinarstva kao kritičke refleksije jednog društva. Najbolji je u tekstovima u kojima piše o ljudima i događajima koje poznaje iznutra“, naveo je, uz ostalo, Kontić.

Faruk Kajtaz je, dodao je, neosporno „dijete novog vala“.

„Onog muzičkog pravca koji je temeljito prodrmao jugoslovensko društvo početkom 1980-tih. Vidljivo je to u njegovom stilu a najviše u jeziku. Uostalom, on je jedan od začetnika kultnog muzičkog projekta: Mostar Sevdah Reunion. Kao mali hommage tom vremenu zapisao je dirljivu priču o „Pevaču“ u kojem i manje informisan čitalac može prepoznati Ilijaza Izu Delića, čarobni glas tog vremena“, podvukao je Kontić.

Britka riječ, razumijevanje šireg geopolitičkog konteksta, precizna analiza i, nadasve, disciplina redovitog objavljivanja je ono što

Faruku Kajtazu moraju priznati i oni koji se s njim ne slažu, konstatira dr. Senada Šelo Šabić sa Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu.

„Njegovo pisanje je disciplinirano, gotovo stoičko. Sam čin pisanja kao da šalje poruku čitateljima da ta i takva zajednička komunikacija jeste oblik otpora, nepristajanje na degradaciju društvenih vrijednosti i privikavanje na banalnost. Pisac treba čitatelja, bez čitatelja nema pisca. Kajtaz privlači sve više čitatelja, što govori o njegovom umijeću, ali i činjenici da ljudi traže informaciju i razmjenu ideja“, navodi Šelo Šabić.

Priče iz zaboravljenog kraja

Britka pera, oštar na „obaraču“, mostarski je novinar Faruk Kajtaz često bio glas naroda iz zaboravljenog i zapostavljenog, a po mnogima najljepšeg dijela Bosne i Hercegovine, od strane sarajevskih političkih i medijskih kružoka, navodi poznati bh. fotoreporter i autor, Mario Ilčić.

"Nerijetko i žešći nego je to uobičajeno, Kajtaz je svojim kratkim pričama ukazivao na najveće probleme u Gradu na Neretvi. Nisu njegovi osvrti bili tek puko štivo nepristrasnog novinara, progovarao je Kajtaz o politici, upozoravao na pošast korone koja je devastirala BiH u svakom smislu riječi, odnoseći nama drage ljude, poznanike, prijatelje, rodbinu…“, naglašava Ilčić.

Ljubav prema Mostaru

Šelo Šabić dodaje da Kajtazovi tekstovi djeluju kao da su lako napisani, iako će on najbolje znati je li tome stvarno tako.

„No, ono što čitatelj odmah uočava jeste da su odraz bogatog životnog iskustva, profesionalnog, a vjerovatno i ličnog, pristupa životu temeljenom na humanizmu začinjenog s ponešto tvrdog hercegovačkog humora, patriotizma koji se ogleda u tome da želi vidjeti svoj Mostar, Bosnu i Hercegovinu, cijeli naš globalni svijet boljim mjestom za život sutra nego što je to danas“, ističe Šelo-Šabić, te zaključuje:

„Bez obzira što su teme o kojima Kajtaz piše često frustrirajuće i odraz su kompleksnosti bosanskohercegovačke svakodnevice, njegov riječi nisu samo osvrt na ono što oko sebe vidi već su i glas da može i treba i hoće biti drugačije. Bolje! I da za to uvjerenje vrijedi osviješteno i informirano živjeti“.

Promocija knjige „Pisanje između redova“, Faruka Kajtaza bit će održana 19. januara u Centru za kulturu Mostar.