Nova perspektiva: Rikardo Druškić i Haris Hadžić otkrili tajnu vezu između umjetnosti i tehnologije

2
Radiosarajevo.ba
Nova perspektiva: Rikardo Druškić i Haris Hadžić otkrili tajnu vezu između umjetnosti i tehnologije
Foto: Ustupljena fotografija / Haris Hadžić i Rikardo Druškić

Umjetnik Rikardo Druškić i software inžinjer Haris Hadžić predstavili su ranije ovog mjeseca sarajevskoj publici projekat XANTEA 2502 VR.

Dvojac je prisutnima omogućio da istraže virtuelni prostor i dožive umjetničko djelo van standardne fizičke stvarnosti. Riječ je o pionirskom poduhvatu, 10 ljudi stavlja VR naočale i istovremeno zajedno započinje avanturu - istražuju, dodiruju i komentarišu Rikardov svijet umjetnosti.

O nastanku projektu XANTEA 2502 VR, beskrajnim granicama savremene tehnologije, reakcijama publike, VR umjetnosti i planovima za budućnost Druškić i Hadžić govorili su za portal Radiosarajevo.ba.

Pošaljite nam svoju playlistu i budite gost muzički urednik na Radio Sarajevu!

Pošaljite nam svoju playlistu i budite gost muzički urednik na Radio Sarajevu!

Kreativno izražavanja u digitalnoj eri

Radiosarajevo.ba: Možete li našim čitateljkama i čitateljima objasniti šta je XANTEA 2502?

Druškić: Projekat Xantea 2502 predstavlja pionirsko istraživanje spajanja VR tehnologije i umjetnosti. Xantea 2502 je simbol evolucije kreativnog izražavanja u novoj, digitalnoj eri. Naš projekat želi da nadiđe konvencionalne umjetničke metode, upuštajući se pri tome u područje u kojem virtuelni prostor postaje centralni dio umjetničkog izražavanja.

Pogled u budućnost: Umjetnički projekat XANTEA 2502 VR prvi put predstavljen javnosti

Pogled u budućnost: Umjetnički projekat XANTEA 2502 VR prvi put predstavljen javnosti

Sveobuhvatni cilj XANTEA 2502 VR je da redefiniše savremene umjetničke narative, da stvori novi jezik kreativnog izražavanja koji rezonuje sa složenošću modernog svijeta kao i da umjetnost odvede u apstraktni, do sada, neistraženi prostor.

Nadalje, Xantea 2502 ima za cilj da katalizira kulturno i intelektualno buđenje o ulozi tehnologije u oblikovanju naših umjetničkih i društvenih pejzaža.

Radiosarajevo.ba: Izjavili ste da smatrate da su granice savremene tehnologije beskrajne. Da li bi sa nama podijelili Vaša predviđanja ili želje u kojem pravcu bi savremena tehnologija mogla da evoluira u budućnosti i koje su prednosti?

Druškić: Tako je. Polje digitalno-tehnoloskog pejzaža je beskrajno, a taj prostor je prepun apstraktnog potencijala. Moderna tehnologija, sa svojim neograničenim potencijalom i sve širim opsegom, sigurno će se razvijati u brojnim smjerovima, a svaki put otvara nove mogućnosti i nove izazove. Među najiščekivanijim razvojima na horizontu je pojava AGI-a ili Opće umjetne inteligencije. AGI predstavlja budućnost u kojoj mašine posjeduju sposobnost razumijevanja, učenja i primjene znanja u širokom spektru kognitivnih zadataka na nivou kompetencije koji je uporediv, ako ne i veći, od ljudskog bića. Ova prekretnica u tehnološkoj evoluciji obećava da će redefinisati naš odnos sa mašinama, pretvarajući ih od specijalizovanih alata u sveobuhvatne partnere u riješavanju problema i kreativnosti.

Rad Rikarda Druškića
Foto: Ustupljena fotografija: Rad Rikarda Druškića

Međutim, kao neko ko je duboko uronjen i u tehnološki i u umjetnički svijet, ono što me najviše uzbuđuje je potencijal za spajanje moje dvije ljubavi. Kako tehnologija nastavlja da napreduje, ona umjetnosti nudi nove mogućnosti, ne samo u smislu medija i tehnike, već i u smislu načina na koji konceptualiziramo prostor, vrijeme i interaktivnost. Tu vidim najuzbudljivije prilike – da se umjetnost ponovo rodi, da nadiđe tradicionalne granice i da se uključi s publikom na načine koji su ranije bili nezamislivi.

Radiosarajevo.ba: Kakve su reakcije publike na projekat, smatrate li da ste XANTEom pomjerili granice percepcije publike i omogućili im bolji pristup Vašem unutrašnjem svijetu mašte?

Druškić: Reakcije na projekat su bile izuzetno pozitivne, a publika je izražavala osjećaj čuđenja i zaprepaštenja u najvećem obimu. Zato je najviše zaslužna sama tehnolgija, koja je po svojoj prirodi spektakularno impresivna. Iskustva koja smo stvorili u okviru XANTE-e 2502, nisu samo posmatrana već su i proživljena od strane onih koji su se upustili u njene oblasti. Također trebam naglasiti da smo mi na samom početku našeg projekta. Najveći dio modeliranja i animiranja mog svijeta, tek treba da se desi.

Vjerujem da smo pomaknuli granice percepcije, nudeći portal u dubine moje mašte kao nikada do sada. Međutim, zasluge za prevazilaženje ovih granica ne treba da pripadaju samo meni, već velikim mogućnostima same virtuelne stvarnosti. Imerzivni kvaliteti VR-a bili su ključni u oživljavanju živopisnog, kompleksnog svijeta mojih slika, omogućavajući publici da uđe unutra i doživi moju umjetničku viziju na jedan potpuno nov i revolucionaran način.

Rad Rikarda Druškića
Foto: Ustupljena fotografija: Rad Rikarda Druškića

Radiosarajevo.ba: Šta dosadašnji mediji realizacije u umjetnosti za vas nisu mogli da učine?

Druškić: Prelazak sa tradicionalnog slikarstva na VR umjetnost predstavlja značajnu evoluciju u mom kreativnom izražavanju. Kao slikaru, platno je nudilo opipljiv i intiman medij kroz koji sam mogao prenijeti svoju viziju. Međutim, uprkos svom bogatstvu, tradicionalno slikarstvo inherentno je ograničilo moj angažman na dvodimenzionalnu perspektivu. Nasuprot tome, VR umjetnost je otvorila novu dimenziju mogućnosti. Ona nadilazi fizičke granice platna, omogućavajući mi da stvaram ne samo slike već i pokretna iskustva. U VR-u, gledalac se može kretati kroz umjetnost, komunicirati s njom i čak utjecati na umjetnost, rušeći barijere između kreatora i posmatrača.

Radiosarajevo.ba: Nadate li se da će XANTEA 2502 postati planetarno prepoznatljiva?

Druškić: Da, nadam se da će XANTEA 2502 postići planetarno priznanje. Kao introvertnoj individui koja njeguje samoću, privlačnost slave sama po sebi nije mi zanimljiva. Međutim, želim da moje ideje dođu do šireg spektra ljudi. Mislim da to moji radovi zaslužuju.

Rad Rikarda Druškića
Foto: Ustupljena fotografija: Rad Rikarda Druškića

Radiosarajevo.ba: Kakvi su planovi za budućnost? Nakon Berlina, Brisela, Beča i Barcelone putujete u Sofiju?

Da, putovanje se nastavlja do Sofije na moju petu međunarodnu izložbu, zakazanu za 4. april. Tamo ću izložiti 23 slike iz mog umjetničkog ciklusa, Mundus Novus. Moji budući planovi su uglavnom fokusirani na proširenje XANTEA 2502 VR projekta. Kuhamo velike ideje i ambiciozne projekte koji obećavaju da će u Sarajevo dovesti nešto sasvim novo i inovativno.

Osim proširenja XANTEA 2502, moja vizija budućnosti uključuje konstantnu posvećenost ličnom i umjetničkom rastu.

Radiosarajevo.ba: Možete li nam otkriti koji rad Vam je posebno drag i postoji li neko s kim bi voljeli sarađivati?

Druškić: Ciklus slika XANTEA 2502 predstavlja do sada moj najzreliji i najbolji opus slika. Ne bih izdvajao ni jednu posebno. Po prvi put otkrivam da sam iskreno zaljubljen u svoje kreacije, osjećajući konstantan osjećaj progresije sa svakim radom koji završim. 

Što se tiče saradnje, moje interesovanje teži ka konvergenciji umjetnosti sa naukom, ali i sa  muzikom. Posebno sam zainteresovan za partnerstvo sa naučnicima čiji rad pratim, jer bi njihov uvid u svijet prirode i naš univerzum mogao da inspiriše nove pravce u mojoj umjetnosti. Mogućnost integracije naučnih koncepata i otkrića sa vizuelnim narativom serije XANTEA me oduševljava.

Osim toga, mogućnost saradnje sa mojim omiljenim muzičarima našeg vremena ima posebnu privlačnost. Muzika ima moć da prevaziđe vizuelne granice, a kombinovanjem sa vizuelnom umjetnošću moglo bi stvoriti multi-senzorno iskustvo koje obogaćuje percepciju gledaoca i produbljuje uticaj djela.

Umjetnički projekat XANTEA 2502 VR prvi put predstavljen javnosti
Foto: Ustupljena fotografija: Umjetnički projekat XANTEA 2502 VR prvi put predstavljen javnosti

Spoj VR tehnologije i umjetnosti

Radiosarajevo.ba: Kako je nastala ideja o ovom projektu i koliko dugo je trajao rad na istom?

Hadžić: Godinama koristim računarsko programiranje kao alat za stvaranje umjetnosti i privatno sam zaposlen kao VR developer već šest godina. Bilo je samo pitanje vremena kada će ideja da VR postane umjetnost doći na red. Ideja je nastala kada sam na izložbi ugledao rad Rikarda Druškića i pomislio kako bi njegov rad bio idealan za prikazivanje kroz VR tehnologiju. Primarno zato što njegov rad nije usmjeren ka hiperrealizmu, a ja smatram da, imajući priliku uroniti u virtualnu stvarnost, ne treba replicirati realnost, već možemo kreirati nešto nerealno i doživjeti to kao realno.

Radiosarajevo.ba: Kako bi Vi opisali projekat XANTEA 2502, kako izgleda spoj tehnologije i umjetnosti?

Hadžić: Projekat XANTEA 2502 VR predstavlja inovativan spoj tehnologije i umjetnosti kroz virtualnu stvarnost (VR). On kombinuje napredne tehnologije poput VR-a sa umjetničkim elementima, stvarajući jedinstveno iskustvo za korisnike. Tehnološki aspekt uključuje upotrebu VR uređaja, poput headsetova, senzora pokreta i kontrolera, omogućavajući korisnicima da urone u digitalni prostor i interaktivno komuniciraju sa sadržajem. Umjetnički aspekt projekta obuhvata stvaranje impresivnih vizualnih efekata, artistički dizajniranih okruženja, zvučnih pejzaža i emocionalnih iskustava, koja korisnici doživljavaju kroz VR. XANTEA 2502 VR tako predstavlja sinergiju tehnologije i umjetnosti, stvarajući jedinstveno, interaktivno iskustvo koje nadilazi granice konvencionalnih medija i otvara nove dimenzije kreativnosti i izražavanja.

Haris Handžić
Foto: Ustupljena fotografija: Haris Hadžić

Radiosarajevo.ba: Da li je Vam je to prvo iskustvo ovog tipa?

Hadžić: Da, ovo je moje prvo iskustvo ove vrste, odnosno ovakve veličine. Prije toga sam radio na mnogim hobi projektima koje sam prezentirao na raznim događajima. Nedavno sam na ZeForge konferenciji u Zenici prezentirao svoj posljednji hobi projekat, u kojem spajam VR tehnologiju i muziku, stvarajući svijet unutar VR-a koji reaguje na zvukove i oblikuje se u skladu sa muzikom koja svira. Uvijek kažem da je računarsko programiranje danas moćni čarobni štapić koji ne poznaje granice u kreaciji. Sve je moguće.

Radiosarajevo.ba: Možete li nam objasniti Vašu raniju izjavu da Xantea 2502 ima za cilj da katalizira socijalno buđenje na temu uloge tehnologije u savremnom svijetu i umjetnosti generalno?

Hadžić: XANTEA 2502 VR ima za cilj katalizirati socijalno buđenje na temu uloge tehnologije u savremenom svijetu i umjetnosti, kroz svoj inovativni pristup. Projekat omogućava korisnicima aktivno učešće u virtualnom svijetu, potičući refleksiju o uticaju tehnologije na njihov život i percepciju umjetnosti. Ova interaktivnost podstiče angažovanost korisnika i omogućava dublje razmišljanje o socijalnim, kulturnim i tehnološkim pitanjima. Kroz kreativnu ekspresiju, XANTEA 2502 VR pruža platformu za istraživanje umjetničkih formi koristeći tehnološke alate, što podstiče razmišljanje o upotrebi tehnologije kao sredstva izražavanja. Projekat također edukuje o tehnološkom napretku i umjetnosti, osvještavajući o važnosti razumijevanja tehnoloških trendova i njihovog uticaja na društvo. Kao platforma za diskusiju i dijalog, XANTEA 2502 VR potiče razmjenu ideja i mišljenja, doprinoseći dubljem razumijevanju uloge tehnologije u umjetnosti i savremenom svijetu.

Radiosarajevo.ba: Preferirate li više virtuelni svijet ili ovaj u kojem živimo?

Hadžić: Zanimljivo pitanje. Fascinira me činjenica da naučna fantastika motiviše stvaranje novih tehnologija. Na primjer, prvi ekran na dodir pojavio se u seriji Star Trek, i danas su ekrani na dodir svuda oko nas. Mnoge inspiracije za VR dolaze iz filmova, poput Matrixa. Još uvijek nismo na nivou da u potpunosti uronimo u virtuelni svijet, jer nam nedostaje simulacija mirisa. Iako imamo simulirani dodir kroz razne VR rukavice, miris je ključan za potpuno iskustvo. Kada dosegnemo taj nivo, biću prvi koji će zamijeniti ovaj svijet s virtuelnim.

Radiosarajevo.ba: Da li bi željeli da ovaj Vaš rad sa Rikardom Druškićem postane prepoznatljiv na META platformi?

Hadžić: Apsolutno! Za mene kao VR developera, to bi bio ostvaren san koji traje od početka moje karijere.

Radiosarajevo.ba: Nadate li se nekoj plantarnoj prepoznatljivosti?

Hadžić: Nadamo se, jer ono što radimo je zaista pionirski poduhvat. Do sada nismo imali iskustvo koje omogućava učešće 10 ljudi istovremeno. Naša ponuda je zajednički doživljaj, gdje možete istraživati, dodirivati i komentarisati Rikardov svijet s najbližima. Iako postoje multiplayer video igre za VR, ne postoji šetnja kroz umjetnički rad s 10 ljudi u istom prostoru. Kod nas, 10 ljudi stavlja VR naočale i zajedno započinje avanturu, s potpunom slobodom da fizički šetaju kroz Rikardov svijet.

Biografija Rikarda Druškića

Rikardo Druskić, rođen 1990. u Zagrebu, od odraslog doba živi i stvara u Sarajevu. Počeo se baviti umjetnošću u srednjoj školi, fokusirajući se na ilustraciju i digitalnu umjetnost. Razvio je vještine u slikanju, uličnoj umjetnosti, crtanju i digitalnoj umjetnosti. Izlagao je diljem svijeta, uključujući Sarajevo, New York, Miami, Los Angeles, Dubai, Taiwan, Berlin, Bruxelles, Barcelona i Beč. Bio je finalist Art Revolution natjecanja u Taipeiju 2014., a njegova djela izložena su na Times Squareu. Organizirao je brojne solo izložbe i sudjelovao u uličnoj umjetnosti, uključujući Festival ulične umjetnosti u Sarajevu. Njegov rad uključuje i murale u javnim prostorima te multimedijalne projekte. Druškić je aktivno sudjelovao u međunarodnim projektima i izložbama, ostavljajući značajan trag u Bosni i Hercegovini i šire. Trenutno živi i radi u Sarajevu, gdje ostaje ključna figura u suvremenoj umjetničkoj sceni.

Rikardov rad možete pratiti OVDJE i OVDJE.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (2)

/ Povezano

/ Najnovije