Nagrađivani bh. autor: Promocija knjige Damira Uzunovića održana u BKC-u

Promocija knjige "Pariški maraton", pjesnika, proznog pisca, urednika i izdavača Damira Uzunovića, održala se 12. februara 2025. godine u Bosanskom kulturnom centru KS, sa početkom u 19:00 sati.

Damir Uzunović je rođen 1965. godine u Sarajevu. Do sada je objavio tri knjige pjesama: "Brod sa talismanom" (1992.), "Mađioničar" (1995.) i "Ljudi i ptice" (2005.); knjigu priča "Kesten" (1996; Nagrada fondacije Fond otvoreno društvo BiH); zatim, roman "Ja sam" (roman u tri knjige, 2021.), za koji je dobio najznačajniju nagradu u Hrvatskoj – nagradu FRIC, za najbolju knjigu fikcijske proze objavljene u 2021, i nagradu Društva pisaca BiH za 2021. godinu. "Pariški maraton" (2024.) njegova je posljednja objavljena knjiga.

Uvršten je u bosanskohercegovačku antologiju proze "Pod pritiskom", te antologije poezije "Ovdje živi Konan", "Zašto tone Venecija" i "Velika knjiga lirske poezije BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije od početaka do danas". Pjesme i priče prevođene su mu na više jezika, a audiozapis romana "Ja sam" dostupan je u Biblioteci za slijepa i slabovidna lica. Direktor je i suosnivač sarajevske knjižare i izdavačke kuće Buybook, te programski direktor Međunarodnog festivala književnosti – Bookstan. Radi kao urednik u izdavačkoj kući Buybook u Sarajevu.

Trending

Nastavak napada na ustavni poredak: Da li je ideja o entitetskoj graničnoj policiji provodiva?

Za pisanje je dobio književne nagrade: Druga nagrada FOD BiH za knjigu priča KESTEN, Prva nagrada Večernjih novina za priču DORUŠA, Druga nagrada NiP Ljiljan za priču SAN JEDNOG FRANJEVCA.

Za roman "Ja sam" (roman u tri knjige, 2021.), dobio je najznačajniju nagradu u Hrvatskoj – nagradu FRIC, za najbolju knjigu fikcijske proze objavljene u 2021, i nagradu Društva pisaca BiH za 2021. godinu.

"Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Damir Uzunović je otputovao u Pariz, ostao tamo nepunu godinu. On je tada imao dvadesetak godina i ta će egzilantska epizoda biti formativna za književnost koju će kasnije pisati. U njegovome svijetu miješala se tada stvarnost realnog grada s mitološkom stvarnošću Pariza iz Hemingwayeva memoara A Moveable Feast, iz proza Henryja Millera, ili onih Marguerite Duras koju je tada još mogao sresti na pariškoj ulici.

Više od trideset godina kasnije, Uzunović se vraća u Pariz, a razlog za to je istraživanje za potrebe romana koji upravo piše. Pariški maraton opisuje dva dana u društvu sina koji je sada upravo u onoj dobi u kojoj je bio njegov otac u vrijeme svog davnog boravka tamo. Uzunović ima izraziti dar za formu, njegova je sintaksa usklađena s pokretom u gradskom prostoru, lakoća s kojom iz književnog opisa prirodno prelazi u esejistički pasaž potvrda su legitimnog književnog majstorstva. Uzunović je, dakle, posjetio Pariz da bi skupio građu za roman koji piše, a ovaj Pariški maraton, brzi putopis koji je rezultat tog istraživačkog putovanja je, zapravo, on the road novela iznimne ljepote."