Autorsko veče Ruždije Adžovića u BKC-u: Pogledajte djelić atmosfere

JU Bosanski kulturni centar KS organizuje večeras, 23. januara, "Autorsko veče Ruždije Adžovića".

U okviru programa koji je upriličen u galeriji BKC-a, novinar, publicista i književnik Ruždija Adžović predstavit će se književnim djelima koja je objavio u proteklom periodu: "Ogrlica iz Šanliurfe", "Sidran: živjeti, svjedočiti epohu", "Tunjo – Razgovori sa Muhamedom Filipovićem" i "Sebijini snovi".

Gosti programa i promotori su: Minka Muftić, glumica, Željko Ivanković, pisac i Dževdet Tuzlić, novinar.

Trending

Stručnjak za sigurnost: Uključiti EUFOR i NATO za privođenje vrha RS-a

Novinar, publicista i književnik Ruždija Adžović rođen je 23. januara 1962. godine u Podgorici. U Sarajevu je diplomirao na Fakultetu političkih nauka – odsjek novinarstvo. Profesionalni novinar je od 1986. Na Radiju Crne Gore radio je trinaest godina. Pisao je za mnoge časopise i dnevne novine širom bivše Jugoslavije.

Radio je za "Večernje novine", "Jutarnje novine", "Nezavisne novine", bio je zamjenik glavnog i odgovornog urednika dnevnih novina "BH Dnevnik" i "AS", urednik "Dnevnog avaza" i urednik poslovnog magazina "Banke".

Ruždija Adžović je zastupljen u biografskom leksikonu "Ko je ko u Bosni i Hercegovini" i u leksikonu "Bošnjaci/Muslimani Crne Gore". Dobitnik je Nagrade opštine Tuzi za 2019. godinu za doprinos u afirmaciji temeljnih stvaralačkih vrijednosti značajnih za općinu Tuzi i šire, u književnom, novinarskom i publicističkom djelovanju.

16.09.24. 12:15

Tri člana napustila Društvo pisaca Bosne i Hercegovine i optužili predsjednicu

Ruždija Adžović je i muzičar i muzički stvaralac, a radi i kao slikar. Od 2000. godine živi u Sarajevu sa suprugom Dudom, sinom Mirzom i kćerkom Aidom.

U "Ogrlici iz Šanliurfe" Ruždija Adžović se uhvatio u koštac s mnogim aktuelnim temama koje su činile naše vrijeme prije ovog posljednjeg rata protiv Bosne i Hercegovine, 1992.-1995. Pri tome je prvi zašao i u delikantnu i intrigantnu tematiku koja dosad nije obrađivana u književnosti u Bosni i Hercegovini, a to je ulaženje u mikrosvijet albanske porodice koja živi ovdje, a pogotovo što je još tu i ljubavna veza između Bošnjaka Sinana i Albanke Đulije, i to uz znanje i odobravanje njezine porodice. Ta ljubav je strasna, ali suptilno opisana…

Knjigu preporučujem, znajući da predstoji nezaboravan čitalački doživljaj susretanja sa plastično izvajanim literarnim likovima u majstorski realiziranoj fabuli. To je ovaj roman Ruždije Adžovića "Ogrlica iz Šanliurfe", kazao je Isnam Taljić.

"Sidran: živjeti, svjedočiti epohu" – Moja ljubav prema Bosni, moja vezanost, moja ovisnost o Bosni nije locirana, sužena, fokusirana samo na Sarajevo. Nije nikako. S ljubavlju sam mogo živjeti u Tešnju i u Goraždu. Presretan sam bio kad sam neke dionice svog života provodio u tim gradovima. Mogo bih nabrajati mnogo gradova: Tuzla, Bože dragi, pa Travnik…

Nije mi dakle, prihvatljiv nikakav indolentni odnos prema tome šta znači voljeti Bosnu i šta ko podrazumijeva pod Bosnom. Kad se kaže, ono što citiraju rahmetli predsjednika Aliju Izetbegovića, "Bosna je ideja", to je istina. Ali Bosna nije samo ideja. Ako je samo idjea, sutra je neće ni biti. Bosna je ideja i Bosna je prostor, Bosna je običaj, Bosna je navika."

"Sebijini snovi" – Riječ o knjizi pripovijetki koje govore o životu ljudi, uglavnom Bošnjaka, u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, o njihovim sudbinama, navikama, običajima.

Radnja polovine pripovijetki „Sebijini snovi" smještena je u Sarajevu, Tuzli i mnogim neimenovanim bosanskim čaršijama, a druga polovina u Podgorici, Tuzima, Bijelom Polju, Beranama. Recenzije za knjigu „Sebijini snovi" napisali su poznati pisac i akademik Abdulah Sidran i crnogorski književnik, prof. dr Novak Kilibarda.

Po riječima Adžovića, naslovna priča "Sebijini snovi" opisuje sudbine mnogih djevojaka iz patrijarhalnih porodica u okolini Podgorice, koje su imale tragičnu sudbinu.

"Knjiga pripovijetki nastala je tokom mojih putovanja po sjećanjima i emotivnog lebdenja između moje dvije domovine – Crne Gore i Bosne i Hercegovine, te Sarajeva i Podgorice. Tu su i pripovijetke o probuđenoj savjesti, iznevjerenom prijateljstvu, neopravdanoj sumnji u iskreno prijateljstvo, dakle o onome što se svima nama, manje ili više dešava u životu", kazao je Adžović.

Knjiga koja je okupila razgovore sa Muhamedom Filipovićem.

"Ima neke simbolične pravde što ovu knjigu – prvu, a vjerovatno i posljednju takve vrste – potpisuje, kao autor, gosp. Adžović. Gosp. Adžović bio je nenametljivi prijatelj Muhameda Filipovića. Za razliku od mnogih novinara, koji su od Muhameda Filipovića uvijek nešto tražili i kamčili, gosp. Adžović mu je pravio društvo, i slušao ga kako govori. Slušao i pamtio", Ahmed Žilić

Ulaz na program je slobodan, saopćeno je iz Bosanskog kulturnog centra Sarajevo.