Matthias Arter i Sarajevska filharmonija uz maestra Kulenovića predstavili zahtjevan program

Sarajevska filharmonija održala je koncert na kojem je predstavljen neobično koncipiran program sastavljen od baroka, savremene muzike i jednog djela koje ove godine, kao i orkestar, slavi stogodišnjicu. 

Pišu: Maja Baralić Materne i Vesna Andree Zaimović 

Kao solista nastupio je Matthias Arter, oboista koji je je poznat i po tome što širom svijeta predstavlja novi instrument nazvan - lupofone (lupophone).

Trending

Preminuo Branislav Brano Mićunović, čovjek s američke crne liste

Publika u Sarajevu sinoć je imala priliku čuti ovaj instrument u punom kapacitetu, u izvedbi savremene kompozicije Wotan II čiji je autor i solista gost Sarajeva Matthias Arter.

Inspiraciju za ovo djelo, autor je pronašao u Wagnerovoj operi Tristan i Izolda. Pisano savremenim jezikom, ovo djelo pokazalo je sve zvučne mogućnosti instrumenta lupofon. Široki opseg instrumenta omogućio je i velike tonske skokove koji su, inače, manje uobičajeni za duvačke instrumente.

Kao što je ranije primijetio dirigent Slaven Kulenović, Wotan II je veoma zahtjevan, kako za orkestar, tako i za publiku. Pisano u avangardnom slogu, ovo djelo je u svom punom zvuku bilo dobro prihvaćeno među publikom koja ga je nagradila aplauzom.

Matthias Arter predstavio je još jednu svoju kompoziciju - Aquarell na Bachov Ricerkar a 6.  Ovo je savremeni pogled autora na slavno Bachovo djelo. Arterova intervencija je, osim aranžmana, i izmiještanje dijela orkestra u ambijent, visoko na galeriju dvorane Narodnog pozorišta Sarajevo. Tako se dobio veoma neobičan, mogli bismo reći 'božanski' zvučni utisak. 

Arter se pokazao i kao sjajan solista na oboi u izvedbu originalnog Bacha - Koncerta za obou i kamerni orkestar. Uvrštavanje ovog djela u program bilo je pravo osvježenje jer sarajevska publika nema baš često priliku čuti muziku baroka.  

U maniru ranog 18. stoljeća, ovo djelo efektno izvedeno je u stajaćoj postavci kamernog orkestra, što je bila još jedna neobičnost sinoćnjeg konceta. 

Izvedba kompozicije Tanzsuite Bele Bartoka zaokružila je program na simboličan način, jer se radi o djelu koje je 'vršnjak' našeg orkestra, napisano 1923. godine. 

Maestro Slaven Kulenović, šef dirigent u jubilarnoj godini Sarajevske filharmonije, s lakoćom je vodio orkestar u predstavljanju zahtjevnog programa. Sinoćnjim nastupom pokazali su i da su orkestar zvučnih boja. 

Hvala Matthiasu Arteru što je s publikom u Sarajevu podijelio svoju umjetnost. 

Sljedeći koncert Sarajevske filharmonije planiran je za 17. mart, a kao solista dolazi nam Stefan Milenković.