Kulturni četvrtak | Pet knjiga koje biste trebali pročitati do kraja ove zime

Ovosedmični Kulturni četvrtak portala Radiosarajevo.ba posebno će obradovati ljubitelje pisane riječi. Naša ekipa prošetala je do sarajevske knjižare Buybook i uz pomoć njihove urednice Ene Hasečić izabrala pet naslova koje možete pročitati u narednim mjesecima.

Na našem spisku pronaći ćete novu knjiga Damira Uzunovića, roman "komunističkog James Deana" te djelo Pulitzerom nagrađenog autora.

Osim toga tu je i prvi roman Bosanca s adresom u Pragu, ali i Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena o kojoj svi pričaju.

Trending

Zahiragić nakon prijetnji Jandrokovića: 'BiH opstala i nakon udružene akcije Tuđmana i Miloševića'

Pariški maraton, Damir Uzunović

Pariški maraton nova je knjiga Damira Uzunovića, autora čiji je roman Ja sam doživio tri izdanja, te osvojio nagrade "Fric" za najbolju knjigu fikcijske proze 2021. i Godišnju nagradu Društva pisaca BiH 2021. Pariški maraton dio je edicije Dnevnik koju uređuje Semezdin Mehmedinović.

"Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća Damir Uzunović je otputovao u Pariz, ostao tamo nepunu godinu. On je tada imao dvadesetak godina i ta će egzilantska epizoda biti formativna za književnost koju će kasnije pisati.

U njegovome svijetu miješala se tada stvarnost realnog grada s mitološkom stvarnošću Pariza iz Hemingwayeva memoara A Moveable Feast, iz proza Henryja Millera, ili onih Marguerite Duras koju je tada još mogao sresti na pariškoj ulici. Više od trideset godina kasnije, Uzunović se vraća u Pariz, a razlog za to je istraživanje za potrebe romana koji upravo piše.

30.09.24. 11:40

Preporuka za ljubitelje pisane riječi: Pet knjiga koje biste trebali pročitati ove jeseni

Pariški maraton opisuje dva dana u društvu sina koji je sada upravo u onoj dobi u kojoj je bio njegov otac u vrijeme svog davnog boravka tamo. U brzoj, dvodnevnoj smjeni slika i događaja, mijenjaju se i perspektive u kojim on gleda poznatu arhitekturu, gleda je i očima vlastitog djeteta, ali i očima fiktivnog junaka svog budućeg romana. Gleda grad i javljaju mu se superimpozicije prizora tog grada iz prošlosti.

Uzunović ima izraziti dar za formu, njegova je sintaksa usklađena s pokretom u gradskom prostoru, lakoća s kojom iz književnog opisa prirodno prelazi u esejistički pasaž potvrda su legitimnog književnog majstorstva. Uzunović je, dakle, posjetio Pariz da bi skupio građu za roman koji piše, a ovaj Pariški maraton, brzi putopis koji je rezultat tog istraživačkog putovanja je, zapravo, on the road novela iznimne ljepote", zapisao je Semezdin Mehmedinović.

Osmi dan u sedmici, Marek Hłasko

Marek Hłasko jedan je od najznačajnijih pisaca generacije koja se na poljskoj književnoj sceni pojavila pedesetih godina prošlog stoljeća, a danas se smatra jednom od ključnih figura poljske književnosti dvadesetog stoljeća.

Njegov prvi roman, Osmi dan u sedmici – po kojem je 1958. snimljlen istoimeni film u režiji Aleksandra Forda – izazvao je senzaciju u Poljskoj 1956. godine, a zatim i na Zapadu, gdje je Hłasko proglašen "komunističkim Jamesom Deanom", što zbog nonkonformizma, što zbog fizičkog izgleda.

"Piotr i Agnieszka očajnički pokušavaju biti zaljubljeni u Varšavi pedesetih godina. Međutim, skučeni stanovi, pijanstvo i nezaposlenost to im otežavaju. A na jedini slobodan dan – nedjelju – uvijek pada kiša. Sedmica bi trebala imati osmi dan, slobodan od svega što ostalih sedam čini tako nepodnošljivim.

Čista, iskrena ljubav mladih ljubavnika sudara se s okrutnošću, cinizmom i sivilom poslijeratne Poljske: nikako ne mogu pronaći miran kutak da na trenutak budu sami. On nema krov nad glavom, a ona živi u malom, prljavom stanu s roditeljima, bratom alkoholičarom i sustanarom. Piotr daje sve od sebe da pronađe mjesto za sebe i svoju djevojku. Njegovi brojni pokušaji završavaju neuspjehom, što Agnieszku postupno slomi. Napokon mu se sreća nasmiješi, ali podrugljivim osmijehom...".

New York Times pišući o ovom romanu ističe da je Hłasko glasnogovornik bijesnih i poraženih… nespokojnih, temperamentnih i mučenih.

Zavjera protiv Amerike, Philip Roth

Šta bi se dogodilo da je na izborima 1940. godine umjesto Franklina D. Roosevelta za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država izabran avijatičarski as Charles A. Lindbergh, izolacionist i antisemit?

U ovom spekulativnom autobiografskom podvigu Pulitzerom nagrađenog autora Philipa Rotha, alternativna historija SAD-a ispričana je kroz oči dječaka iz Newarka, za kog je Lindberghova pobjeda prva u nizu pukotina koje prijete uništenju njegovog malog, sigurnog kutka Amerike.

"Sjajan politički roman... Zlokoban, živ, poput sna... Okrećete stranice, začuđeni i uplašeni", New York Times Book Review

Philip Roth je rođen 1933. u Newarku, New Jersey, u dobro situiranoj porodici američkih Jevreja. Studirao je jezik i književnost na univerzitetima Bucknell i Chicago. Iz bogate biografije izdvajamo autora izdvajamo: 1997. godine dobio Pulitzerovu nagradu za roman Američka pastorala. 2005. godine Roth je postao treći živući američki autor čiji je rad objavljen u sveobuhvatnom, konačnom izdanju Američke biblioteke.

Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena, Jasmin Agić

Jasmin Agić rođen je u Zenici 1982. godine. Autor je četiri knjige umjetničke proze:Gospođica Biljana Tepalj i druge priče, Bahka, Peto godišnje doba i Povučen život, drame Terezinski sužanj, te dvije knjige eseja.

Roman Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena priča je o stvarnom, ili izmišljenom, odnosu dvojice glavnih protagonista knjige, partizana Sulejmena Agića i njegovog vrhovnog komandanta Josipa Broza – Tita. Kako se taj odnos začeo, razvijao i kako je okončan pitanja su na koje čak ni njegovi akteri nisu u stanju dati jednoznačan odgovor. Za Sulejmena je to najvažniji "događaj" u životu, a za Josipa Broza možda, samo, najobičnija epizoda u revoluciji na čijem se čelu nalazio.

"Iako je Tito za djeda Sulejmena realni suborac, revolucionar, koji želi da preobrazi društvo u ime univerzalne ljudske pravde, on je za njega i dio mitske fantazije. Ta fantazija se rasplamsala naročito poslije Titove smrti, zapravo, poslije smrti sistema koji je Sulejmen, zajedno sa svojom ikonom: Titom, gradio i kada su se poražene retrogradne profašističke snage, za vrijeme NOB-a, vratile i maskirane u demokratsku nacionalističku retoriku počele devedesetih godina prošlog stoljeća da dovršavaju posao iz Drugog svjetskog rata: da etnički čiste, izvršavaju genocide, uništavaju Bosnu. Sudbina djeda Sulejmena, iako u romanu dobiva komičan karakter, izražava drama bosanskog čovjeka, što stoji zaglavljen u bespućima i raskršćima poslijeratne tranzicije", zapisao je Senadin Musabegović.

Imaš cigaru, jarane?, Dragan Lazukić

"... jedan pravi 'fakinski' roman, malo Kundera a malo Bukowski i Miller, fin mangupski roman!!!", "Knjiga je super!!!! Malo sam plakao, puno se smijao, bilo mi je zao kada sam zavrsio, a nisam mogao docekati da zavrsim. Bravvvooooo!!!!", "... Prvi dio me ledio, vratio čas u lijepe dane mladosti, čas u najgori dio naših života, pokušavajući svakom liku iz knjige dati njegovo ime u stvarnosti... mene što se tiče, ovo je pravi bestseller! Odličan stil, drži pažnju od početka do kraja... i... čekam nastavak", kaže o romanu Facebook publika sa svih strana svijeta.

Dragan Lazukić (1965) rođen je u Doboju, gdje je maturirao na klasičnoj gimnaziji u posljednjoj generaciji prije Šuvarovog "usmjeravanja" obrazovanja. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini, krenuo je na Zapad, pa zalutao i završio u Pragu. Danas, kada se vraća s putovanja u Prag, vraća se "kući".

Ostvario je uspješnu karijeru u oblasti međunarodnih finansija. Imaš cigaru, jarane? je njegov prvi roman. Ne i posljednji, nada se.