Jovan Marjanović: I u 30. izdanju SFF će publici predstaviti najbolje iz svjetske kinematografije

Svjetskom premijerom novog filma bosanskohercegovačkog reditelja Danisa Tanovića Nakon ljeta bit će otvoren ovogodišnji jubilarni 30. Sarajevo Film Festival (SFF), najveća regionalna filmska smotra koja će trajati od 16. do 23. augusta. Direktor Jovan Marjanović ističe kako SFF nastavlja da raste u svom kvalitetu i fokusu na filmsku umjetnost, da će festival u svom 30. izdanju na tom planu ponovo ići stepenicu više te kako vjeruje da će i ove godine sarajevskoj publici predstaviti najbolja ostvarenja iz svjetske kinematografije.

U jeku finalnih priprema za ovogodišnji festival od kojeg nas dijele dvije sedmice, direktor Marjanović podsjeća kako je Sarajevo Film Festival zasigurno najveći filmski festival u ovom dijelu Evrope te kako se samim time na njegovoj realizaciji radi cijelu godinu. Pripreme, kako kaže, počinje odmah po završtku prethodnog.

"Naši selektori, programeri su pregledali veliki broj prijavljenih filmova i onih koji nisu bili prijavljeni već su izašli na festivalima prije nas. Vjerujemo da ćemo biti u prilici da predstavimo ono najbolje od svjetske kinematografije u ovoj godini našoj publici u Sarajevu i da damo poseban fokus na regionalnu kinematografiju, kinematografiju zemalja jugoistočne Evrope, Ukrajine, Južnog Kavkaza, kao i kinematografiju Turske", kaže Marjanović.

Trending

Nasilje u bh. gradu: Brat brutalno pretukao sestru, reagovala policija

U utrci za nagrade Srce Sarajeva 57 filmova

Već je objavljen takmičarski program za ovogodišnji festival, a u četiri selekcije takmičarskog programa za nagrade Srce Sarajeva ove godine takmičit će se 57 filmova. Na Festivalu će biti prikazano više od 250 ostvarenja. Osim u Sarajevu, projekcije će biti organizirane i u Tuzli i Mostaru.

"Vjerujemo da je to selekcija koja, pored što pokazuje iscrpan pregled najkvalitetnijih filmova snimljenih u ovom dijelu svijeta, daje jednu sliku koja se ne može vidjeti nigdje drugdje. Ovo je definitivno festival na kojem možete vidjeti najviše filmova iz ovog dijela svijeta koji je, bez obzira na sve, ipak na jednoj periferiji u odnosu na kulturne centre, pogotovo one zapadne. To daje moć i mjesto na kojem sve te kinematografije imaju jedno ishodište i zato mislimo da je ovogodišnji program posebno bitan. Tu su i zanimljivi gosti i sve ono što stvara festivalsku atmosferu u Sarajevu", kaže Marjanović.

Prije 1 dan

Johnu Turturru će biti dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva 30. Sarajevo Film Festivala

Kako je Sarajevo Film Festival bez ikakve sumnje izrastao u istinski brend, s razlogom se iz godine u godinu očekuje više. Ove godine proslavlja se i važan jubilej (30 godina postojanja). Na pitanje osjećaju li organizatori SFF-a zbog toga određenu dozu dodatnog pritiska, Marjanović odgovara potvrdno, napominjući kako to ipak ne bi nazvao pritiskom, već odgovornošću.

"Festival svake godine raste, ako ne veličinom, onda kvalitetom. Kvalitetom programa, kvalitetom gostiju koje dovodimo, kvalitetom organizacije, ali ono što je za nas najbitnije je zaista kvalitetom fokusiranja na filmsku umjetnost, stavljanja onoga što je filmska umjetnost u žižu javnosti. Mislim da je to ono što festival zaista iz godine u godinu uspijeva da napravi. Vjerujem da će i u svom 30. izdanju isti tako ići jednu stepenicu više", ističe Marjanović.

Među do sada najavljenim značajnim gostima ovogodišnjeg izdanja festivala je Alexander Payne, američki reditelj i scenarista kojem će biti dodijeljeno Počasno Srce Sarajeva u znak priznanja za njegov izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti. Također, kao priznanje za izuzetan doprinos filmskoj industriji i izvanredan glumački, scenaristički i rediteljski talent John Turturro će na 30. Sarajevo Film Festivalu dobiti Počasno Srce Sarajeva.

SFF će također odati počast i palestinskom reditelju Eliji Suleimanu u znak priznanja za njegov izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti. Višestruko nagrađivanom autoru bit će uručeno priznanje Počasno Srce Sarajeva, dok će u sklopu programa "Posvećeno" (Tribute To) biti prikazana retrospektiva njegovih izabranih filmova.

Festival kao mjesto promišljanja današnjice

Osvrnuvši se na priznanje Suleimanu, Marjanović ističe kako je značajno zato što doprinosi ideji da je festival mjesto promišljanja današnjice i u kontekstu onoga što se dešava u Palestini, Izraelu, generalno regiji Bliskog istoka.

"Filmovi Elije Suleimana nisu o aktuelnim zbivanjima u sukobu, to definitivno nije njegov pristup, ali siguran sam da doprinose dubljem razumijevanju i sagledavanju šire slike i geneze sukoba i onoga kako utječe na ljudske živote individualne, tako i kolektivne u smislu naroda. I generalno mislim da je bitno da festival bude mjesto dubljeg promišljanja aktuelnih događaja", kaže Marjanović.

Marjanović ističe kako su takmičarski program fokusirani na regiju i neminovno oslikavaju ono što se dešava u našoj regiji s uključivanjem Ukrajine u zemlje na koje se Sarajevo Film Festival fokusira. Podsjeća kako SFF ima svoje ustaljene programe "Posvećeno" i "Suočavanje s prošlošću".

"I taj evropski sukob je na neki način, mislim na promišljanje tog sukoba, integralni dio programa ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala. Tako da malo prije sam govorio o periferiji. Nažalost, ta periferija je često u centru zbivanja. Najčešće je po nekim tragičnim i lošim događajima i imamo privilegiju da svoje iskustvo iz Sarajeva zbog svega što se dešavalo ovdje 90-ih godina, zbog opsade i rata, zbog načina na koji je nastao Sarajevo Film Festival upravo u tim uslovima, prenesemo dalje u domenu kojim se mi bavimo, a to je filmski festival. Vjerujem da kultura kao vektor za prenošenje upravo ovakvih ideja i iskustava doprinosi tome u jednom značajnom iznosu", navodi Marjanović.

Relevantan koncept

Ono što je posebno značajno naglasiti jeste da je Sarajevo Film Festival puno više od mjesta projekcije samih filmova. Ljudi koji rade na organizaciji ove smotre filma predanim radom učinili su ga mjestom susreta filmskih profesionalaca iz svih dijelova svijeta, mjestom dijaloga, a ujedno i velikom prilikom za mlade filmske autore, one koji tek ulaze u filmsku umjetnost.

"Pokušavamo da u svakoj fazi razvoja njihove karijere festival ima program koji može da akcelira i pomogne realizaciju budućih projekata, zato što je upravo to koncept, osnovni koncept Sarajevskog Film Festivala. Dakle, pružiti našoj publici najbolje od svjetskog filma, a filmskim autorima u našoj regiji, producentima, omogućiti da što bolje i što lakše dođu do svojih projekata", kaže Marjanović.

Sarajevo Film Festival pokrenut je tokom opsade Sarajeva kao izraz i vid otpora i sa željom da se pomogne obnova civilnog društva i tako održi kosmopolitski duh grada. Direktora Marjanovića, koji je dio festivala duže od 20 godina, zamolili smo da povuče paralelu između festivala koji je nastao u opkoljenom Sarajevu i onog današnjeg istinskog bosanskohercegovačkog kulturnog brenda.

"Ono što je dobro je da je Sarajevo Film Festival, kako u tim prvim danima, kada je to bila sjajna vijest u najcrnjim vremenima, dešava se festival u opkoljenom gradu i da je moguće napraviti jedan takav vid otpora, i danas ako povučemo tu paralelu vidimo da je Sarajevo Film Festival i danas jedna sjajna vijest iz dosta tmurne svakodnevnice. Tako da, nažalost, tu paralelu i dalje možemo da povlačimo. S druge strane, naravno uslovi su daleko drugačiji, festival je imao priliku da se razvije i zaista iz samo te sjajne vijesti postane ozbiljan filmski festival. A ono što je razlog za to što je koncept ostao i dalje relevantan. Dakle, sve dok je festival relevantan svojoj publici, dok je relevantan onima koji filmove prave, festival će biti živ i na neki način se prilagođavati potrebama svoje publike i onih koji filmove prave, ali nekada i diktirati kuda to filmska umjetnost može i treba da se razvija i koje je njeno mjesto u društvu. I upravo je to način kako će festival ostati relevantan u budućnosti. Dakle, on će ostati platforma za razvoj kinematografije ne samo u BiH i Sarajevu, već u cijelu regiji", poručuje Marjanović.

Festival je važan stub kinematografije

U vezi s nedavnim saopćenjem Udruženja rediteljica i reditelja Bosne i Hercegovine u kojem je istaknuto kako se bh. kinematografija nalazi u najtežem položaju u posljednjih 20 godina, Marjanovića smo pitali koliko je iz perspektive Sarajevo Film Festivala, koji je već potvrđeni bosanskohercegovački brend, važno da iza sebe ima koliko toliko snažnu kinematografijom, na što odgovara:

"I ove godine ćete vidjeti da će jako puno, uključujući i film otvaranja, biti domaćih filmova i serija na Sarajevo Film Festivalu. Razlog za to je jedna mini renesansa, jednim dijelom su redatelji na to ukazali, koja je dala upravo osjećaj šta znači kada postoji značajna investicija u filmove i serije, domaće filmove i serije, u proizvodnju. A to je ono što je kompanija BH Telekom kroz 'BH Content Lab' radila u proteklom periodu i rezultati toga su još uvijek vidljivi. Nadamo se da će se u ovoj najavljenoj transformaciji tog projekta to nastaviti."

Marjanović dalje podsjeća kako kinematografija jedne zemlje, konkretno Bosne i Hercegovine, leži na nekoliko stubova. Jedan od tih stubova je festival koji je prozor u svijet, mjesto za promociju, mjesto za dijalog. Ostali stubovi na kojima leži jedna kinematografija je jak fond za kinematografiju, za koji, ističe, treba biti iskren i reći da on u BiH "ne postoji na taj način na koji postoje fondovi i centri za podršku kinematografije u drugim evropskim zemljama i u drugim zemljama u bivšoj Jugoslaviji".

"S jedne strane, postoji dobar sistem u Kantonu Sarajevo koji vidimo da daje rezultate sa savremenim načinima u poticajima kinematografije. S druge strane, federalna Fondacija za kinematografiju se nije razvila u tu savremenu instituciju koja je potrebna podršci kinematografije. Evo taj stub se, da kažemo, klima", kaže Marjanović.

Treći stub koji je jako bitan je televizija, a Marjanović ističe kako javni emiteri u proteklom periodu, sigurno 20 godina, nisu bili zainteresirani za ulaganje u proizvodnju domaćeg televizijskog igranog sadržaja, onako kako proizvodi kinematografija, ni filmove ni serije. I taj stub je, kaže, na dosta tankim nogama, a upravo kompanija BH Telecom je to na neki način zamijenila, što je pojava u brojnim drugim zemljama. Dodaje kako je četvrti stub akademija. Marjanović, koji i predaje Akademiji scenskih umjetnosti, kaže kako se tu definitivno bilježi jedan procvat, i kako je Akademija na kojoj i sam predaje, po prvi put ušla u top 10 najpopularnijih fakulteta i akademija na Univerzitetu u Sarajevu po popunjenosti, broju prijavljenih studenata.

"Zaista u ovih nekoliko zadnjih godina kad se snimao veliki broj serija i filmova u Bosni i Hercegovini, jednostavno smo vidjeli da svako koji izađe sa akademije ima posao bilo na televizijama, bilo u nezavisnim produkcijama i jednostavno vidite kako stvari imaju brz efekt na sva ova četiri stuba koja drže kinematografiju. Čim se nam počne jedan od njih klimati, cijeli sistem je u opasnosti. I to je, vjerovatno, ono na što su kolege ukazale i nadam se da se kroz dijalog stvari mogu riješiti, reformisati i ponovo uspostaviti jedan optimizam po pitanju filmske i televizijske industrije u Bosni i Hercegovini", optimističan je Marjanović.

TRT jedan od najznačajnijih partnera SFF-a

Marjanović se na kraju dotakao i saradnje SFF-a s Turskom radio-televizijom (TRT).

"Saradnja s TRT-om seže unazad nekoliko godina i to je jedan od najznačajnijih partnera Sarajevo Film Festivala. Na neki način se veže i za ovo što sam upravo govorio u slučaju Bosni i Hercegovine. U Turskoj je TRT zaista jedan od vrlo čvrstih stubova na kojem stoji turska kinematografija. Uključen je u veliki broj filmskih, serijskih projekata, broj kanala, broj digitalnih platformi koje je TRT ima u Turskoj, regiji i širom svijeta. Stalno raste, ogromno je gledateljstvo. Tako da imati takvog partnera dopušta Sarajevo Film Festivalu da ima jedan prozor u još jedan širi svijet, šire tržište i vjerujem da istu takvu ulogu i mi igramo za TRT i za njihove produkcije i za način na koji se odnose prema međunarodnom aspektu produkcije i koprodukcije. I tu pomažemo jedni druge kroz partnerski odnos", kaže Marjanović.

S tim u vezi, dodaje, ni ove godine ne očekuju ništa manji broj projekata na CineLinku.

"Veliki broj turskih filmova u programima, u različitim programima kako takmičarskim, tako i dječijim, odnosno programima za mlade. I vjerujem da je ovo još jedna dobra i uspješna godina saradnje s TRT-om koju smo ove godine krunisali filmom koji smo zajedno koproducirali. Obala Art Center, organizator Sarajevo Film Festivala, i Turska radio-televizija su ušli u film 'Sastanak s Pol Potom' koji je ove godine imao premijeru na Kanskom filmskom festivalu kao specijalna projekcija. Film ćemo imati priliku vidjeti i na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu, zadnji dan. Dakle, to je film Riti Pana, poznatog kambodžanskog autora 'Sastanak s Pol Potom'", zaključuje Marjanović.