Jasmin Agić: Bosanska književnost je trenutno jako potentna, zanimljiva i vitalna

U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu 9. januara dodijeljena je književna nagrada "Fric", nazvana nadimkom velikana naših prostora Miroslava Krleže.

Ovogodišnja laureatkinja ugledne književne nagrade je književnica Lora Tomaš za roman Papir tvoje kože, izdavača Hena Com.

Ono što je našoj kulturnoj javnosti svakako zanimljivo jeste da su u uži izbor za nagradu, pored pobjedničke knjige, bila uvrštena i dva bosanskohercegovačka autora: Jasmin Agić sa djelom Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmana (Buybook) i Adisa Bašić s Knjigom o Almiru (Buybook).

Trending

Bosna i Heregovina visoko na listi korupcije: POSKOK kao test institucija

Vrijednost bosanske književnosti

Žiri nagrade "Fric", predvođen predsjednicom, teatrologinjom Natašom Govedić, a u kojem su još bili molekularna biologinja Dragomira Majhen, povjesničarka umjetnosti Petra Vugrinec, kritičar, antologičar i teoretičar književnosti Tomislav Brlek, teolog Dalibor Milas i povjesničar Hrvoje Klasić, uvrstio je još četiri prozna naslova: Antolić, Sandra: Hrvatska Mati (Vuković & Runjić), Drakulić, Slavenka: O čemu ne govorimo (Fraktura) i Međurečan, Robert: Tako neka bude (Sandorf).

Povodom ovog značajnog događaja bh. književnosti za Radiosarajevo.ba govori Jasmin Agić, također povremeni saradnik našeg portala.

"Utisci se polako sliježu, ali ono što moram istaći jeste da imam osjećaj da je bosanska književnost napravila značajan iskorak, barem što se tiče njene vidljivosti na nekom malo širem kulturnom prostoru. Objektivno govoreći, činjenica da su dva bosanska romana ušla u finale regionalne nagrade "Fric" nije mala stvar. Da je samo jedan roman, kolegice Adise Bašić ili moj, ili bilo koji drugi, našao svoje mjesto u najužem izboru, onda bi se to moglo posmatrati kao eksces. Ovako, to je ipak malo značajnija stvar i takva koja nešto govori o vrijednosti bosanske književnosti", kaže nam Agić.

Slika Bosne

Prema njegovom mišljenju, a taj su mu stav potvrdili i mnogi sagovornici u Zagrebu, "bosanska književnost je trenutno jako potentna, zanimljiva i vitalna".

"Dalje, moram reći da sam se tokom ceremonije dodjele nagrade osjećao jako prijatno, gordo i ponosno. Evo zašto to govorim. Slavenka Drakulić, zbog privatnih razloga, nije došla na ceremoniju dodjele nagrade i u Hrvatskom državnom arhivu bilo je nas pet finalista, od toga dvoje iz Bosne, dakle gotovo polovina prisutnih. Oboje smo, kolegica Adisa Bašić i ja, govorili smisleno i dopadljivo, što je još jedna stvar koju su mi prisutni potvrdili nakon dodjele nagrade. Imao sam osjećaj da je naše javno pojavljivanje jako odjeknulo i da smo svojim nastupom, govorima i ponašanjem pokazali jednu sliku Bosne, koju publika u susjednoj Hrvatskoj nema priliku često vidjeti. To je ozbiljna, odgovorna, intelektualno zrela i umjetnički vitalna Bosna", naveo je Agić.

Tito u Zagrebu

Agić priznaje da je roman Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmana u Hrvatskoj imao odličan prijem.

"O tome govori činjenica da je jedan veoma kompetentan, strog i nezavistan žiri odlučio da roman uđe među šest najboljih fikcijskih knjiga objavljenih u Hrvatskoj na hrvatskom, bosanskom, srpskom i crnogorskom jeziku. Lično me iznenadilo da je mnogo posjetilaca u druženju organizovanom nakon ceremonije dodjele jako laskavo govorilo o romanu. Ne samo laskavo u književnom smislu, nego su otvoreno isticali kako su jako ponosni što se u današnjoj, poprilično desno orijentiranoj Hrvatskoj roman sa imenom Josipa Broza Tita u naslovu uspio tako snažno pozicionirati kod publike i kritike", poručuje naš sagovornik.

Vjeruje da bi ovogodišnji uspjeh bosanske književnosti u Hrvatskoj mogao poslužiti kao neka odskočna daska da se naša književnost ozbiljnije počne promovirati u zemljama regije.

"Uvjeren sam da bi hrvatska publika odlično reagovala na romane Elvedina Nezirovića (Sandro) i Adnana Repeše (Godina bez proljeća), koji iz jedne prelijepo literarne perspektive pišu o neuralgičnim tačkama bosansko-hrvatskih odnosa. Čini mi se da bi ta perspektiva pomogla da se, osim u literarnom, i u historijskom i političkom smislu, u Hrvatskoj na pravilniji način razumiju ratni događaji. Ako bi se ambasada Bosne i Hercegovine malo angažovala u promociji originalne bosanske književnosti u susjednoj zemlji, a ovo im može biti dobar temelj, mislim da bi, pored pomenutih Nezirovića i Repeše, svakako trebalo predstaviti i književnost Adnana Žetice, Almira Imširevića, koji je nedavno objavio novi roman Lavanda, petrolej, Faruka Šehića i niza drugih pisaca koji su uspjeli izgraditi autonoman i autentičan književni glas", preporučuje Jasmin Agić.