Izložba u Madridu: Guardian piše o izdržljivost i značaju Sarajevske Hagade

Sedam stoljeća nakon što je nastala, neprocjenjiva sefardska jevrejska knjiga čije su stranice umrljane vinom nekako preživjele egzil, inkviziciju, uspon i pad carstva, dva svjetska rata i bosanski rat, vraća se kući. "Nekako", dodaje britanski dnevni list Guardian.

Kodeks, poznat kao Sarajevska hagada, nazvan po gradu u kojem se čuva najmanje od 1894., smatra se da je napravljen u sjeveroistočnoj Španiji oko 1350. godine, vjerovatno kao vjenčani poklon u znak obilježavanja unije dviju istaknutih jevrejskih porodica.

Kao i sve hagade, sadrži priče, molitve, pravila i rituale blagdana Pesaha. Ipak, za razliku od većine njih, i suprotno zabrani "isklesanih slika", mnoge od 142 stranice izbijeljene teleće kože ukrašene su živim ilustracijama stvaranja odlučno okrugle Zemlje, ropstva u Egiptu i Mojsijevog vođenja jevrejskog naroda prema obećanoj zemlji. Na drugom mjestu, ogromna zmija nagovara Evu da pojede zabranjeno voće, Noa isplovljava u svojoj arci, a Sodomu i Gomoru dotakla je vatra.

Trending

Kulturni četvrtak | Reditelj Andraš Urban: O Desire festivalu, komediji 'Seljačka opera' i teatru

Slike, koje su posljednji put viđene u Španiji prije protjerivanja Jevreja 1492. godine, sada se mogu vidjeti u Madridu na izložbi koju su organizirali španska vlada Sefarad-Israel Center i ambasada Bosne i Hercegovine u Španiji.

Britanski Guardian piše da "iako u izložbi nije prikazana stvarna Sarajevska hagada - original, koji se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, jer je previše vrijedan za putovanje - njegove 52 faksimil slike daju rječit sažetak vještine, truda i predanosti koje su uložene u izradu knjige".

No, kako ističe jedan od kustosa izložbe, ova hagada poznata je po svom peripatetičkom postojanju i nadnaravnim moćima izdržljivosti kao i po svom vjerskom i kulturnom sadržaju.

“Ova izložba govori o dijeljenju ove izuzetne priče i prikazivanju ljudima ljepote knjige i njenog preživljavanja”, kaže Jakob Finci, penzionisani pravnik i diplomata koji je predsjednik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine.

"To je važna knjiga za Jevreje u cijelom svijetu, ali najviše za Jevreje Bosne i Hercegovine."

Nakon što je napustila Španiju tokom protjerivanja, hagada se pojavila u Italiji 1609. godine kada ju je pročitao svećenik koji je radio za rimsku inkviziciju i dodao bilješku kojom se potvrđuje da ne sadrži ništa što bi moglo uvrijediti senzibilitet Rimokatoličke crkve.

Odatle je na kraju stigla do Sarajeva, gdje ju je 1894.godine lokalna sefardska porodica prodala nacionalnom muzeju za 150 kruna. Osoblje muzeja sakrilo ga je od Nijemaca kada je 1941. počela nacistička okupacija Sarajeva, sakrivši ga u džamiji u planinama. Nešto više od pola stoljeća kasnije, hagada je preživjela teško granatiranje muzeja tokom opsade Sarajeva.

Stoga ne čudi što su Jevreji ali i šire stanovništvo knjigu vidjeli kao talisman.

"Uvijek su ga spašavali ljudi koji nisu bili Židovi i postalo je svojevrsni simbol Sarajeva", kaže Finci. “To je poput feniksa koji se ponovo diže nakon svake katastrofe. Historija sarajevske Hagade postala je svojevrsna legenda u Bosni i u cijelom svijetu.”, piše Guardian.

Miguel de Lucas, predsjednik Sefarad-Israel Centre, nada se da će izložba pomoći da se moderna Španija malo približi njezinoj prošlosti i kulturi muškaraca, žena i djece koje su kralj Ferdinand i Kraljica Izabela izbacili iz njihove domovine.

"Sarajevska Hagada uopće nije jako poznata u Španiji" kaže on za Guardian doadajući kako "Misli da mnogi Španjolci razmišljaju o sefardskim Židovima kao likovima iz književnosti, a mi volimo pokazivati ljudima da oni još uvijek postoje u 21. stoljeću te da imaju duboku ljubav i nostalgiju za zemljom koja ih je zapravo protjerala."

Kad god posjeti sefardsku zajednicu, bilo u Sarajevu, Izmiru, Solunu ili Plovdivu, De Lucas kaže da je pogođen tom naklonošću.

“Hagada je svojevrsni simbol toga i simbol koji može pomoći Španskom narodu da shvati da sefardski Židovi nisu likovi iz književnosti 16. i 17. stoljeća, već ljudi koji još uvijek postoje i često žive u zajednicama koje održavaju svoje tradicija u teškim okolnostima u 21. stoljeću. ”

Kad izložba završi u Madridu sredinom decembra, preselit će se u Sevillu, a zatim, uz sreću, u Barcelonu, blizu regije odakle je vjerovatno nastala.

Finci, koji je rođen u koncentracijskom logoru na tada okupiranom hrvatskom otoku Rabu 1943., nadzire zajednicu koja je izgubila 85% svojih članova zbog holokausta. Danas u Bosni i Hercegovini ima oko 1.000 Židova, od čega su više od tri četvrtine Sefardi.

U maloj knjizi nalik feniksu, u daljini koju je prešao i u ratovima koje je preživio, Finci vidi staru, ali trajnu poruku. „Nadam se da će ih ova izložba u Španiji podsjetiti na ono što su izgubili 1492. kada su izgubili Jevreje i sve što su Jevreji napravili, uključujući i hagadu", zaključio je Finci za Guardian.