Izložba 'Scenografija kroz vrijeme' autorice Amine Abdičević

Izložba Scenografija kroz vrijeme autorice Amine Abdičević otvorena je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine do 25. decembra 2021. godine.

Izložba kojom je obogaćena promocija Monografije Scenografija: prostor za snove rezultat je saradnje Muzeja i BZK Preporod.

"U godini kada se proslavlja i obilježava značajan jubilej – 100. godišnjica od osnivanja najznačajnije institucije kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini – izložbom 'Scenografija kroz vrijeme', nastojali smo publici predstaviti razvoj scenografske umjetnosti u Narodnom pozorištu Sarajevo, od njegovog osnivanja, daleke 1921. godine pa sve do današnjih dana. Kada se podigne pozorišna zavjesa upravo je scenografija ono prvo što gledalac primijeti i upravo ona ostavlja prvi dojam na publiku, čineći značajan segment u cjelokupnom dojmu scenske čarolije! U toku stogodišnjeg djelovanja sarajevskog Narodnog pozorišta, historija scenografije uključuje preko 160 domaćih i gostujućih scenografa, arhitekata i likovnih umjetnika koji su zajedno ostavili neizbrisiv pečat u razvoju scenografskog izraza. Veliki dio bogate arhivske građe prikupljen iz pozorišnih fundusa Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, arhive Narodnog pozorišta Sarajevo i privatnih kolekcija pojedinih scenografa, javnosti će biti prezentiran po prvi put.

Trending

Dubai-čokolada osvaja cijeli svijet: Pogledajte za koje vrtoglave cijene se prodaje

Scenografi, autori i autorice ovih vrijednih eksponata koji su bili tvorci likovnog iskaza u nastanku jedne predstave, istaknuta su imena u području pozorišne scenografije, ali među njima ima i značajnih bh. likovnih umjetnika.

Njihovim radom na scenografijama u različitim periodima postojanja Narodnog pozorišta, ispisana su i svjedočanstva o modernim i savremenim putevima scenografije kao specifične primijenjeno-umjetničke oblasti u službi pozorišta. U tom smislu, scenografija je oblast koja se uvijek razvijala zajedno sa zahtjevima pozorišne historije, forme i estetike, bilo da je riječ o studioznom proučavanju historijskih epoha, formalnom eksperimentisanju sa dekorom na sceni, ili praćanju načela minimalizma i stilizacije.

Svojim nenadmašnim scenskim kreacijama, imena poput Paula Šnajdera, Staše Beložanskog, Hakije Kulenovića, Romana Petrovića, Vladimira Žedrinskog, Zuke Džumhura, Veselina Badrova, Strahinje Petrovića, Franje Likara, Miodraga Tabačkog, Mersada Berbera, Safeta Zeca, Affana Ramića, Osmana Arslanagića, Marijele Margete Hašimbegović i mnogih drugih, jednako važnih i značajnih imena ostavila su neizbrisiv trag u pozorišnoj istoriji Bosne i Hercegovine.

Nadamo se da ćemo kroz ovu jedinstvenu izložbenu postavku, u godini kada se obilježava i 60 godina djelovanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, skrenuti pažnju javnosti na dragocjene zbirke i eksponate koji su pohranjeni u pozorišnim fundusima Muzeja, kao dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine i svjedočanstvo identiteta i dugovječnog kulturnog života", kazala je Abdičević.