Sarajevski muzeji i u doba pandemije uvijek u interesu ljubitelja umjetnosti

U vrijeme pandemije zabilježen je manji broj posjetitelja sarajevskim muzejima, u odnosu na raniji period. Radeći online ili otvoreni za javnost, njihov glavni interes uvijek su ljubitelji umjetnosti.

Uvjeti u Zemaljskom muzeju BiH pandemijom su dodatno otežani, uzimajući u obzir njihov dugogodišnji neriješen pravni status. Izravno se pandemija reflektirala na rad te institucije, djelatnike kao i realizaciju aktivnosti koje tu provode, a ionako nedostatna finansijska sredstva dodatno su umanjena.

Kustosica Andrijana Pravidur kaže za Fenu da je zbog toga ograničeno ili prekinuto dosta aktivnosti koje provodi Zemaljski muzej, najviše izdavačka djelatnost. U pandemiji znatno je smanjen i broj posjetilaca.

Trending

Nova nesreća broda u Hrvatskoj

"U pandemiji osjetno je bio smanjen broj posjetilaca, zbog epidemiološke situacije i mogućnosti u tom smislu. Otvaranjem stalne postavke 'BiH u prethistorijsko doba' u oktobru ove godine više je i posjetilaca, a kako to tradicionalno i biva u zimskom periodu posjete su nešto slabije za razliku od proljeća i ljeta", pojasnila je ona.

Direktorica Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine Elma Hašimbegović kaže da ih, kako se Historijski muzej Bosne i Hercegovine već više od dvije decenije nalazi u stanju krize i neprekidne neizvjesnosti, pandemija nije "zatekla" u potpunosti nespremne.

"Osjetili smo je ponajviše na izostanku stranih turista u Muzeju, što se automatski odrazilo na nemogućnost ostvarivanja vlastitih prihoda. S druge strane, sposobnost prilagođavanja i improvizacije su i u toku ove, sad globalne, krize pomogli da pronađemo alternativne načine rada, iznova promišljamo ulogu muzeja, kako doći do publike koja ne može fizički doći u prostor, kako koristiti alternativne prostore prilagođene epidemiološkim uvjetima - fasadu, atrij, plato. Među prvima smo počeli praviti muzejske maske, radili sa domaćom publikom, djelovali na otvorenom i generalno nastavili raditi svoj posao", naglasila je.

Rad Muzeja ratnog djetinjstva obilježilo je zatvaranje na nekoliko mjeseci, tokom 2020., drastično smanjenje broja posjetilaca u istoj godini, kao i ograničen rad sa publikom koja zbog različitih mjera nije mogla posjećivati Muzej i sudjelovati u njihovim aktivnostima.

Kako je kazala projekt menagerica Muzeja Aida Mia Alić, unatoč takvoj situaciji truditi su se kontinuirano unaprjeđivati rad i osmišljavati nove načine kako da ostanu u kontaktu s različitim grupama posjetilaca, ne dozvole im da ostanu uskraćeni za kvalitetno muzejsko iskustvo unatoč uvjetima u kojima smo se svi našli.

"U toku 2021. godine bilježimo povećan broj posjeta (stranih državljana i državljana BiH), 50 posto smo u odnosu na period prije pandemije. U ovoj smo godini uspjeli producirati nekoliko privremenih izložbi, prezentiranih javnosti u BiH i inozemstvu te organizirati radionice za djecu i mlade, uživo i online formatu. Predstoji nam dug period oporavka, da bismo dosegli rezultate od prije nekoliko godina", naglasila je.

Nadaju se, kaže, da će novim projektima koje spremaju opravdati kvalitetu po kojoj su poznati i tako učvrstiti i ostvariti nove veze sa publikom.

Iako uspješnija od prošle, ova godina nije bila na nivou pretpandemijskih ni za Spomenički kompleks Tunel DB. Kako je kazao stručni saradnik za odnose s javnošću JU Fond Memorijala KS-a Irfan Gazdić osjeti se znatan napredak u odnosu na 2020., ali još je to daleko od nivoa 2018. ili 2019. godinu.

Period pandemije JU Fond Memorijala KS iskoristio je, kaže, za poboljšanje vizualizacije muzejskih eksponata, postavljanje instalacije slika koja prikazuje grad Sarajevo u vrijeme rata, od Vijećnice do Tunela spasa.

Radi se o instalaciji slika pod nazivom “1425”, hronološki poredanih od Vijećnice do Tunela spasa, koje govore o tome kakav je bio život u Sarajevu za vrijeme opsade od 1992. do 1995. Potom, kompleks je proširen dvoranom koja je multipraktična (otvorenog ili poluotvorenog tipa), pogodna za prezentacije i kulturne događaje.

Dugo su, kaže, i detaljno radili na pripremi dodatnih 100 metara tunela za otvorenje. Tunel spasa je dug oko 800 metara, prosječne visine 1,6 metara i širinom od metar, a za turiste je u ovom trenutku otvoreno inicijalnih 25 metara.

"Nadamo se da ćemo uskoro otvoriti i dodatnih 100 metara koji su ispunili sve kriterije autentičnosti i sigurnosti posjetilaca. Preostalo je samo završiti administrativne procedure, nadam se do naredne turističke sezone", kazao je Gazdić. Nada se da će 2022. godina biti godina povratka SK Tunel D-B na stare staze jedne od najposjećenijih turističkih destinacija u Sarajevu, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini.

Muzej Sarajeva bio je zatvoren za posjetitelje dva mjeseca (od marta do maja 2020. godine), nakon uvođenja vanrednog stanja zbog pandemije. No, iza zatvorenih vrata ipak se radilo. Prilagodili su se novonastalim okolnostima, muzejske programe preselili u virtualni prostor.

Broj posjetilaca Muzeju Sarajeva značajno je opao, u odnosu na brojeve na koje su navikli. U 2020. taj broj manji je za 90 odsto, u odnosu na 2019., dok je u ovoj godini pad posjeta za 70 odsto u odnosu na isti period u 2019. godini.

Kako je istaknula direktorica Muzeja Alma Leka, u vezi s tim, u ovoj godini nastavili su unaprjeđenje rada Muzeja kroz intenzivnije umrežavanje te uspostavu partnerstva i suradnje sa drugim muzejima u BiH, regiji i inozemstvu te uključivanje Muzeja u sve evropske i svjetske muzejske asocijacije.

"Ovu godinu posvetili smo i procesu veće digitalne transformacije institucije, većoj pristupačnosti najširem krugu korisnika i posjetitelja. Proces digitalizacije bit će jedan od prioritetnih ciljeva Muzeja Sarajeva, u periodu pred nama, a sve da bi se zaštitila baština koju čuva Muzej. Zacrtani Plan i program institucije, u ovoj godini, najvećim dijelom uspješno je realiziran, kad se radi o osnovnoj djelatnosti institucije", kazala je.

Muzej Sarajeva jedna je od najstarijih muzejskih institucija u BiH i kompleksna muzejska institucija sačinjena od šest zgrada, a neke od njih su među najstarijim objektima u Sarajevu, Despića kuće, Svrzine kuće, Muzeja Sarajevo 1878-1918, Brusa bezistana (gdje je smještena stalna postavka Muzeja), Muzeja Jevreja BiH te administrativne zgrade - vile Koste Hermana, gdje su smješteni administracija, uprava i depoi muzeja.

Radi se o velikom i zahtjevnom sistemu, čije funkcioniranje u punom kapacitetu zahtijeva ozbiljnu logistiku, kao i stabilnu tehničko-tehnološku bazu kad se radi o muzejskom kadru i slično.

"Velika prepreka, u ovom trenutku, za razvoj muzejske djelatnosti su „osim kadrovskog deficita“ i prostorni kapaciteti objekata u kojima je Muzej Sarajeva smješten. Pitanje nedostatka prostora muzeja za stalnu muzejsku postavku o historiji Sarajeva nakon 1918. godine (stalna postavka u Brusa bezistanu prikazuje historiju Sarajeva od neolita do 1918. ) te nedostatak prostora za izlaganje odnosno prostora za povremene izložbe Muzeja Sarajeva, predstavlja jedan od većih problema s kojima se suočava Muzej Sarajeva i što u velikoj mjeri onemogućava kvalitetniji rad i djelatnost te ustanove", kazala je direktorica Muzeja Sarajeva Alma Leka.