Izložba "Rohingya" progovara o patnji i stradanju najugroženije nacije na svijetu

Mostarska publika do 11. jula ima priliku vidjeti 45 fotografija koje svjedoče o surovoj svakodnevici pripadnika muslimanske etničke manjine Rohinja koji nastanjuju Mijanmar, Bangladeš, Pakistan, Indiju, Tajland, Indoneziju, Maleziju i regiju Jugoistočne Azije, a koji se danas, prema podacima UN-a, smatraju najugroženijom etničkom manjinom na svijetu, priopćeno je iz Narodnog pozorišta Mostar.

Svaka fotografija je priča za sebe koja progovara o patnji i stradanju ljudi i na gotovo dokumentaran način prati njihov životni put.

Otvorenje izložbe u foajeu Narodnog pozorišta Mostar počelo je “Poemom o Srebrenici” Abdulaha Sidrana, koju je čitao Benjamin Mušinović iz Centra za kulturu Narodnog univerziteta Konjic, uz muzičku pratnju Adnana Lape. 

"Upravo je ova izložba naš glas protiv zla, bez obzira kome se dogodio, u kojem vremenu i području... Ovo je naš pokušaj senzibiliziranja javnosti i buđenja naših osjetila da kako svoju tako i tuđu bol prepoznamo a po mogućnosti spriječimo i glasno osudimo. U društvu kao što je bosanskohercegovačko, kultura sjećanja, kultura pamćenja i opominjanja obveza je svih nas. Ono – sjećanje – mora biti institucionalno, temeljito i kontinuirano jer je to jedna od pretpostavki da nam se novi genocid ne ponovi", rekao je na otvorenju izložbe Almir Mujkanović, direktor Narodnog pozorišta Mostar.

U ime autora izložbe publiku je u Mostaru pozdravio Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS, u sklopu čijeg je programa Modul Memorije izložba prvi put bila predstavljena u javnosti. Izložba je nakon Sarajeva bila postavljena i u Konjicu, a autoru fotografija Davidu Verbercktu je posebno drago da je izložba sada otvorena i u Mostaru.

"Ideja programa Modul Memorije od početka kada je pokrenut 1995. godine bila je razvijati suosjećanje prema ljudima koji nažalost svakog dana stradaju širom svijeta. Ideja je bila da užasno iskustvo koje smo i sami preživjeli treba biti razlogom da budemo bolji i suosjećajniji ljudi! Iako se bavi teškim temama, Modul Memorije ima za ideju potrebu da u nama probudi nadu i optimizam, koji su pokretači inspiracije da gradimo nas kao bolje ljude i da tako gradimo bolji svijet. Upravo mi koji smo proživjeli ono što smo proživjeli, imamo najveću obavezu vjerovati u taj bolji svijet i biti glas boljeg svijeta ovdje i sada! Prvi korak ka tom boljem svijetu je razviti ljubav prema istini i suosjećanje prema bilo kojoj žrtvi, bilo kakve nepravde jer za bolji svijet trebaju i bolji ljudi. Zbog toga mi je drago da zahvaljujući Narodnom pozorištu Mostar i svim organizatorima izložba 'Rohingya' Davida Verberckta gostuje u Mostaru, gradu dobrih ljudi", rekao je Kreševljaković i svečano otvorio izložbu.

Autor izloženih fotografija David Verberckt (1971) kaže da ovom izložbom želi doprinijeti društvenoj odgovornosti i svijesti te tako utjecati na promjene sudbine ljudi čiji su životi na rubu egzistencije, izloženi stalnoj opasnosti od etničkog čišćenja. Pripadnike Rohinja manjine želi prikazati kao ljudska bića kojima su uskraćena socijalna, građanska i ljudska prava, a time i nada za bilo kakvu budućnost. Nada se da će njegove fotografije doprinijeti javnoj debati za socijalnu pravdu.