Izložba Mir sa ženskim licem dostupna online

Izložba "Mir sa ženskim licem" posvećena svim ženama iz BiH koje se svakodnevno trude i rade na izgradnji mira, nakon što je predstavljena publici u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Bijeljini, Bihaću i Beogradu sada je dostupna i široj javnosti putem online postavke 20 ličnih priča. 

"Sjećanje u BiH isključivo je vezano za tri etnonacionalna narativa, bez prostora za ženska iskustva, koja tako ostaju prepuštena zaboravu. Naša namjera je putem izložbe dokumentirati jedan mali dio ženske historije BiH, koja će ostati trajno za pamćenje budućim generacijama", navodi se u opisu izložbe. 

Izložba koju su organizovali Inicijativa "Mir sa ženskim licem" i Forum Civilna mirovna služba uz pomoć Historijskog muzeja iz Sarajeva predstavlja iskustva i životne priče žena nastale tokom i nakon rata u BiH. 

"Predstavljene su priče povratnica koje su među prvima došle u svoje prijeratne domove, ratnih udovica, žena izbjeglica koje su u novoj sredini počele graditi svoj život od nule, logorašica, silovanih žena, civilnih žrtava rata, žena koje su održavale komunikaciju s 'drugom stranom'", kaže Sunita Dautbegović Bošnjaković, projektna menadžerica Foruma Civilna mirovna služba. 

Ideja o izložbi, uobličena na zajedničkom sastanku u martu 2018. godine članica Inicijative „Mir sa ženskim licem“ i drugih mirovnih i ženskih organizacija, grupa i pojedinaca, dobila je podršku mirovne aktivistkinje i ekspertice Tamare Šmidling.

Članice Inicijative kandidovale su žene iz svoje lokalne zajednice čije priče mogu biti inspiracija ženama za njihovo djelovanje u sadašnjosti i budućnosti i/ili čine paradigme životnih sudbina žena u ratnoj i poslijeratnoj BiH. Na ovaj način obezbijeđene su priče za izložbu, od kojih je svaka bila potresna, sadržajna, kredibilna i važna za publikovanje. Utoliko više nam je selekcija predstavljala najteži posao.

Jasminka Drino-Kirlić dobitnica je nagrade „Lokalna heroina“ za 2016. godinu, a 2018. godine „Mreža mira“ dodjeljuje joj Mirovnu nagradu. Smatra da pitanje položaja žene ne smije biti projekt, već stalni angažman i pokret. 

„Ja sam ovu fotografiju dobila od prijatelja iz Engleske, mirovnjaka. Mi smo se davno upoznali. Kada se on vratio u Englesku, poslao mi je tu fotografiju. Našao ju je negdje u antikvarnici, nije iz našeg doba. Cura je pored vode, a meni je voda vrlo jak simbol – uvijek živa... Cura je zakoračila da preskoči vodu. Ima nekakvih stega u odjeći, ali je suknja visoko zadignuta gore. Ima i onu kapicu na glavi. Da kapica ne bi spala, pričuvala ju je... Cura ima onaj jedan lijepi baletski zamah i ona je zaista visoko iznad zemlje. Jedna noga kao da dotiče tlo, ali i ne dotiče. Ima nešto u toj fotografiji nesputano, oslobađajuće... Jedna je ruka onako od tijela odmaknuta, drugom čuva kapicu. Stisnula je šaku, što je meni isto vrsta čvrstine i simbola. Ja ovu sliku držim uramljenu već godinama pored mojih knjiga i stalno je gledam", kazala je Drino-Kirlić o fotografiji Fragment prošlosti koja je dio izložbe.

Cijelu izložbu „Mir sa ženskim licem“ možete pogledati na ovom linku.