Ibrahim Kajan: Kada ćemo napokon početi živjeti bez straha?

U mostarskom hotelu Bristol večeras će biti održana tribina na temu Sjaj i bijeda domovine u djelima Ibrahima Kajana.

Tribina je posvećena 75. godišnjici života i 55. godišnjici rada bosanskohercegovačkog književnika Ibrahim Kajana.

Piše: Faruk Vele

Na tribini će govoriti penzionisani mostarski muftija Seid ef. Smajkić, dr. Faruk Taslidža, dr. Adis Zilić, mr. Jasmin Branković i mr. Alen Zečević.

"Godišnjice shvaćam isključivo kao 'svođenje životnih računa', 'pospremanja', mogućih dopuna i zaokruživanja vremenom i iskustvom nametnutih tema kroz koje putuješ ili koje te okupiraju, nerijetko, i bez tvoje volje i tvog pristanka. Mene je, u 'drugom poluvremenu', historija gotovo zarobila, jer mi se počela prikazivati - kao živa savremenost, kao zloguko ponavljanje, kao pakosno izrugivanje životu, koje nas muči upornim nametanjem... agresijama, što vojnim, što političkim“, govori Kajan za Radiosarajevo.ba.

Pojedinac je tu, dodaje on, nemoćan na isti način kao što je nemoćan i pisac.

"Registriramo, a svijet ne možemo ni popraviti niti promijeniti. Moramo ga samo pamtiti sa svim tim busijama iz kojih vrebaju uzurpatori naših života. Pamtiti, da prepoznamo 'šta se iza brda valja'. I početi napokon živjeti bez straha“, kazao je Kajan.

Ibrahim Kajan rođen je 1944. u Mostaru. Nakon školovanja u rodnom gradu diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Dubrovniku i Fakultetu za defektologiju u Zagrebu, gdje živi od 1969.

Magistrirao je i doktorirao na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru. Radio je u Zagrebu kao lektor, bibliotekar, urednik časopisa... Akademsku 1989/90. proveo je na naučnom istraživanju u Ankari i Istanbulu.

Od 1992. glavni je bio urednik zagrebačkog Behara, pokrenutog u KDB-u "Preporod", čiji je osnivač i bivši predsjednik (1991–2001).

Radio Zagreb emitirao je pet njegovih radiodrama, od kojih je jedna za djecu, a Radio FBiH Katarinu Kosaču – Posljednju večeru, koja je doživjela dvije scenske postavke, u Mostaru i Sarajevu.

Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine i Društva hrvatskih pisaca, P.E.N. Centra BiH, te vanredni član Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti (BHAAAS).

Njegov roman Katarina, kraljica bosanska, kao i knjige putopisa i eseja Pogled u Bosnu – tragom bosanskih kraljeva,  Grad velike svjetlosti. Mostarske vedute, Krici i šaputanja – putopisi iz Humske zemlje i monografija o mostarskom gradonačelniku Mujagi Komadini naišle su na izuzetno dobar prijem publike i kritike.