Historijski arhiv Sarajevo mogao bi biti premješten u Zetru
"S obzirom na to da sam na mjesto direktora došao iz ustanove gdje radim od 2009. godine, bio sam upoznat o većini problema. Glavni i gorući problem jeste pitanje adekvatnog smještaja arhivske građe. Naši kapaciteti su popunjeni, a u zakonskoj smo obavezi preuzeti arhivsku građu u nadležnosti Kantona Sarajevo, Grada i općina u KS-u. Zgrada depoa u Čadordžinoj ulici izgrađena je 1913. godine i ne odgovara našim potrebama", kazao je Ohranović u razgovoru povodom godinu dana od preuzimanja dužnosti.
Premanjegovim riječima, taj objekt treba proći temeljitu rekonstrukciju jer je nagrizen zubom vremena, a i posljedicama agresije i ratnih okolnosti 1992.-1995. Uvjeti čuvanja arhivske građe u tom objektu nisu dobri što predstavlja opasnost da dokumenti u takvim uvjetima jednostavno propadnu.
"Ima tu još problema, ali ovaj dovodi u pitanje opstanak arhiva", upozorio je Ohranović.
Zato kaže da je najviše vremena i energije potrošeno upravo na pitanje problematičnog depoa. Resornom Ministarstvu kulture i sporta KS-a, Vladi i Skupštini KS-a upućene su inicijative s mogućim rješenjima. U skladu s tim prijedlozima zastupnik u Skupštini KS-a Mirza Čelik predložio je da se u suterenu Zetre dodijeli prostor Arhivu čime bi se riješilo pitanje smještajnih kapaciteta Arhiva za narednih 30-40 godina. Ohranović navodi da se čeka rasplet situacije, a uporedo, u skladu s mogućnostima, provode se aktivnosti na spašavanju stare zgrade depoa da se ne bi urušila zbog slijeganja temelja.
"Ministarstvo, Vlada i Skupština KS svjesni su ozbiljnosti situacije i aktivno se radi na rješavanju problema. Postoji jedna zdrava komunikacija pa ćemo vidjeti šta će biti dalje", kazao je Ohranović.
U protekloj godini izrađeno je i idejno rješenje za izložbeni prostor u kojem bi Arhiv imao svoju stalnu postavku najstarijih i najzanimljivijih dokumenata, a koja bi mogla biti interesantna turistima i posjetiocima Arhiva. Na taj način bi Arhiv i Kanton Sarajevo mogli imati značajan prihod od turističkih posjeta.
Komentirajući novi Zakon o arhivskoj djelatnosti, Ohranović naglašava da je to veliki korak naprijed kada je u pitanju zakonska regulativa za rad Arhiva i zaštita arhivske građe.
"Arhiv je aktivno učestvovao u njegovoj izradi. Zakon daje ovlasti Arhivu da bude matična ustanova za arhivsku građu na području Kantona Sarajevo, ali i 'alate' da djeluje protiv onih koji adekvatno ne čuvaju, ili uništavaju arhivsku građu. Zakonom je regulirano da je arhivska građa kulturna baština i da kao takva mora biti maksimalno zaštićena od bilo kakvih negativnih utjecaja", pojasnio je.
U proteklih godinu dana Historijski arhiv Sarajevo imao je deset programskih aktivnosti: dvije promocije svojih izdanja, dva puta dane otvorenih vrata i šest izložbi. Obilježeni su značajni datumi u historiji Bosne i Hercegovine i Sarajeva i dat je doprinos čuvanju sjećanja na značajne datume.
"U 2016. i dosad u 2017. godini imali smo promociju našeg novog izdanja: 'Rukopisi Laure Papo knjiga II' u Sarajevu, dok su 'Rukopisi Laure Papo knjiga I' promovirani i van BiH. Imali smo izložbu arhivskih dokumenata i Dan otvorenih vrata u povodu 9. juna, Međunarodnog dana arhiva, Dan otvorenih vrata povodom godišnjice ZOI u Sarajevu, izložbe dokumenata i fotografija u povodu Dana državnosti BiH, Dana nezavisnosti BiH, Dana grada Sarajeva, 6. aprila itd. Dakle jedan bogat program kojim smo se predstavili javnosti - kaže Ohranović.
Najavio je da je sljedeća izložba arhivskih dokumenata iz Zbirke varia u povodu 3. maja, rođendana Historijskog arhiva Sarajevo, a u sklopu manifestacije "Dani Kantona Sarajevo".
"Historijski arhiv Sarajevo je osnovan 3.5.1948. godine. Ove godine obilježavamo punih 69 godina rada ustanove. Počinjemo i pripreme za obilježavanje 70 godina rada koja će biti 2018., pa planiramo bogatiji program i promocije naših izdanja na kojima se radi zadnjih godina. Naredna 2018. će biti u znaku te značajne godišnjice, pa se nadamo da ćemo imati nekih vedrijih informacija kada je u pitanju rješavanje naših aktuelnih problema s depoom. Za ovu godinu planirano je dosta programskih aktivnosti - gotovo svaki mjesec s nečim izlazimo u javnost. Tu su još neki sadržaji u pripremi, ali bih volio da o njima govorimo kad ih budemo završili i uradili. U svakom slučaju cilj ovoga je približiti ovaj arhiv i značaj arhivskih dokumenata našoj javnosti. Pored toga, u samoj ustanovi se poduzimaju koraci koji će biti vidljivi tek nakon određenog perioda. Nema guranja problema pod tepih. Također, vodilo se računa o racionalizaciji troškova pa sam posebno zadovoljan što smo uz štednju uspjeli ispuniti većinu planova - rekao je.
Govorio je i o planovima za digitalizaciju arhivske građe. Svijet se posljednjih decenija razvija jako brzo. Ohranović upozorava da tehnologija otvara nove vidike i rad baštinskih ustanova mora pokušati ići ukorak s tim, naravno u skladu s mogućnostima.
"U ranijem periodu počelo se raditi na tome. Nažalost, borba za fizičku egzistenciju dokumenata, kao i problem s prostorom, značajno nas odvlači od fokusa s digitalizacije arhivske građe. Također, to je ogroman posao koji zahtijeva značajne resurse, jer u našem arhivu se nalazi više od 11.000 dužinskih metara arhivske građe. Svjesni smo da je digitalizacija dokumenata jedan dobar put koji garantira njihov opstanak. Također, digitalizacija otvara mnoga pitanja na koja još tražimo odgovore, a glavno pitanje je kako na najbolji način zaštititi digitalne kopije arhivskih dokumenata od neovlaštenog kopiranja i publiciranja", kazao je.
Istaknuo je da je saradnja među arhivima u BiH nešto što nema alternativu.
"Na nivou BiH imamo redovne sastanke direktora arhiva kojima prisustvuju predstavnici arhivskih ustanova u BiH. Na tim sastancima dogovaramo projekte, te razgovaramo o problemima struke. Posebno moram naglasiti dobru saradnju s Državnim arhivom BiH, kao i Arhivom Federacije BiH, jer su i njihova sjedišta u Sarajevu. U toku su pripreme za savjetovanje arhivskih radnika BiH koje će biti održano u Jajcu tokom maja, na kojem osim učesnika iz BiH očekujemo i kolege iz regiona, te druge goste", rekao je direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.