Akademik Esad Duraković: Kako je 'Hiljadu i jedna noć' nastajala pod granatama Sarajeva pod opsadom

Promocija drugog izdanja jednog od najznačajnijih djela svjetske književne baštine, Hiljadu i jedne noći, bit će održana 18. novembra u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, s početkom u 18.30 sati. Organizatori promocije su izdavačka kuća Svjetlostkomerc d.d. Sarajevo i Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

O ovom značajnom književnom djelu govorit će prof. dr. Sead Šemsović, urednik izdanja, prof. dr. Alija Pirić, promotor, i akademik Esad Duraković, prevodilac. Promociju će moderirati Aiša Telalović. Hiljadu i jedna noć jedno je od najpoznatijih djela svjetske književnosti, čije priče i danas predstavljaju dio zajedničke kulturne i književne baštine brojnih naroda.

Ovim povodom portal Radiosarajevo.ba objavljuje tekst akademika Esada Durakovića uoči sarajevske promocije Hiljadu i jedne noći:

Trending

Inspekcija upala u trgovine, kafiće, pekare i kladionice u FBiH: 56% objekata radi mimo zakona!

Piše: Akademik Esad Duraković, za portal Radiosarajevo.ba

Hiljadu i jedna noć je monumentalno djelo svjetske književnosti. Ona baštini narativna i poetička iskustva antičkih književnosti u njihovom procvatu, i to od sanskritske indijske književnosti, preko najboljih iskustava perzijske civilizacije i književnosti, zatim orijentalno-islamske književnosti u njenome zenitnome dobu – sve dok nije zabilježena u Egiptu krajem 15. vijeka. 

To je djelo u kome su na jedinstven način u punoj "umjetničkoj saradnji" brojni književni žanrovi – od fantastičnih priča, preko basni do tzv. pobožničke književnosti; premda se smatra eminentno proznim djelom ona je kao zlatom protkana sa približno osam hiljada stihova koje je sam kao prevodilac upjevao, rimovao i ritmizirao, nastojeći optimalno prenijeti estetske vrijednosti izvornika. 

Riječ je zaista o "klasici nulte kategorije", o monumentu svjetske književnosti koji je početkom 18. vijeka (1704) kročio u Evropu u francuskom prijevodu Gallanda i od tada Hiljadu i jedna noć plijeni pažnju svih evropskih kultura. Ovaj prijevod je prvi i zasad jedini integralni prijevod (u četiri toma, na više od 2.000 strana) direktno sa arapskog izvornika na bosanski jezik. To je bila glavna referenca za nagradu UNESCO-a koja mi je dodijeljena 2003. godine. 

Dakle, osim ovoga ne postoji nijedan integralni prijevod sa arapskog na ovdašnjim jezicima: bosanskom, hrvatskom, srpskom. Prvo izdanje objavljeno je 1999. godine u deset hiljada kompleta i sada se – evo nakon duga vremena – javlja novo izdanje. Izdavač je Svjetlostkomerc iz Sarajeva.

U mome obimnom prevodilačkom radu vrijedi izdvojiti činjenicu da sam jedini orijentolog na ovim prostorima koji je preveo integralno sa arapskog jezika sva tri temeljna korpusa arapsko-islamske kulture: Kur'an Časni, Sedam zlatnih arabljanskih oda (Mu'allake) i Hiljadu i jednu noć.

Jedan primjerak izvornika našao sam – u vrijeme opsade Sarajeva – u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. To je u filologiji cijenjeno kritičko bulačko izdanje iz 1903. godine (nazvano po štampariji Bulaq u predgrađu Kaira). 

Riječ je o djelu na klasičnom arapskom jeziku, zapisanom u 15. vijeku a u kome na više od dvije hiljade strana nema niti jednog interpunkcijskog znaka: tačke ni zareza, niti novoga reda itd. Takav je bio klasični arapski jezik. Prevoditi takav tekst bio je izuzetan napor. Iz današnje pozicije, izgleda mi čudnim da sam ga uspio prevesti, ali valjda u onom vremenu užasa u Sarajevu čovjek crpi snagu kakvu ne bi mogao naći u nekim drukčijim vremenima.

Hiljadu i jednu noć prevodio sam, dakle, u vrijeme opsade Sarajeva, pri danjem svjetlu i uz improvizirane svijeće, pod artiljerijskim granatama opsadnika, pod strašnim pritiskom gladi i potpune neizvjesnosti. Zapisao sam u predgovoru i to kako sam u grču plakao gledajući kako gori Nacionalna i univerzitetska biblioteka u Vijećnici koju su zapalili barbari, a potom sam se vraćao da radim ne prijevodu Šeherzadinih Noći. 

Uslovi u kojima je prijevod nastajao veoma su slični Šeherzadinome svijetu i sudbini: bilo je to stalno, sudbinsko nadmetanje Erosa i Tanatosa, Života i Smrti, Kreacije i Destrukcije. Dok je gorjela Nacionalna biblioteka, rađala se – prekoputa njena plamena i zgarišta – Šeherzada u bosanskome jezičkom ruhu. 

Na kraju je Šeherzada dočekala sretni osvit hiljadu i prvoga jutra, a bosanski prevodilac je preživio rat u Sarajevu i primio nagradu UNESCO-a pod svjetlostima vječnoga grada Pariza. 

Eros je pobijedio.