Kultura i umjetnost u vrijeme izolacije / Druga sesija Kunstforuma online

07. 05. 2020. u 11:02:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Goethe institut u Bosni i Hercegovini u okviru projekta, platforme za diskurs savremene kulture u BiH i Njemačkoj „Kunstforum“, organizuje 7. maja 2020. godine u 18 sati, putem live streama, na Facebook stranici Goethe instituta, javnu sesiju s temom posvećenoj kulturi i umjetnosti u vrijeme izolacije i samoizolacije koje su izazvane virusnom pandemijom. Gosti drugog izdanja „Kunstforuma“ su umjetnica Selma Selman i književnik Almir Imširević, a sesiju će moderirati Đorđe Krajišnik, književni kritičar i novinar.
 
Pandemija virusa COVID-19 umnogome je pogodila i kulturne i umjetničkeinstitucije. Brojni umjetnici i kulturni radnici su sada stavljeni pred velike izazove, sa jedne strane, postavlja se pitanje kako stvarati u suženim okvirima aktuelnog trenutka, a, sa druge strane, nemogućnost javnog manifestiranja umjetničke i kulturne produkcije dovela je u probleme mnoge umjetnike i kulturne radnike koji žive od stvaralaštva i njegovog javnog prikazivanja. Sve aktivnosti izvedbenih umjetnosti i javnih događaja su do daljnjeg suspendirane, a svi planirani događaji suili odgođeni ili premješteni u online prostor interneta. Sa našim gostima ćemo se, u okviru drugog „Kunstforuma“, pokušati dotaći pitanja iskustva rada i stvaralaštva putem interneta, koliko ono sužava prostor ili otvara nove mogućnosti, te šta kultura i umjetnost mogu ponuditi u okolnostima smanjenih društvenih aktivnosti. Također, nastojaćemo pokrenuti i pitanje budućnosti, odnosno opstanka institucija kulture i umjetnosti u vremenu nakon krize.
 
Imajući na umu da će sesija biti otvorena za javnost i da će razgovor biti vođen u realnom vremenu, pozivamo vas da se aktivno, putem Facebook stranice Goethe instituta u BiH, uključite u razgovor svojim pitanjima i komentarima, koji će, u okviru live sesije „Kunstforuma“, biti omogućeni.

O gostima

Selma Selman je umjetnica romskog porijekla i aktivistkinja, rođena 1991. godine u Bihaću, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je 2014. godine, na Akademiji likovnih umjetnosti u Banjaluci, na Odsjeku za slikarstvo. Godine 2018. je magistrirala na Univerzitetu Sirakuza u Saveznoj Državi New York, u oblasti transmedija, vizuelne umjetnosti i performansa. Dobitnica je nagrade „Zvono“, koja se dodjeljuje mladim umjetnicima u Bosni i Hercegovini, čime je osvojila i rezidencijalni boravak u New Yorku. Učestvovala je na Međunarodnoj ljetnjoj akademiji „Arte Util“ umjetnice Tanie Bruguere 2013. godine, u Salzburgu. Godine 2018, dodijeljena joj je Nagrada za mladu evropsku umjetnicu (Trieste Contemporanea Award). U 2018. godini nominirana je za Forbes 30 do 30 godina za Umjetnost i stil, au 2019. godini bila je dobitnica nagrade „White Aphroid“ za izvanredno umjetničko ostvarenje. Njeni radovi prikazani su na na 58. venecijanskom bijenalu u Veneciji, Kunstquartier Bethanienu u Berlinu, Kunsthalle Wien u Beču, galeriji Acb u Budimpešti, galeriji „New Children“ u New Orleansu, L'Onde centru za umjetnost u Parizu, muzeju „Queens“ u New Yorku, The Creative Time Summitu u Miamiju, Muzeju savremene umjetnosti u Banja Luci, Villi Romana u Firenzi, teatru „Maxim Gorki“ u Berlinu, Boutique Galerie u New Yorku, a imala je i brojna druga učešća. Selma Selman je i osnivačica Fondacije „Marš u školu!“/Get The Heck To School!, čiji je cilj da ohrabri i osnaži romske djevojčice širom svijeta koje se suočavaju sa siromaštvom i društvenim isključivanjem. Živi i radi u SAD-u i u Evropi.

Almir Imširević rođen je 1971. godine u Bihaću. Na Akademiji scenskih umjetnosti diplomirao na Odsjeku za dramaturgiju, te od 1998. radi kao predavač i dramaturg. Autor je drama: „Kad bi ovo bila predstava...“, „Balkanski đavo Sram“, „Circus Inferno“, „Po istinitoj priči“, „Mousefuckers“, „Kad bi ovo bio film“... Drame su mu nagrađivane na festivalima u Bosni i Hercegovini, izvođene u mnogim zemljama Evrope, te uvrštene u francuskoj i bosanskoj antologiji savremene drame. Kao dramaturg radio je u skoro svim profesionalnim teatrima u BiH. Do sada je objavio dvije knjige drama, te knjigu kratkih priča „Strana 212“ i „Najljepši od svih svjetova“. Teatarske kritike, prikaze i eseje objavljivao u sarajevskim časopisima. Autor je i nekoliko scenarija za televizijske projekte rađene u BiH i Hrvatskoj, te scenarista igranog filma „Mliječni put“. Bio je jedan od rukovodilaca Otvorene scene „Obala“, niz godina nalazio se na funkciji šefa Odsjeka za dramaturgiju, a danas je redovni profesor na predmetu Pisanje za teatar.

 

 

NEMA KOMENTARA