Priča "Bunar" Azemine Krehić najbolja među 140 radova: Završeni 42. Susreti Zija Dizdarevića

0
Radiosarajevo.ba
Priča "Bunar" Azemine Krehić najbolja među 140 radova: Završeni 42. Susreti Zija Dizdarevića
Foto: Privatni album / U Fojnici završeni 42. Susreti Zija Dizdarevića

Dodjelom nagrada za najbolju kratku priču u Fojnici je završena XLII Književno
kulturna manifestacija „Susreti Zija Dizdarević“.

Kako se navodi u obrazloženju žirija, koji su činili Anisa Avdagić, Stanko Krnjić i Fahrudin Kujundžić, među 140 pristiglih priča iz BiH i susjednih zemalja, svojom su se kvalitetom – svježinom jezika i rečeničnim konstrukcijama, poetičnošću, kao i otvaranjem važnih društvenih pitanja i problema, socijalnom i etičkom angažiranošću – izdvojile tri priče, među kojima je prvonagrađena priča "Bunar" Azemine Krehić iz Zenice.

Drugu nagradu je izborila priča "Unutrašnja stanarka" Radmile Stojadinović iz Požarevca, a treću "Kad prestanu zvona" Emine Mujkanović iz Tuzle.

Nakon Dine Merlina, nova peticija u Splitu: Građani traže otkazivanje nastupa Jakova Jozinovića

Nakon Dine Merlina, nova peticija u Splitu: Građani traže otkazivanje nastupa Jakova Jozinovića

"U atmosferi nedogađanja i sporog, te fragmentiranog pripovijedanja, sve više
naslućivanja negoli saznanja, pobjednička priča još od samog naslova u fokus stavlja
bunar koji funkcionira kao središnji simbol traume i skrivanih tajni. Konkretni je bunar istovremeno i bunar sjećanja. Narativne sekvence koje su prožete zvukom vode, od kapajuće slavine i kiše do lavora ili sna o vodi i duboke vode u bunaru, podsjećaju na buđenje potisnutih sjećanja ukliještenih u kolektivni zavjet šutnje poslijeratne zajednice, u kojoj se istina prešutno znala, ali se nikada nije izgovorila.

Šta se dogodilo, da li nas, kako i koliko, nama čak i nepoznata prošlost određuje, šta
za dalji život znači cenzura nad sjećanjem? Da li šutnja štiti? Razgranate su intepretativne staze koje ova priča otvara, a odluka lika/pripovjedačice da naposljetku ne proda porodičnu kuću – iako se u selo vratila upravo i samo zbog toga – označava njeno konačno prihvatanje prošlosti, jer zidove porodične kuće počinje razumijevati kao spomenike slomljenim dušama i naslijeđene ponore nad kojima treba stražariti", navodi se u obrazloženju žirija.

Tradicionalno, na Svečanoj akademiji dodijeljene su i nagrade za najbolje učeničike
literarne radove. Akademik Mirko Pejanović je biranim riječima govorio o
nedavno preminulom najmlađem bratu književnika Zije Dizdarevića, Raifu
Dizdareviću, koji je ovoj manifestaciji pružao dugogodišnju podršku.

Predstavljen je i 41. Godišnjak Susreta, u kome su objavljene i odabrane priče, koje su prispjele na prošlogodišnji Konkurs. Prvog dana ove dvodnevne manifestacije, u okviru
programa "Novo čitanje klasika bosanskohercegovačke književnosti" o istaknutom
književniku i prevodiocu Nikoli Šopu govorili su prof.dr. Enver Kazaz, dr. Alma
Skopljak i prof.dr. Adijata Ibrišimović-Šabić.

Gost Susreta bio je akademik Slobodan Blagojević, jedan od najistaknutijih savremenih književnika, filozofa i prevodilaca, a u fokusu večeri, koju je sjajno moderirala profesorica Adisa Bašić, bila je "Velika knjiga lirske poezije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije od početaka do danas".

Knjiga je nastajala 40  godina.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije