Zija Dizdarević bio je antifašista i borac za ljudska prava

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti danas je održana konferencija za medije povodom najave održavanja 32. književno-kulturne manifestacije "Susreti Zija Dizdarević" Fojnica.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti je obilježavanje stogodišnjice od rođenja ovog pisca započeo književnom večeri na dan njegovog rođenja, 18. februara ove godine, a nastavit će sutra otvaranjem manifestacije.

Manifestacije će biti otvorena izložbom "Jedan dan u mojoj Kasabi" autorice Tamare Sarajlić-Slavnić u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH sa početkom u 19:00 sati.

"Izložbom obilježavamo 100 godina od rođenja Zije Dizdarevića. I ne samo to, željela sam na ovaj način prikazati kratki život Zije Dizdarevića koji je bio antifašista, borac za ljudska prava i studente. Sanjao je o boljoj BiH", rekla je Tamara Sarajlić-Slavnić.

Tamara je ispričala kako je izložbu radila na osnovu dokumentarne građe i pisama, te da nije željela izostaviti ništa važno iz kratkog života ovog pisca kojeg smatra veoma zanimljivim.

Također, Tamara je izdvojila Dizdarevićeva pisma Krleži iz 1939. godine u časopisu "Pečat" kada su zabilježeni sukobi u književnoj ljevici gdje je Dizdarević stao na stranu Miroslava Krleže. 

Autorica izložbe je istaknula da izložba govori i o Fojnici, "Kasabi" u kojoj je Dizdarević djelovao u prvoj godini Drugog svjetskog rata.

Izložba će nakon Sarajeva biti otvorena i u Fojnici, u Turskom kulturnom centru "Yunus Emre" 26. novembra sa početkom u 17:00 sati.

Isti dan će biti održan i okrugli sto o životu i djelu Zije Dizdarevića na kojem će učestvovati: Muhamed Dželilović, Mevlida Đuvić, Gordana Grozdanić, Tarik Haverić, Lejla Kalamujić, Enver Kazaz, Edin Pobrić i Marko Vešović.

"Njegova proza danas zrači istim umjetničkim intenzitetom kao i u doba kada je nastala", kazala je Tamara Sarajlić-Slavnić.

Hadžem Hajdarević je na konferenciji za medije predstavio 31. godišnjak ove književno-kulturne manifestacije za koju je naveo da pokazuje normalnije i zdravije lice naše zemlje.

Godišnjak manifestacije svake godine objavi nova čitanja nekih bh. književnih djela, razgovori s piscima, fotoalbum itd.

U ovogodišnjem godišnjaku objavljena su nova čitanja djela Meše Selimovića, te razgovor sa piscem Ivanom Lovrenovićem, te rad o zaboravljenom piscu Nenadu Ešpeku. U godišnjaku su također objavljene i kratke priče koje su osvojile nagradu na prošlogodišnjoj književno-kulturnoj manifestaciji "Zija Dizdarević".

U nedjelji, 27. novembra, u 11.00 sat i u sali Općine Fojnica bit će održana svečana Akademija gdje će nakon pozdravnih riječiti biti dodijeljene nagrade za najbolju kratku priču/pripovijetku, nakon čega će biti upriličen muzički program.

Predsjednik ovogodišnjeg žirija za kratku priču Edin Pobrić naveo je da su ove godine pristigle 82 priče na konkurs, te da je to dobar pokazatelj da se još uvijek piše.

Pobrić je naveo da je žiri ove godine imao težak zadatak da izdvoji pet priča u uži izbor, nakon čega je pročitao koje priče su ušle među prvih pet.

Na konkurs su se ove godine autori i autorice prijavljivali pod šifrom, a prvih pet priča su:

1. "Božije ukazanje Pietru Salvatoru", šifra: Usamljenost prostih brojeva 53;

2. "Put u Veneciju", šifra: Razgovoruša H. H. S;

3, "Ukazanje", šifra: Lubin;

4. "Svadba", šifra: Drinjanka;

5. "U Americi mlijeko donose na prag", šifra: 125.