Aurora projekt: Inovativna borba protiv ilegalne trgovine umjetninama

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je od 21. do 24. oktobra domaćin međunarodne stručne škole na kojoj će biti predstavljeni inovativni alati za zaštitu kulturno-historijskih predmeta, od nevidljivih hemijskih markera, detektora pomjeranja predmeta do metoda kreiranja digitalnih kopija kroz rendgensku fluorescentnu analizu (XRF) te primjene vještačke inteligencije i blockchain tehnologije.

Četverodnevnu školu organizuje Balkanska mreža muzeja (BMN), a ovom prilikom okupit će više od 50 međunarodnih eksperata iz oblasti nauke, muzeologije, digitalne tehnologije i konzervacije.

Škola je organizovana u okviru europskog istraživačkog projekta AURORA koji ima za cilj razvijanje inovativnih alata i pristupa u borbi protiv nezakonite trgovine umjetninama i kulturno-historijskim predmetima.

Trending

Uzbuna u Irskoj: Dronovi krenuli na avion u kojem je bio Volodimir Zelenski

Govoreći o značaju projekta, generalna sekretarka Balkanske mreže muzeja Aida Vežić istakla je značaj okupljanja stručnjaka raznih profila iz različitih zemalja da bi se zajedno pronašla održiva rješenja.

"Deset partnera projekta uključuju i univerzitete, ali i muzeje, tako da osim Zemaljskog muzeja BiH, imamo i Mađarski nacionalni muzej te Politehnički muzej iz Ukrajine. To je važno s obzirom na temu kojom se bavimo, jer je neophodno imati i partnere iz zemalja pogođenih sukobima i krizama, kao što je Ukrajina", istakla je.

20.10.25. 20:57

U Zemaljskom muzeju BiH održan memorijalni čas posvećen prof. dr. Munibu Maglajliću

Vežić naglašava da je važno da institucije koje razvijaju tehnologiju sarađuju s onima koje se bave očuvanjem kulturnog naslijeđa, da bi kroz zajednički dijalog došli do najboljih rješenja.

"To je odličan spoj partnera, oni koji su zaduženi za tehnologiju i oni zaduženi za očuvanje kulturno-istorijskog naslijeđa, da bi zajedno vidjeli koji bi to alati mogli da pomognu u boljem praćenju i kretanju kulturno-istorijskih objekata", kazala je.

U tom kontekstu, napomenula je da su razvijene četiri ključne tehnologije.

Prva tehnologija odnosi se markiranje predmeta posebnim hemijskim markerima koji spadaju u nanotehnolgije, a razvijeni su u saradnji sa Univerzitetom u Firenci.

Riječ je o hemijskom markeru koji je nevidljiv golim okom, ali se može detektovati specijalnim čitačima.

"I sama tinta je inovacija. Zatim i način nanošenja tinte, njenog čitanja, u saradnji sa konzervatorima se dosta razgovaralo o tome koji je najbolji način tog nevidljivog markiranja originalnih predmeta", kazala je Vežić.

U istraživačkom radu testirani su različiti sastojci, boje i materijali, metali, drvo, tekstil, a tokom radionice bit će predstavljeni tokovi rada na ovim materijalima koji su uobičajeni u muzejskim kolekcijama širom svijeta.

Druga tehnologija je fizički tracker koji detektuje pomjeranje predmeta. Ovaj uređaj razvili su partneri iz Irske, a njegova primjena omogućava automatsko alarmiranje nadležnih institucija u slučaju da se lokacija predmeta promijeni bez odobrenja.

"Ako se u bilo kojem smislu pomjeri lokacija, alarmiraju su menadžment muzeja, policijska uprava...", dodala je.

Treća tehnologija fokusira se na kreiranje digitalnih kopija predmeta putem XRF skeniranja, koje omogućava detaljnu hemijsku analizu umjetničkih djela. Ova metoda se koristi za identifikaciju elemenata poput bakra i drugih hemijskih sastojaka koji čine osnovu autentičnih predmeta.

Sve te podatke potrebno je pohraniti u neku bazu podataka, kaže generalna sekretarka Balkanske mreže muzeja, i to je četvrti alat koji je zapravo Aurora aplikacija.

"Ona će koristiti blockchain tehnologiju, što znači da niko ne može da uđe u aplikaciju i promijeni podatke o nekom kulturnom djelu. Tu će aplikaciju možda koristiti i granične službe i policija, ne samo muzeji u smislu onih prvih čuvara u depoima kulturno-historijskih dobara i u izložbama", navela je Vežić.

Ona dodaje da je ovo važno jer granične i policijske službe često nemaju dovoljno informacija o porijeklu, vrijednosti i autentičnosti predmeta koje zateknu u prometu, što otežava identifikaciju ukradenih dobara.

Iako projekt AURORA ne donosi odmah gotova rješenja za praktičnu primjenu, Vežić ističe da je to važan početak.

"Aurora projekat je prvi korak koji nam neće dati spremne alate koje odmah možemo koristiti, ali će nam dati neke inovacije u ovim poljima. Jer ove tinte koje su kolege napravile nisu postojale ranije, kao ni ovakva vrsta blockchain baze. Zato je važno da istraživači prezentiraju svoj rad i pozovu druge da zajedno nastavimo borbu protiv ovog problema", poručila je.

Interdisciplinarna saradnja važnija nego ikad prije jer, kako je zaključila Vežić, u porastu je trend ilegalnih arheoloških eksploatacija i krađa iz muzejskih izložbi.