U Zemaljskom muzeju BiH održan memorijalni čas posvećen prof. dr. Munibu Maglajliću

Danas, 20. oktobra u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, održan je memorijalni čas povodom desete godišnjice od smrti prof. dr. Muniba Maglajlića.

Memorijalni čas je održan u organizaciji Odjeljenja za etnologiju ove institucije.

Prisutnima su se prigodnim govorima i prezentacijama obratili v.d. direkorica, dr. sci. Ana Marić, kao i njegove kolege i doktoranti: prof. dr. Rusmir Mahmutćehajić, acc. prof. dr. Marina Katnić-Bakaršić, prof. dr. Sead Šemsović, prof. dr. Amira Dervišević, acc. prof. dr. Jasmina Talam, prof. dr. Tamara Karača-Beljak, dr. Nirha Efendić i mr. Ensar Karaman.

Trending

Sarajevo "prodisalo", vjetar rastjerao smog: Pogledajte očaravajuće prizore decembarske noći

Navedeni profesori govorili su o životu i djelu Muniba Maglajlića.

Munib Maglajlić rođen je 24. marta 1945. godine u Banjoj Luci. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u rodnom gradu. Studirao je jugoslovensku književnost i maternji jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Doktorsku disertaciju pod naslovom Književnohistorijsko i književnoteorijsko određenje muslimanske narodne balade odbranio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1980. godine. Nakon završetka studija zaposlio se u Institutu za izučavanje jugoslovenskih književnosti u Sarajevu. 1992. godine prešao je na Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, gdje je, kao redovan profesor, dočekao mirovinu 2010. godine. Od 1998. do 2009. godine bio je predsjednik Upravnog odbora Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, a u razdoblju između 1994. i 2000. predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod". Od 2003. do kraja života bio je stalni saradnik Fondacije "Mulla Sadra" u BiH. Umro je 19. oktobra 2015. godine u Sarajevu.

17.10.25. 12:51

Obilježena 22. godišnjica smrti Alije Izetbegovića: Na Kovače došli porodica, prijatelji, delegacije

Njegov naučno-istraživački rad zasnovan je na književno-historijskim, književno-teorijskim i književno-kritičkim pristupima. Objavio je pet autorskih knjiga, priredio dvadeset i uredio dvanaest knjiga te objavio tri stotine i četrdeset naučnih i stručnih priloga, osvrta, crtica i polemika. Sa područja bibliografije, među najznačajnijim priređivačkim radnjama izdvaja se peta knjiga u ediciji ANUBiH pod naslovom Bibliografija radova o narodnoj književnosti (Sarajevo, 1979). Bio je član redakcije Godišnjaka koji je izdavao Institut za književnost; urednik bibliografske edicije Jahresbibliographie za Bosnu i Hercegovinu, koja je objavljena u Freiburgu i Ljubljani; član uredništva časopisa Rad Kongresa Saveza udruženja folklorista Jugoslavije; saradnik drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije Jugoslovenskog leksikografskog zavoda u Zagrebu, kao i Leksikona pisaca Jugoslavije u izdanju Matice srpske iz Novog Sada; urednik časopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu te član redakcije edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga, koja izlazi u okviru izdavačke djelatnosti BZK "Preporod".