Udruženje Prijedorčanki "Izvor": Većina presuđenih izašla iz zatvora, mi još tragamo za 403 nestala
Danas, 30. augusta, obilježava se Međunarodni dan nestalih osoba, posvećen sjećanju na sve one čija sudbina i mjesto ukopa još nisu poznati.
Razgovarao: Bedrudin Brljavac, za portal Radiosarajevo.ba
Tim povodom razgovarali smo sa Seidom Karabašić, predsjednicom Udruženja Prijedorčanki "Izvor" koje redovno obilježava Međunarodni dan nestalih Osoba pod sloganom "Sjećanje koje nas obavezuje".
Zvanično: Ermin Mahmić pojačao turskog premijer ligaša, češkom klubu donio rekordnu zaradu
Udruženje Prijedorčanki "Izvor" je nevladina organizacija nastala 1996. godine u Lušci Palanci, općina "Sanski Most" kao inicijativa žena koje su u to vrijeme živjele na području Sanskog Mosta, a protjerane su iz Prijedora i Kozarca.
"Organizovale smo se da pomognemo prvenstveno nama ženama, koje smo u većini slučajeva ostale bez muževa u ratu, ali i našim građanima, djeci bez roditelja i porodicama nestalih. Od 2005. djelujemo u našem gradu Prijedoru", kazala je Karabašić za Radiosarajevo.ba.
Slučaj prijavljen policiji: Vozilo s četničkom zastavom prošlo centrom Prijedora?
U okviru svog rada posebnu pažnju su posvetile dokumentiranju sudbine nestalih i ubijenih Prijedorčana.
"U svim svojim aktivnostima, zalažemo se za suočavanje s prošlošću te rekonstrukciji ratnih ranih događaja u Prijedoru 1992-1995. Evidenciju nestalih smo radile na osnovu podataka koje smo dobile od njihovih porodica, te podatke koje smo prikupile iz matičnih knjiga. Došle smo do podatka da je ubijeno 3176 osoba, od kojih 248 žena i 102 djece. Ubijani su u logorima, kućama, šumama, bacani u bunare i septičke jame. Skrivani u pojedinačne i masovne grobnice od kojih je najveća Tomašica. Dijelovi tijela ubijenih su pronađeni, raspoređeni u više masovnih grobnica. Naprimjer, jedno tijelo kompletirano od nađenih kosti sa tri različita mjesta. Najmlađa žrtva je beba stara tek nekoliko dana, a najstarija 102 godine", rekla je Karabašić.
U Tomašici kraj Prijedora, najvećoj masovnoj grobnici u Bosni i Hercegovini, ekshumirano je 435 posmrtnih ostataka osoba bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, od toga 275 kompletnih tijela.
Na području Bosanske krajine do sada je otkriveno 131 masovna grobnica, od toga samo u Prijedoru i okolici 61 grobnica. Na području Prijedora bilo je 59 logora i drugih objekata za zatočenje.
Udruženje Prijedorčanki također pruža podršku i povratnicima koji se nerijetko suočavaju sa raznim problemima.
Jasmin Medić: Četiri činjenice o zločinu na Korićanskim stijenama
"Pružamo podršku prvenstveno ženama ali i muškarcima. Ta pomoć se ogleda kroz psihološku i pravnu podršku, te edukativne radionice, a nekad i materijalnu podršku. Nažalost, povratak je završen u onom pravom smislu te riječi. I dalje ključni problem za povratnike je negiranje onog što se ovdje dogodilo 90-tih godina, zatim nesigurnost, obrazovanje i zapošljavanje mladih. Zadnjih godina imamo trend da oni koji su se vratili nakon rata kao djeca sada odlaze iz zemlje kao odrasli ljudi sa svojim porodicama", upozorava ova aktivistica.
Među značajnim rezultatima rada Udruženje Prijedorčanki je i publikacija "Ni krivi ni dužni", sa imenima žrtava i podacima prikupljanim kroz dugogodišnji rad udruženja.
"Knjiga ubijenih prijedorčana/ki 'Ni krivi ni dužni', koja je doživjela četiri izdanja je od velikog značaja. Poslužila je i Haškom tribunalu ali i domaćim sudovima kao dokaz. U njoj se nalaze podaci i fotografije ubijenih muškaraca, žena i djece. U posljednjem, četvrtom izdanju nalaze se i priznanja krivice osuđenih za ratne zločine počinjene nad građanima nesrpske nacionalnosti iz Prijedora i okoline", istakla je Karabašić.
Ovo udruženje također redovno učestvuje i daje veliki doprinos obilježavanju Dana bijelih traka, kao podsjećanje na 31. maj 1992. godine kada je Krizni štab općine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom da moraju nositi bijelu traku oko ruke.
"Veoma je važno da podsjećamo da su ljudi koji nisu bili Srbi u Prijedoru morali da nose bijele trake oko ruku ili da objese bijele čaršafe kako bi obilježili svoje kuće. Neophodno je i da mladi ljudi uče o prošlosti i da rade na izgradnji društva koje će biti otvoreno za sve ljude bez obzira na naciju i vjeru. Nažalost, u Prijedoru se negiraju presude osuđenih za masovna ubijanja i silovanja, postojanje logora i masovnih grobnica. Većina presuđenih je već izašla iz zatvora, a mi još uvijek tragamo za 403 nestala ljudska bića", kazala je Karabašić.
Na današnji dan svijet je vidio užas Trnopolja: Priča o jednom od najzloglasnijih logora u BiH
Na kraju da napomenemo da je dokumentarni film "Sjeti me se" autorice Azre Hodžić, nastao u produkciji s Udruženjem Prijedorčanki "Izvor" uvršten je u zvaničnu selekciju bosanskohercegovačkog filma Sarajevo Film Festivala.
Također, Udruženje Prijedorčanki "Izvor" je 26. augusta obilježilo trideset godina postojanja udruženja.
"To nije samo broj. To su tri decenije ispunjene ljudskim sudbinama, susretima, borbama, nadom, podrškom i vjerom da se, uprkos svemu, može napraviti korak naprijed", poručila je Karabašić.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
