Ja mislim | Dr. Nedžad Bašić: Bosna – dobra zemlja loših gospodara
Taj historijski „ponos zajedničkog života“ bio je od pamtivijeka najbrža brana da nijedna od velikih duhovnih i religijskih imperija ne može dobiti prevagu u njihovoj bespoštednoj i surovoj borbi za globalnu dominaciju, piše u autorskom tekstu za portal Radiosarajevo.ba prof. dr. Nedžad Bašić.
Profesor dr. Nedžad Bašić piše o Bosni i Hercegovini kao prostoru susreta različitih civilizacija, kultura i religija. Kroz historijsko iskustvo ove zemlje, autor govori o njenom kosmopolitskom identitetu, tradiciji zajedničkog života i izazovima koje njegovo razaranje nosi za Bosnu, ali i za širi evropski prostor.
Tekst prenosimo u cijelosti:
Iz DF-a tvrde: "Dodik prenosio ovlasti na HDZ, nema dileme žele li ga pomilovati"
Piše: Prof. dr. Nedžad Bašić, za portal Radiosarajevo.ba
Fascinantna je to zemlja. Ni značajnije zemlje ni veće (ne)odgovornosti!? Ni veće historijske slave ni manjeg političkog respekta. Vole je i oni koji bi da je mrze, a mrze je i oni koji bi da je vole.
Ne može se previše voljeti, a ne može se ni previše mrziti. Oni koji bi da je mrze uvijek joj se vraćaju, jer bez nje gube svoj identitet prepoznatljivosti.
Uinikatna kultura
Oni koji je vole ponekad bi da je i mrze baš zbog te prepoznatljivosti njezinog stoljetnog identiteta bez kojeg ne mogu. A ona ostaje nepromijenjena tu gdje je stoljećima postojala između magičnih planina, hirovitih rijeka, mirnih ravnica, nemirnog mora i orkanskih vjetrova.
Ostaje ista u inat svima. Bez mržnje, ratova i nasilja prema drugima, s puno unutarnjih turbulencija i promjena, a uvijek spremna da primi one koji je vole, kao i one koji je mrze. I to traje stoljećima.
U geografskom smislu to je mala zemlja smještena između potrošačkog i egoističnog Zapada i još uvijek mističnog i pomalo rustikalnog Istoka, na putevima susretanja judaizma, kršćanstva i islama.
Stisnuta između ove tri najmoćnije duhovne sile svijeta, predodređena je da ima svjetsku ulogu u politici, a da opet ne pripada u cjelosti niti jednoj velikoj civilizaciji, što je čini zasebnom, univerzalnom, neobičnom i unikatnom s mješovitom kulturom i tradicijom.
Historijski je često pod utjecajem njenih jačih i moćnijih susjeda i velikih imperijalnih sila. Napadana i porobljavana od Gota, Germana, Vikinga, Huna, Avara, Vizantinaca, Rimljana, Turaka.
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Prilagođavala se svim neprijateljskim upadima, invazijama i unutarnjim razaranjima, vješto čuvajući duh zajedničke kulture i duhovnosti, prihvatajući različitosti i nikad se ne povlačeći pred nasrtajima većih i moćnijih. Kroz stoljetna susretanja s moćnim osvajačima i agresivnim kulturama velikih imperija, prihvatila je brojne elemente helenističke filozofije, kršćanske teologije, islamskog kosmopolitizma i jevrejskog misticizma.
Upila je kulturne obrasce zoroastrijskog i bogumilskog dualizma, prihvatila je vještinu manihejskih spekulacija i preuzela brojne mudrosti iz jevrejskih zakona i Talmuda.
Spojila je naslijeđe brojnih lokalnih plemenskih tradicija i zakona velikih imperija s novim kulturnim trendovima evropskih naroda. Integrirala je heterodoksne i pravoslavne kršćane grčkog i latinskog obreda.
Spojila je muslimane sunitskog i šiitskog reda. Prihvatila je pripadnike brojnih nacija, kultura i religija. Prihvatila je vjernike, heretike i agnostike, integrišući njihov nepomirljivi svijet u njenu čudesnu kosmopolitsku stvarnost.
Neprimjetno dodirujući i tiho apsorbirajući nepomirljive tradicije i zakone Starog i Novog zavjeta, Hadisa i Šerijeta, Tore i Talmuda, njihove mudrosti, kulture i jezike, ova zemlja stoljećima je razvijala svoj zasebni kosmopolitski identitet i filozofiju preživljavanja kroz unutarnje sukobe koji su bili nametnuti izvana, a koji su redovito bili surovi i neljudski.
Savez kolumnista | Prof. dr. Nedžad Bašić: Svijet u velikoj transformaciji (II)
Ponos zajedničkog života
Surovost i neljudskost tuđina i njegovih plaćenika i stoljetna filozofija zajedničkog preživljavanja kristalizirali su zaseban kosmopolitski identitet izgrađen na historijskom ponosu zajedničkog života. Taj historijski „ponos zajedničkog života“ bio je od pamtivijeka najbrža brana da nijedna od velikih duhovnih i religijskih imperija ne može dobiti prevagu u njihovoj bespoštednoj i surovoj borbi za globalnu dominaciju.
Ta mala fascinantna zemlja postala je historijska raskrsnica na kojoj su kulturna naslijeđa, vjerovanja i tradicije brojnih naroda, rasa i civilizacija stoljećima dodirivali i nečujno se premještali u njen diskretni „kosmopolitski svijet“ (svijet komšiluka i susjedstva), na kojem će se kasnije u moderno doba razviti temeljna ideja demokratske zajednice evropskih naroda.
Pokušaj razaranjem ove fascinantne zemlje otvara prostor za neposredni globalni sukob još uvijek nepomirljivih zakona, tradicija i kultura velikih duhovnih imperija, što bi moglo dovesti do „sukoba civilizacija“ i razaranja demokratske zajednice evropskih naroda. To bi bila velika nesreća i to bi vratilo čovječanstvo u mračno doba inkvizicije, kako je to još prije mnogo godina prepoznao poznati američki filozof nasilja Samuel Huntington.
* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba
O autoru
Prof. dr. Nedžad Bašić profesor je međunarodnog javnog prava, međunarodnih odnosa, evropskih studija i sigurnosnih studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu, magistrirao međunarodno javno pravo i međunarodne odnose, a doktorirao na Univerzitetu u Sarajevu. Kao Fulbrightov stipendista i gostujući istraživač boravio je na univerzitetima u SAD-u i Kanadi, uključujući Columbia University, a predavao je i na univerzitetima u Kanadi i Pakistanu. Autor je i koautor brojnih naučnih radova, monografija i univerzitetskih udžbenika iz oblasti međunarodnog prava, međunarodnih odnosa, globalne sigurnosti, evropskih integracija i rješavanja konflikata.
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.