Savez kolumnista | Akademik Enes Karić: Znanje, iskustvo, umijeće i privrženost Islamskoj zajednici

Desetog oktobra 2026. godine u Sarajevu će biti održana sjednica Izbornog tijela na kojoj bi trebao biti izabran novi reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Na sjednici Sabora Islamske zajednice BiH, održanoj 5. septembra, potvrđena su imena trojice kandidata: prof. dr. Nedžad ef. Grabus, hafiz dr. Mensur ef. Malkić i dr. Salem Dedović.

Ovim povodom akademik Enes Karić napisao je autorski tekst pod naslovom "Znanje, iskustvo, umijeće i privrženost Islamskoj zajednici", koji prenosimo u cijelosti kao uvid u karijeru prof. dr. Nedžada ef. Grabusa, jednog od kandidata za poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, te jedno od viđenja u okviru predstojećih procesa u Islamskoj zajednici u BiH. 

Piše: Akademik Enes Karić, za portal Radiosarajevo.ba 

Trending

Još jedan uspjeh naših zlatnih dječaka: Barlov i Zulfić osvojili tri medalje na Europskom prvenstvu

Mnogo je razloga zašto pišem ove stranice u znak podrške profesoru dr Nedžadu Grabusu, muftiji sarajevskom, za izbor na visoki položaj reisul-uleme u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. Njegovo školovanje, studentski put, rad u Islamskoj zajednici, akademsko stasanje, graditeljski doprinosi, knjige, studije i eseji, internacionalni angažmani, medijski nastupi – sve to poznato mi je iz činjenice da se Nedžad Grabus pomalja iz mlađe generacije koja životnom bilu Islamske zajednice već godinama daje velike prinose. 

Student Islamskog teološkog fakulteta, imam u Jesenicama 

Prvi javni angažman u Islamskoj zajednici Nedžad Grabus je imao 1990. godine, realizirao ga je, kako se to kaže, "u bazi", "na terenu", kada je kao student mlađih godina Islamskog teološkog fakulteta bio angažiran kao imam u džematu Ljubljana i Jesenice u Republici Sloveniji. Također, u Jesenicama je kao imam proveo mjesec ramazan u 1991., potom i u 1992. godini. Sa džematlijama je pokrenuo obnovu zgrade Islamske zajednice (Islamske skupnosti) u tom gradu. 

Kao apsolvent Fakulteta islamskih nauka, Nedžad Grabus je akademsku 1993-1994., proveo na specijalizaciji arapskog jezika na Univerzitetu u Medini, a po povratku u Bosnu i Hercegovinu radio je u Rijasetu Islamske zajednice u Sarajevu od sredine 1994. do proljeća 1996. godine. 

Svršenik Fakulteta islamskih nauka, asistent na predmetu akaid na FIN-u

Po povratku sa jednogodišnje specijalizacije arapskog jezika na Univerzitetu u Medini, Nedžad Grabus je diplomirao na Fakultetu islamskih nauka u jesen 1994., da bi nakon toga počeo raditi u Rijasetu Islamske zajednice. U martu 1996. godine izabran je za asistenta na Fakultetu islamskih nauka, na predmetu akaid (nauke i discipline s područja islamske dogmatike). U zvanje asistenta na tom važnom predmetu, Nedžada Grabusa su preporučili njegovi uspjesi kao učenika u Gazi Husrevbegovoj medresi (maturirao 1987), kao diplomiranog studenta na Islamskom teološkom fakultetu (Fakultetu islamskih nauka) i kao poliglote koji tečno govori arapski, engleski i slovenski jezik. 

Kontinuirano i uspješno obrazovanje i školovanje na najuglednijim prosvjetnim zavodima u Islamskoj zajednici, razbudili su u Nedžadu Grabusu želju da upiše postdiplomske studije iz filozofije. Upisao se na Odsjek za filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je do 1996. položio sve ispite. 

U redovima tadašnje generacije asistenata, predavača, docenata, vanrednih i redovnih profesora na Fakultetu islamskih nauka, asistent Nedžad Grabus bio je 1996. godine prepoznat kao mladi čovjek koji se već posvjedočio svojim studentskim uspjesima i angažmanima u Islamskoj zajednici.  

Koordinator za medije ispred Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 

U čitavoj lepezi svojih intelektualnih interesiranja Nedžad Grabus je pokazao kompetentna znanja medija. Uz svoj asistentski rad na Fakultetu islamskih nauka, on je sve do 2006. godine, više od deset godina, ispred Islamske zajednice bio zvanični koordinator za medije. 

U tom dugom periodu Nedžad Grabus je organizirao i uredio desetke i desetke emisija i programa u saradnji sa javnim servisima Bosne i Hercegovine, napose emisija i programa posvećenih vjeri, religiji, savremenom društvu, pluralizmu i demokratiji. Nije tu Nedžad Grabus samo davao svoje prinose "vjerskom programu”, kako se u nas tada (a ponekada i danas!) tom sintagmom često htjelo sugerirati da je "ono vjersko” još uvijek egzotično, nešto zasebno i uveliko strano. 

Naprotiv, Nedžad Grabus je svojim prepoznatljivim stilom čovjeka sa nasmijanim licem i svesrdnim angažmanima u redakcijama tadašnjih radio i TV servisa dao svoje kreativne prinose da se u nas na vjeru i religiju počne gledati kao na dobrobitnu društvenu, kulturnu, civilizacijsku i životnu činjenicu. 

Grabusovi medijski angažmani vrlo brzo su prevazišli tadašnju emisiju "Jednodušje", koja je, vjerovatno, prva dijaloška emisija posvećena religiji u Bosni i Hercegovini nakon socijalizma. Grabusova medijska iskustva bila su dragocjena za Islamsku zajednicu, jer se uplivu elektronskih medija, po prvi put u takvom opsegu u Islamskoj zajednici, koja je bila sviknuta na printane medije, morala posvetiti pažnja, i na nove izazove odgovoriti planiranjem i školovanjem kadrova. 

On je širio svijest o tome da odavno živimo usred mnogih medijskih djelovanja, mediji su nama samima ponudili "informativnu sredinu” kojom su nas obuhvatili. Vjeri i religiji se treba pomoći da se i ispolje i oslove na naravan i slobodan način, tadašnja postignuća Nedžada Grabusa u tim područjima obavezuju nas i danas, u vrijeme kad je on respektabilan kandidat za reisu l-ulemu.

Sveučilišno stasanje, predavač, docent, profesor

U periodu do 2006. Nedžad Grabus je imao studijske boravke na Univerzitetu u Kairu (Egipat), Lillehameru (Norveška), a na Državnom univerzitetu u Arizoni (SAD) završio je jednosemestralnu specijalizaciju iz religijskih studija 2006. godine. 

U akademskoj 2001. Nedžad Grabus je na Fakultetu islamskih nauka odbranio magistarski rad o akaidskim učenjima Mustafe Ejubovića (Šejha Juje). Taj akademski gradus omogućio mu je da svoja pregnuća, sada kao predavač, intenzivira u nastavi i radu sa studentima. 

Narednih sedam godina posvetio se radu na doktorskoj disertaciji posvećenoj teoriji spoznaje u muslimanskim teološkim školama, koju je s velikim uspjehom odbranio 2008. godine. Svoje postdiplomske studije Nedžad Grabus u cijelosti je posvetio kelamskome (ili teološkom) ilumu ili znanju kakvo se iz islama razvijalo u klasičnim studijama u Bosni i Hercegovini i na velikim učilišnim središtima islamskoga svijeta. 

Muftija u Republici Sloveniji, docent, potom vanredni i redovni profesor 

Kad se 2006. godine ukazala potreba za muftijom u Republici Sloveniji, i kad je Rijaset Islamske zajednice predložio mr. sci. Nedžada Grabusa, Fakultet islamskih nauka podržao je svoga doktoranda i omogućio mu da na Fakultetu udovoljava svojim akademskim obavezama nesmanjenim tempom. Marljivo radeći na oba područja, kao imam i muftija u Republici Sloveniji, i kao predavač i magistar na Fakultetu islamskih nauka, Nedžad Grabus je, podsjećamo još jednom, s velikim uspjehom doktorirao iz oblasti akaida 2008. godine. 

Grabus je u ovom periodu predavao i na Teološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, bio je član komisija za odbranu doktorskih disertacija, također je sarađivao i sa Univerzitetom u Zagrebu u komisijama za odbranu doktorskih disertacija. Nakon sticanja naučnih zvanja docenta i vanrednog profesora, Grabus je izabran za redovnog saradnika i na postdiplomskim studijama na Fakultetu islamskih nauka. 

Vratimo li se periodu od 2006. do 2020. godine, uočava se da je to platno vremena naročito važno ne samo za Nedžada Grabusa i njegove saradnike, već posebno za muslimane u Republici Sloveniji kao i za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini u cjelini. 

Kada je 14. septembra 2013. položen kamen temeljac za izgradnju džamije, Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, oni koji su dobro znali Nedžada Grabusa, bili su uvjereni u to da će on, sa svojim saradnicima i sa zajednicom muslimana koju je predvodio u Republici Sloveniji, taj veličanstveni hram i izgraditi, dovršiti i otvoriti. 

Monumentalna džamija u Ljubljani svečano je otvorena 7. februara 2020. godine. Muslimanski kulturni centar, kako se zvanično zove, postao je jednim od savremenih znakova moderne Ljubljane, ali i znak bosanskohercegovačkog muslimanskog vjerskog i kulturnog subjektiviteta u Republici Sloveniji. 

Sa otvaranjem Ljubljanske džamije prof. dr Nedžad Grabus, kao imam i kao muftija, okončao je svoj dotad najplodniji petnaestogodišnji period (2006-2020). U tom vremenskom platnu on je sa svojim saradnicima i muslimanima, članovima mnogih džemata u Republici Sloveniji, završio jednu imamsku i muftijsku misiju tokom koje je predao Islamskoj zajednici (Islamskoj skupnosti) u Republici Sloveniji, i Islamskoj zajednici općenito, ne samo hiljade izgrađenih i zadivljuće lijepih kvadrata i etaža u Ljubljani, Kopru, Celju, Jesenicama, Škofjoj Loki, Mariboru… već je Grabus sa svojim saradnicima i džematlijama u vjersko i kulturalno nasljeđe muslimana Bošnjaka u Republici Sloveniji, kao i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, predao blizu dvadeset džematskih zajednica koje, skladno objedinjene u Islamskoj zajednici, dobrobitno i prosperitetno djeluju u Republici Sloveniji, to jest u Evropskoj Uniji. Iskustva koja je stekao u tom periodu itekako su važna za Islamsku zajednicu u cjelini.

Dragocjena iskustva muftije Grabusa u Republici Sloveniji

Sada se postavlja važno pitanje: Koja iskustva je stekao Nedžad Grabus sa svojim saradnicima za vrijeme svojih petnaest godina dugih angažmana na poziciji imama i muftije u Republici Sloveniji? 

Prvo, u plimi raznih islamofobičnih nasrtaja na islam i muslimane, Nedžad Grabus je vješto, sa zavidnim intelektualnim umijećem i okretnošću, pa i političkom visprenošću, amortizirao bijesove desničarskih krugova i odbio ih od Islamske zajednice. Jednako tako je znao, osmjehnuta lica, pronaći i nagovoriti demokratske i kosmopolitske Slovenke i Slovence, posebno one iz medija, akademske zajednice i utjecajnih crkvenih krugova, da dignu svoje glasove u korist i zarad ljudskih prava, slobode vjere i prosperitetnog života svih građana u Republici Sloveniji, uključujući i građane Bošnjake od kojih se, hvala dragome Bogu, impozantna većina posvjedočuju kao muslimani i izražavaju svoje pripadništvo Islamskoj zajednici. Ovo iskustvo Nedžada Grabusa nas i danas snažno obavezuje. I mi to iskustvo trebamo prepoznati kao svoju dragocjenost i svoju vlastitu živu tradiciju. 

Drugo, svima je poznato da Nedžad Grabus i Islamska zajednica (Islamska skupnost) u Republici Sloveniji nisu mogli sami podići Muslimanski centar u Ljubljani i druga infrastrukturna zdanja Islamske zajednice u Republici Sloveniji. Naši muslimani i naši džemati su dali dosta, ali njihove monetarne snage i moći često se nisu podudarale sa iskrenim željama njihovih srdaca. Muftija Grabus je znao da se mnogo toga treba dobiti od naših prijatelja u Kataru, Kuvajtu, Kraljevini Saudijskoj Arabiji… I, doista, muftija Grabus kucao im je zvekirima na vrata vlada i dvoraca tokom desetak godina, sa velikim uspjehom.  

Muftija prof. dr Nedžad Grabus ne samo da je znao uvjeriti naše muslimanske prijatelje da doniraju milione eura, već je on stekao i iskustvo kako se to radi na dostojanstven način. I to iskustvo Nedžada Grabusa nije samo njegovo, ono je postalo i naše današnje, i ono obavezuje sadašnju Grabusovu generaciju u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. 

Ko god posjeti Muslimanski centar u Ljubljani i ko god vidi tu veleljepnu džamiju, kao i druga zdanja Islamske zajednice u gradovima Republike Slovenije, taj će se uvjeriti u ozbiljnost, izuzetnost, visprenost, zrelost i robusnost muftije Nedžada Grabusa koji je na tom i drugim graditeljskim projektima Islamske zajednice u Republici Sloveniji znao okupiti mnoge ljude različitih duhovnih i intelektualnih profila i pokrenuti njihove stvaralačke snage. Takva postignuća mogao je uraditi samo onaj čovjek koji nesebično zna kakvu stvarnu snagu i simboličko blago baštini Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.

Treće, dok je sa svojim saradnicima i članovima Islamske zajednice u Republici Sloveniji radio na vjerskom, ljudskom, kadrovskom, organizacijskom i materijalnom preporodu, muftija Grabus je širio snažan i pritom uvjerljivo pozitivan glas o muslimanima u Islamskoj zajednici u Sloveniji, kao i o muslimanima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini općenito. Djelovanje muftije Grabusa u poratnom vremenu bilo je itekako stabilizirajuće po Bošnjake, ali i za veliki dio zapadnog Balkana. 

Ima tome već dvije decenije kako muftija Nedžad Grabus učestvuje na velikom broju simpozija u Evropi, Americi, u Republici Turskoj, u arapskim zemljama. Na više od pedeset eminentnih skupova vjerskih lidera, muftija Nedžad Grabus objašnjavao je muslimanske prinose demokratskoj Evropi i demokratskom svijetu. Njegov glas je bio jasan i uvjerljiv: Bosanskohercegovački muslimani, to jest Bošnjaci, imaju svoje velike duhovne resurse koje nude kako zapadnom Balkanu, tako i Evropi i svijetu. Sve to Grabus je činio rječito, na elokventnom arapskom i engleskom jeziku. Svima nama ti njegovi internacionalni angažmani služe na čast, a njegova iskustva iz njih nas itekako obavezuju i u našoj budućnosti. Zapravo su to i naša iskustva, koja trebamo znati iskoristiti. 

Alim, profesor, sarajevski muftija 

Kao što je poznato, od 15. septembra 2021. godine, prof. dr Nedžad Grabus je sarajevski muftija. Na tu časnu poziciju preporučila su ga njegova postignuća kao dugogodišnjeg asistenta, predavača, docenta, vanrednog i redovnog profesora akaida na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, kao i izvanredni rezultati koje je postigao za mandata imama i muftije u Republici Sloveniji. 

Od 2021. godine prof. dr Nedžad Grabus je, iz svoja dva svojstva: kao muftija sarajevski i kao redovni profesor akaida na Fakultetu islamskih nauka, doprinio daljnjem afirmiranju vjerske, alimske, profesorske, nastavničke, imamske, medijske… scene u Islamskoj zajednici i izvan nje. 

Njegova djelovanja u svim ovim ulogama su respektabilna, on se vjerodostojno pokazuje kako u svojim saobraćanjima sa javnošću i svim ljudima, tako i sa vjernicima i imamima, kao i sa institucijama našeg društva. K tome, itekako je vidljiv njegov profesorski utjecaj na studente na Fakultetu islamskih nauka na svim studijskim programima. 

Posve na kraju želim reći i ovo: Djela i djelovanja prof. dr Nedžada Grabusa, muftije sarajevskog, ostvarila su se i realizirala sa velikim brojem ljudi, njegovih saradnika i džematlija, živih svjedoka o tome ko je on, šta je on uradio i šta radi. 

On kreativno okuplja i pokreće, njegova djela i djelovanja transparentno su vidljiva kako u vjerskim i prosvjetnim programima, tako i u bogatoj infrastrukturi koju je, kao rijetko ko od nas, dao Islamskoj zajednici. Napokon, njegove knjige, studije, predavanja, intervjui, oglašavanja, akademska pregnuća, medijska djelovanja autentično govore o čovjeku koji je ne samo alim, već zaslužuje da bude predsjednik uleme, to jest – reisul-ulema.