Savez kolumnista | Azra Zornić: RS pred raspletom

Predsjednički izbori u RS-u ove godine nisu samo izbor za jednu funkciju – oni su referendum o budućnosti entiteta. Samo dva dana nakon 21. novembra, datuma obilježavanja 30. godišnjice Dejtonskog sporazuma, glasači u RS-u izaći će 23. novembra na birališta kako bi odlučili kojim putem će krenuti taj bosanskohercegovački entitet.

Piše: Azra Zornić, za portal Radiosarajevo.ba

Prijevremeni izbori za predsjednika, izazvani historijskom presudom protiv Milorada Dodika, predstavljaju mnogo više od političkog događaja – oni su sudar dvije potpuno suprotne vizije budućnosti. Ishod će odrediti hoće li se nastaviti politika konfrontacije ili otvoriti prostor za stabilizaciju i promjene. U središtu ove bitke nalazi se jedan od najvećih političkih paradoksa u novijoj historiji Bosne i Hercegovine: Dodik, iako formalno politički "neutralisan" zabranom djelovanja, i dalje vuče konce i određuje tok kampanje!?

Trending

Prošlo je 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma

"Mandžurski kandidat"

Njegova legalna marioneta, kako je nazivaju analitičari, jeste kandidat vladajuće koalicije SNSD – Siniša Karan. On je postao simbol modela "mandžurskog kandidata": nominalni vođa koji u praksi sprovodi volju svog mentora iz sjene. Birači u RS-u tako se nalaze pred sudbonosnim izborom između dva puta koja će u potpunosti definisati politički, institucionalni i ekonomski kurs entiteta.

Analitičari se slažu da bi pobjeda Siniše Karana bila de facto produžetak vladavine Milorada Dodika. Takav ishod značio bi nastavak, pa čak i intenziviranje politike konfrontacije s državnim institucijama Bosne i Hercegovine, gradnju paralelnih struktura i jačanje ruskog uticaja. Ovaj scenarij podrazumijeva daljnju političku i ekonomsku stagnaciju, međunarodnu izolaciju i trajnu destabilizaciju države. Tokom kampanje, Karan potvrđuje ovu putanju ponavljajući ključne Dodikove narative – u nešto blažem tonu, ali bez ikakvog distanciranja od govora mržnje.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Nasuprot tome, pobjeda Branka Blanuše (SDS), kandidata ujedinjene opozicije, donijela bi potpuno drugačiji pristup. Njegov izbor otvorio bi prostor za institucionalnu stabilizaciju, smirivanje tenzija sa Sarajevom, obnovu dijaloga i jaču podršku međunarodne zajednice. To bi omogućilo pokretanje reformi, jačanje demokratskih procesa unutar entiteta i, možda najvažnije, početak ozbiljne borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, odnosno postepeno demontiranje sistema koji je Dodik izgradio tokom proteklih godina.

Kako smo već spomenuli, uprkos zabrani političkog djelovanja, Milorad Dodik i dalje dominira kampanjom. Njegov uticaj je vidljiv u odabiru kandidata, porukama i retorici koja se temelji na polarizaciji i govoru mržnje, posebno prema Bošnjacima. Takav pristup garantuje mobilizaciju njegovih birača, ali istovremeno izaziva oštre reakcije međunarodne zajednice. Ujedinjene nacije već su osudile govor mržnje, a  Centralna izborna komisija (CIK ) BiH je kaznila SNSD zbog kršenja izbornih pravila – no to ne utiče na smjer kampanje.

Međunarodni faktori pritom igraju ključnu ulogu. Iako su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Dodiku, to se ne tumači kao politička rehabilitacija, već kao dio šire diplomatske strategije.

Quo vadis?

Dodikovo stvaranje de facto separatističkih struktura, po uzoru na južnoosetijski model, i dalje se smatra ozbiljnom prijetnjom euroatlantskim integracijama i regionalnoj stabilnosti. Zbog iskustava iz 2022. godine, kada su rezultati izbora bili osporavani, OSCE je ove godine značajno pojačao nadzor. Sjećanje na izbore 2022. godine, kada su brojni analitičari smatrali da je pobjednica bila Jelena Trivić, a CIK je pod međunarodnim pritiskom proglasio Dodika pobjednikom, ostavilo je duboke sumnje. Strah od nove zloupotrebe administrativnih resursa i manipulacija rezultatima i dalje je vrlo prisutan.

U takvom kontekstu posebnu ulogu imaju lokalni lideri, posebno gradonačelnici Banje Luke i Bijeljine. Njihova odlučnost u očuvanju regularnosti izbornog procesa, sprečavanju pritisaka i motivisanju birača mogla bi biti ključna za konačni ishod.

Predstojeći predsjednički izbori u RS-u nisu samo izbor jedne osobe na funkciju – oni su glasanje o tome hoće li entitet nastaviti kurs koji vodi preko posrednika pod Dodikovom kontrolom, ili će napraviti iskorak ka demokratskim promjenama. Hoće li retorika podjela i straha potvrditi status quo, ili će, uz aktivnu opoziciju i pojačan nadzor međunarodne zajednice, doći do preokreta, biće poznato 23. novembra.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba