Priča o posljednjoj bosanskoj kraljici Katarini, kao priča o Bosni
Danas se u Katoličkoj crkvi slavi spomendan blažene Katarine Kosače Kotromanić, franjevačke trećoredice i - povjesničari oko toga još uvijek nisu složni - posljednje bosanske kraljice.
U Kraljevoj Sutjesci slavi se i časti kao prava svetica, naročito među tamošnjim ženama. Neke davne godine hodočastio sam njezin skromni grob u rimskom Aracoeliju.
Piše: Entoni Šeperić, teolog
Ni tada, a vjerujem da je tako i sada, nisam uočio neko suvremeno državno obilježje ni spomenploču - svoj svojega najbolje zaboravlja. I Katarina je, nemajući drugoga izbora, svoju nesretnu zemlju zavjetovala i dala u amanet drugima, točnije rimskom papi. Bila legenda ili ne, Bosna se time nije posebno usrećila, kao ni sa ovim novijima, koji su je - kako čujemo - ostavili Turcima.
Ni sama ne htijući, ustanovila je Katarina praksu koja ponajbolje opisuje i samu zemlju i njezine ljude: Bosna je zemlja koja se ostavlja drugima! I mi koji smo je ostavili izvanjski i fizički nismo, nažalost, ni mnogo drugačiji ni bolji od onih koji su je, ostavši u njoj, napustili duhovno i iznutra.
Bosna stoga uvijek ima dvije dijaspore - onu stvarnu i fizičku, kao i onu nevidljivu i nutarnju. I nije Bosna samo zemlja četiriju vrata, zemlja susreta i prožimanja, nego i zemlja koja se najradije ostavlja i prepušta drugima. I gotovo da nema u tom smislu poučnijeg datuma od onoga današnjeg, spomendana smrti kraljice Katarine.
Godišnjica smrti bosanske kraljice Katarine: Čovjek bez domovine je mrtav čovjek
Bosanska kraljica Katarina zasigurno je jedna od najzanimljivijih i najslavnijih ličnosti srednjovjekovne Bosne, čija je tragična sudbina skončala na današnji dan, 25. oktobra 1478. godine u Rimu, daleko od njene domovine i još dalje od djece, kćerke Katarine i sina Žigmunda.
Niti jedan datum u našoj starijoj i novijoj povijesti ne opisuje tako uspješno i plastično ujedno narav naše zemlje i njezinih ljudi. Bosna je zemlja koja se prepušta drugima... Njezini je ionako već odavno ne zaslužuju. Ako se toga još nitko nije sjetio, predlažem da se ovaj dan u Bosni slavi kao dan dijaspore. Simbolike svakako ne manjka.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.