Savez kolumnista | Ko trguje Trumpovim autoritetom u korist Milorada Dodika?

Ko koristi ime Donalda Trumpa i uvlači američkog predsjednika u političke igre Milorada Dodika? Sukob privatnih i političkih interesa pojedinaca iz Trumpovog okruženja mogao bi postati ozbiljan problem za američkog predsjednika, ali i za američku politiku prema Bosni i Hercegovini.

Piše: Adnan Hadrović, za portal Radiosarajevo.ba

Najnoviji medijski izvještaji o lobističkim aktivnostima Milorada Dodika u Sjedinjenim Američkim Državama otvaraju mnogo ozbiljnije pitanje od toga koliko novca vlasti Republike Srpske troše na lobiranje u Washingtonu.

Trending

Pojedini građani Sarajeva i sutra bez struje: Najavljena isključenja u četiri općine

Ključno pitanje je ko zapravo stoji iza tih aranžmana, ko od njih ima finansijsku korist i na koji način se ime i politički autoritet predsjednika Donalda Trumpa koriste u političkim igrama koje se vode oko Bosne i Hercegovine. Ovdje se ne radi o uobičajenom lobiranju.

Večerajte, njega ne čekajte

Radi se o mogućem sukobu privatnih finansijskih interesa i političkih funkcija, odnosno o korištenju veza s ljudima iz neposrednog Trumpovog okruženja za ostvarivanje interesa jednog političara čija je politika godinama usmjerena na osporavanje institucija, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Prije 1 dan

Dragan Bursać: Trump definitivno gubi, Dodik mu dolazi na skup!

Posebno je problematično ako pojedinci iz Trumpovog političkog kruga svoje kontakte i bliskost s predsjednikom koriste kao komercijalni proizvod, nudeći pristup američkoj administraciji i stvarajući utisak da iza njihovih klijenata stoji i sam predsjednik SAD-a.

Upravo tu se Trump dovodi u centar problema, možda i bez njegovog znanja.

Predsjednik SAD-a ne bi smio snositi političke i diplomatske posljedice privatnih poslovnih aranžmana ljudi koji se pozivaju na njegovo ime i njegov autoritet. Još manje bi smio biti doveden u situaciju da se njegovo ime koristi za rehabilitaciju političara čije djelovanje može biti u suprotnosti s dugoročnim američkim interesima na Balkanu.

Dodatnu pažnju izazivaju informacije o mogućem Dodikovom prisustvu skupu američkog konzervativnog pokreta u Trumpovoj rezidenciji Mar-a-Lago. Takav dolazak, ukoliko bi se realizirao, Dodik bi sasvim sigurno pokušao predstaviti kao potvrdu svog političkog povratka i kao dokaz da ponovo ima podršku najviših političkih krugova u Washingtonu.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Međutim, pristup pojedinim političkim krugovima, angažman lobističkih kompanija i plaćeni kontakti ne znače automatski i podršku američkog predsjednika. To su dvije potpuno različite stvari.

Vrijedi podsjetiti i na slučaj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića iz maja 2025. godine, kada je tokom posjete Floridi naglo prekinuo boravak u SAD-u zbog zdravstvenih problema. U javnosti su se tada pojavili i navodi o problemima s njegovim prisustvom na događaju u Mar-a-Lagu, koje je Bijela kuća demantovala.

Ipak, cijela epizoda pokazala je koliko je politički osjetljivo pokušavati vlastito prisustvo u Trumpovom okruženju predstaviti kao potvrdu posebnog političkog statusa. Dodik bi se mogao naći u sličnoj situaciji ukoliko pokuša doći u Mar-a-Lago i od toga napraviti politički događaj.

Ukoliko mu pristup bude onemogućen ili poziv izostane, to bi bilo ozbiljno upozorenje svima koji pokušavaju privatne lobističke aranžmane predstaviti kao zvaničnu američku politiku.

Posebno je značajna reakcija pojedinaca iz samog američkog konzervativnog pokreta, među kojima je i republikanska aktivistica albansko-američkog porijekla Evi Kokalari, koja je javno upozorila na Dodikove kontakte i zatražila da mu se ne omogući prisustvo u Mar-a-Lagu.

Američki i(li) interesi pojedinaca

To pokazuje da pitanje ovakvih političkih i lobističkih aranžmana nije samo tema za kritičare Trumpove administracije nego i pitanje unutar samog republikanskog političkog kruga. Ne treba zaboraviti ni širi kontekst. Sjedinjene Američke Države imale su ključnu ulogu u zaustavljanju rata i postizanju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Suverenitet, teritorijalni integritet i stabilnost Bosne i Hercegovine predstavljaju važan dio američkog angažmana i odgovornosti prema ovom dijelu Europe. (Potvrđeno i na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a neki dan.)

Zato je važno da se jasno razdvoje interesi američke države od privatnih interesa pojedinaca koji se predstavljaju kao posrednici u odnosima s američkom administracijom. Potrebno je otvoriti pitanje transparentnosti ugovora, izvora finansiranja, stvarnih klijenata i aktivnosti lobističkih kompanija koje rade za vlasti Republike Srpske.

I na kraju, nije najvažnije pitanje hoće li Dodik otići u Mar-a-Lago ili neće. Mnogo je važnije ko mu je omogućio takvu mogućnost, ko od toga finansijski profitira i da li se ime američkog predsjednika koristi za ostvarivanje političkih ciljeva koji nisu u interesu ni Sjedinjenih Američkih Država ni Bosne i Hercegovine.

Trump ima pravo znati ko u njegovo ime gradi političke odnose, ko na tome zarađuje i kakvu mu političku štetu takvi aranžmani mogu nanijeti. Dodikov problem ne bi smio postati Trumpov problem.

A još manje bi američka politika prema Bosni i Hercegovini smjela biti talac privatnih lobističkih i finansijskih interesa pojedinaca.

Autor je viši savjetnik Instituta za razvojni utjecaj iz Vašingtona i bivši bh. diplomata.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.