Može li komesarka Marta Kos zaplivati u BiH?

Bosna i Hercegovina, pored toga što je sa više od 9.200 kubnih metara pitke vode po glavi stanovnika najbogatija zemlja u regionu i među deset najbogatijih u Europi, i zemlja je brzih rijeka – od Une i Vrbasa do Neretve i Tare.

Među europskim zaljubljenicima ekstremnih sportova na vodi, od raftinga do plivanja, BiH je na vrhu liste. U nedjelju navečer u trodnevnu posjetu Sarajevu stigla je Marta Kos, komesarka EU za proširenje. Pitanje nije samo koga će vidjeti i šta će poručiti, nego hoće li ova posjeta biti zapamćena kao politički povratak EU u BiH. Odgovor zavisi i od sposobnosti Kos – nekadašnje plivačke reprezentativke Jugoslavije – da "zapliva" u našim uvijek nemirnim, za dio EU gotovo ekstremnim, političkim vodama.
 
Piše: Adnan Ćerimagić, za Radiosarajevo.ba
 
Na papiru, dileme da će u tome uspjeti ne bi trebalo biti. EU je vojno prisutna u BiH kroz misiju EUFOR. Njen specijalni predstavnik i ambasador sjedi u Vijeću za implementaciju mira i zajedno sa državama članicama u značajnoj mjeri finansira Ured visokog predstavnika koji ima ogromne tzv. bonske ovlasti. EU je naš najveći trgovinski, ekonomski i društveno-kulturni partner. Nema zakona, standarda ili sistema – od ličnih dokumenata do hrane i vode – koji već danas nisu do neke mjere oblikovani europskim pravilima. Ko u to sumnja, neka pita vozače autobusa i kamiona koji su, pogođeni odlukama EU, nedavno zaustavili život u BiH. Ili građane BiH, među kojima, uprkos decenijama razočarenja, podrška članstvu u EU i dalje ostaje visoka.

Ali stvarnost je mnogo tvrđa. Brisel odavno ne samo da nije glavni vanjskopolitički igrač u BiH, već je i tek jedan od, nerijetko drugorazredni ili trećerazredni. Rezultati EU politike govore sami za sebe. Po ocjeni Europske komisije, BiH je od svih kandidata – uključujući i Tursku – najnepripremljenija u 33 poglavlja pristupnih pregovora, od zaštite okoliša i javnih nabavki do kvalitete statistike. Proces pregovora je u zastoju od marta 2024. Vladajuća koalicija na državnom nivou ne može se u Vijeću ministara dogovoriti ni oko imenovanja glavnog pregovarača, a kamoli kroz oba doma parlamenta usvojiti zakone o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću ili Sudu BiH. BiH je jedina zemlja kandidatkinja kojoj je od 2022. godine suspendovano korištenje oko milijardu eura grantova iz pretpristupnih fondova. U bh. entitetu RS, gdje je došlo do tog rezanja, vladajuća koalicija ne samo da ne čini ništa da se to promijeni, već te posljedice predstavlja kao uspjeh. Dodatno, zbog neusvajanja Reformske agende, do 2027. godine BiH zasad nema ni teorijske šanse da iskoristi još jednu milijardu eura grantova i kredita iz Plana rasta.
 
Dodatni problem za EU je što je njen uticaj u BiH rezultat i konteksta globalnih i regionalnih odnosa (čitati: sukoba). Brisel nije imao puno uticaja na odluku Washingtona da od 2022. godine pokrene proces oživljavanja Ureda visokog predstavnika i njegovih tzv. bonskih ovlasti. Čak naprotiv, oživljavanje se dogodilo usprkos pozicijama tadašnjih EU struktura u Briselu i Sarajevu, i njihovoj kontraponudi da se usporedo sa Ukrajinom i Moldavijom, i sa BiH ide sa kandidatskim statusom i otvaranjem pregovora. Budućnost EUFOR-a, s druge strane, zavisi od godišnje odluke Rusije (i Kine) u Vijeću sigurnosti UN-a. Nikome u Briselu nije bilo nebitno kada je nedavno Milorad Dodik Moskvi uputio poziv da blokira misiju. Još manje kada je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, sjedeći pored Dodika u Moskvi, tražio objašnjenja (čitati: ustupke) vezana za budućnost OHR-a, tzv. bonskih ovlasti i tzv. stranih sudija koje imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava u Strazburu, iz kojeg je Rusija izbačena baš pod vodstvom EU članica 2022. godine. Upravo zato ovih mjeseci skoro svi, uključujući i Dodika i one koji ga još uvijek podržavaju, razgovore o njegovoj političkoj budućnosti i razvoju situacije u BiH ne vode u Briselu, već sa Washingtonom (i preko Moskve).

Trending

Savez samostalnog sindikata podržao proteste studenata u Sarajevu: Donijeli i važne zaključke

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

U takvom kontekstu, šta je realno očekivati od trodnevne posjete komesarke Marte Kos? Kratki odgovor: ništa. Duži odgovor: najavu nečega. Čega? Vrijedi podsjetiti da je Kos do sada barem dva puta pokazala ambiciju da zapliva uzvodno u burnim bh. političkim vodama.
 
Prvi put, u martu 2025, kada je izjavila da Milorad Dodik za EU nije sagovornik o budućnosti BiH. Bio je to iznenađujući potez, protiv kojeg su u tom trenutku bili i mnogi u Briselu. Drugi put je pokazala ambiciju da  pliva uzvodno kada je ljetos prelomila da smanji sredstva iz Plana rasta za BiH, kao kaznu što su vlasti u BiH prvo kazale da jesu, a onda da ipak nisu usvojile Reformsku agendu. Uradila je to iako je bila pod pritiskom bh. vlasti, ali i dijela Brisela da to ne uradi.
 
Na papiru, trodnevna posjeta komesarke za proširenje trebala bi biti najvažniji politički događaj u zemlji. Jedan od razloga je i to što se već neko vrijeme u Briselu politika proširenja nalazi na vrhu agende. Komesarka Kos i njena predsjednica Ursula von der Leyen otvoreno govore o EU koja bi do 2030. mogla imati Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu.
 
Iako pisac ovih redova ima svoje argumentovane razloge da sumnja u takav sretan epilog do kraja ove decenije, i komesarka Kos ima svoje razloge da misli suprotno. Naime, Ukrajina i Moldavija već su spremne za otvaranje prvih poglavlja, a prije samo godinu i po BiH je bila na istom nivou kao one. Albanija je vrlo brzo otvorila 28 od 33 poglavlja. Brisel je spreman da krene pisati Pristupni ugovor sa Crnom Gorom – korak koji bi samo tri godine ranije bio nezamisliv.

20.09.25. 15:38

Podrška EU putu: Komesarka Marta Kos sutra stiže u posjetu BiH

 
Bez obzira na moje mišljenje, držim da bi političari u BiH trebali iskoristiti svaku, pa i njenu pozitivnu energiju. Te da su komesarku Kos trebali dočekati sa konkretnim rezultatima: ispunjenim uslovima za otvaranje pregovora i usvojenom reformskom agendom. Ili barem, oni kojima je europski put važan trebali su je dočekati sa konkretnim inicijativama i vizijom kako dalje.
 
Umjesto toga, dio političkih elita u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru komesarku Kos dočekuje tek kao još jednu prolaznu gošću, dok pogled upiru u Washington (i Moskvu). Zbog svega toga čini se kako svojom agendom, od Istočnog Sarajeva i promocije projekata finansiranih EU sredstvima, do ugovora za muzej savremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu, pa sve do posjeta Varešu i Visokom, Marta Kos svoju prvu posjetu želi iskoristiti da nas podsjeti šta EU već znači našoj ekonomiji, institucijama i građanima. Nadajući se da će joj upravo ta svakodnevna realnost dati potrebni zamah da zapliva odlučnije uzvodno. Da li će u tome uspjeti? Ne bi bila prva komesarka EU da ne uspije, ali bi bila prva koja je imala ambiciju i ideje da pokuša.
 
Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina, član je savjetodavnih odbora Međunarodnog instituta za mir iz Beča (IIP) i Beogradskog centar za sigurnosnu politiku (BCBP).  
 
* * * 
 
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba