Može li Grad bez novca od bilborda?!

'Javna rasprava' o postavljanju bilborda ispred kulturno-historijskih spomenika u Sarajevu se nastavlja. Arhitekta Riad Drino ponovo je poslao našoj redakciji otvoreno pismo, reagirajući sada na navode Hamde Karića, savjetnika gradonačelnika za komunalne poslove.

Poštovani gospodine Behmene,

Povodom istupa Vašeg savjetnika za komunalne poslove, gospodina Hamde Karića, u “Oslobođenju” od 18. aprila 2012, jasno je da on ne razumije bit problema o kojem se ovih dana puno govori, te Vam se obraćam direktno.

Zaštita kulturnog naslijeđa?!

U svom istupu gospodin Karić se poziva na “Odluku o korištenju, održavanju i čuvanju uređenih korita i obala vodotoka na području grada Sarajeva”, tačka 3., objavljenoj u “Službenom listu” 2/07, prema kojoj Grad ima direktnu nadležnost nad koritom i pojasom uz obalu širine 5 metara. Istom odlukom (tačka 6) se daje Gradskoj upravi mogućnost postavljanja reklamnih panoa, info-panela, hortikulture... u tom pojasu, te tvrdi da za postavljanje reklamnih panoa nisu dužni tražiti mišljenje bilo kakve institucije.

Malo dalje u istoj Odluci, tačka 11 – zabranjene intervencije, stoji da se za bilo kakve građevinske intervencije na koritu, obalama i priobalnom pojasu uređenog vodotoka Miljacke koje su pod posebnom graditeljskom zaštitom pribavlja odgovarajuća saglasnost nadležnog  Kantonalnog  zavoda za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo. Ako prostori uz Šeher-ćehajin most, Vijećnicu, Inat kuću, Likovnu akademiju, Principov most nisu područja od interesa grada, onda koja to jesu?

Ne obrativši se Kantonalnom zavodu za zaštitu spomenika, gospodin Karić daje lijep primjer našim sugrađanima kako se bespravno gradi na zemljištu u vlasništvu, bez prethodnih potrebnih mišljenja, saglasnosti i dozvola.

Politolog u ulozi arhitekte

Nadalje, kako je moguće da saglasnosti koje se tiču urbanizma, urbanog mobilijara... izdaje služba u kojoj nije zaposlen niti jedan arhitekt ili građevinski inženjer ? Ta ista služba samostalno rješava vrlo važna pitanja bez konsultacija s Vašom službom za urbanizam i stanovanje, na taj način što izlaskom na teren samostalno ocijeni gdje bi se mogli postaviti reklamni panoi. Stručno zvanje šefa ove službe je daleko od područja urbanizma i arhitekture (Fakultet političkih nauka – politolog) te nije čudo što sada imamo jumbo-plakate u Starom Gradu.

Svaki objekt koji posjeduje temelj i u direktnom je kontaktu sa zemljištem mora imati urbanističku i po potrebi, građevinsku dozvolu. Sastavni dio projektne dokumentacije su tehnički opisi, nacrti i proračuni. Ko to u Vašoj službi za komunalne poslove razumije i ima dovoljno stručnosti da pregleda dokumentaciju te izda potrebne saglasnosti ? Za najobičniju konzolnu reklamu i reklamu veću od 60 cm iznad radnje, potrebno je općinskim organima dostaviti dokumentaciju na nivou idejnog i glavnog projekta, te po potrebi i saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika, kako bi se ona mogla postaviti,  koristiti, te kako bi bila sigurna za prolaznike i vozila. Za slobodnostojeći pano od 12m², na trotoaru, s vlastitim temeljem, u Starom Gradu – to nije potrebno, dovoljna je saglasnost Vaše službe za komunalne poslove!  Reklamni panoi koji se postavljaju u zaštićenom pojasu uz ceste, a površine su iznad 2m², moraju imati urbanističku dozvolu nadležnog organa. Da li Vaša služba za komunalne poslove pored saglasnosti izdaje i urbanističke dozvole i po čemu se to razlikuju ovi panoi od onih postavljenih uz Miljacku pa im nije potrebna urbanistička dozvola?

Prema trenutno važećem Zakonu o građenju Kantona Sarajevo, gradonačelniku se podnose molbe za izdavanje urbanističke dozvole za objekte koji su ili na teritoriji dvije općine ili za objekte od posebnog značaja za grad. U koju grupu spadaju reklamni panoi?

Sve dalje od UNESCO-a

Da Vas podsjetimo, gospođa Semiha Borovac, u mandatu prije Vas, 2008. godine je pokrenula incijativu upisa Baščaršije u fond UNESCO-a. Stručnjaci iz inostranstva su nekoliko puta dolazili po tom pitanju, te su svaki put evidentirali promjene koje su nas udaljavale od upisa u UNESCO.

Postavljanje bilboarda na teritoriju stare gradske jezgre sigurno nije korak koji će unaprijediti turističku ponudu, očuvati sliku i autentičnost gradskog ambijenta, već sasvim suprotno.

Nije teško zamisliti šta bi bilo i na šta bi ličilo, kad bi Gradska uprava Dubrovnika, u priobalnom pojasu od 50 m, postavila na gradsko molo bilborde kako bi brodovi i jahte koji plove pored grada primili reklamne poruke s udaljenosti od 100 i više metara. Sličnu stvar je moguće zamisliti i u Salzburgu, na obalama rijeke Salzach. Takve stvari se ne dešavaju u gradovima gdje gradska uprava radi za dobrobit svojih građana, na unapređenje turizma, očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa. Kategoričan stav o neuklanjanju panoa je krajnje bahat i neukusan.

Treba naglasiti da nije problem u oglašavanju na spornim mjestima, već u načinu na koji se to radi. Panoi koji su postavljeni u gradu su namijenjeni reklamiranju uz autoputeve, puteve na kojima je brzina kretanja od 60 do 130 km/h, gdje vozač jednim pogledom treba primiti poruku. Kome su namijenjeni panoi od 12 m² uz Vijećnicu? City-light plakati i plakati sličnih dimenzija su namijenjeni reklamiranju u gradskim jezgrama, te rješenje treba tražiti u tom smjeru.

Zar će Grad propasti bez tih para?

Jednostavnom matematikom, prema navodima gospodina Karića, uz mjesečnu cijenu izdavanja reklamnih panoa od 15 KM/m², dolazimo do slijedećih rezultata. Kako je u pitanju 30-ak spornih panoa od Vijećnice do Skenderije, površine 6-12m², prihod za jedan mjesec je 5.400 KM ili podijeljeno s brojem dana u mjesecu, dolazimo do prihoda od 180 KM. Zar je moguće da će Grad dovesti u pitanje gore navedene probleme zbog dvjestotinjak KM dnevno? Ta, i daleko veća sredstva se mogu namaći npr. samo malo revnosnijom naplatom uzurpacija zelenih površina te nepropisnim parkiranjem na istim, da se ne spominje nepropisno odlaganje i bacanje smeća. Da je možda nešto drugo u pitanju bit će nam svima jasno kad vidimo koja će nam se to lica blago smiješiti, s ovih panoa, u periodu pred izbore.

Ako vam je stalo do mišljenja građana, sagledajte sve gore navedeno, te uz direktnu saradnju s nadležnim institucijama probajte doći do rješenja koje je u duhu vremena, u skladu s prostorom i ambijentom, te obezbjeđuje Gradskoj upravi prijeko potrebnih 180 KM/dan.

Kako ste grodonačelnik grada Sarajeva, nađite malo vremena pa pročitajte neka od mišljenja sugrađana na Facebook grupi “Oborimo bilboarde”, koja već broji preko 3000 članova ili ukucavanjem nekoliko ključnih riječi iz ove problematike na bilo kojem internet pretraživaču. Istomišljenika koji nemaju pristup internetu je također jako puno.

S poštovanjem,

Riad Drino, dipl. ing. arh.

Srđa Hrisafović: Otvoreno pismo gradonačelniku
Bilbordi važniji od Vijećnice i Inat kuće
Vizuelno zagađenje Grada, potpuno legalno
Bilbordi ispred Katedrale i svih mostova
Bilbordi po svaku cijenu
Naša stranka o bilbordima
Facebook-grupa: Oborimo bilborde