Kako je napad nožem na studente u Beogradu razotkrio Ratka Adžića – zločinca bez kazne?

Region je ovih dana uzdrmala scena snimljena u srcu Beograda – stariji muškarac hoda ulicom dok u ruci drži nož. Za mnoge je to bio tek neobičan prizor u jeku protesta u Srbiji, no oni koji su ga prepoznali ostali su zatečeni. Bio je to Ratko Adžić, bivši predsjednik Skupštine opštine Ilijaš, osnivač lokalnog SDS-a, te nekadašnji ministar unutrašnjih poslova RS. S nožem u ruci je napao jednog srednjoškolca.

Piše: Mustafa Dedović

Adžićevo ime nije nepoznato – ratni zločinac bez presude.  U intervjuu iz ratnih godina izjavio je: "Srpski narod je sačuvao svoju čast, nije se bavio zločinom… Na ilijaškoj opštini nije stradalo ni jedno muslimansko dijete, ni hrvatsko, nije silovana ni jedna žena. Zločinom se država ne pravi." No, istina, duboko zakopana u masovnim grobnicama i bolnim svjedočanjima preživjelih, demantuje njegove riječi.

Trending

Fokus na zdravlju Milorada Dodika u NSRS: Draško Stanivuković rekao da su "zaključci opet mijenjani"

Zločinačka kampanja

Nasilan raspad Jugoslavije doveo je do nezamislivih stradanja. Ilijaš, strateška tačka u opsadi Sarajeva, pretvoren je u poprište brutalnih zločina. Već u martu 1992. srpske zastave zavijorile su se na zgradama opštine i policije, simbolišući preuzimanje vlasti. Krizni štab pod Adžićevim vodstvom započinju kampanju zastrašivanja i nasilja nad nesrpskim stanovništvom.

Bošnjaci i Hrvati bili su prisiljeni napustiti svoja radna mjesta. Pljačke, masovna hapšenja i deportacije postaju svakodnevica. Zarobljenici su odvođeni u logore poput osnovne škole u Ilijašu, čuvene stanice Podlugovi, "Kon Tikija" u Vogošći, gdje su prolazili kroz torture. Logor "Kon Tiki" postaje sinonim za silovanja žena i djevojaka, uz odobrenje vojnog vrha.

Bioča, selo tik izvan urbane zone Ilijaša svjedočilo je dobronamjernosti i časti Ratka Adžića. Stanovnici sela su pozatvarani u školi, nakon čega su odvojena žene i djeca od muškaraca te su odvedeni u logore, kao što su željeznička stanica u Podlugovima i Planjina kuća u Semizovcu. Nakon toga, mnogi od njih su ubijeni. U Bioči je ubijeno 47 civila, a prije agresije u ovom mjestu bila su 52 bošnjačka domaćinstva. Najveći zločin počinjen je na brdu Žerovanj, gdje je mučeno i likvidirano 16 Biočana, dok su ostali poginuli u živim štitovima koje je koristila VRS.

Jedan od najstrašnijih događaja desio se 5. juna 1992. u selu Lješevo. Srpske snage, opljačkale su selo, a zatim pogubile 22 civila. Njihova tijela ekshumirana su četiri godine kasnije iz masovne grobnice. Zahvaljujući osobi koja je preživjela likvidacije se detaljno saznalo za ovaj zločin.

Još jedan zločin posebno odjekuje. Nakon što su snage VRS-a zauzele selo Ahatoviće, zarobljenici su autobusom prebačeni na teritoriju Ilijaša i masakrirani u mjestu Sokolina. Bombe i rafali iz automatskog oružja ubili su 47 Bošnjaka u autobusu.

Borislav Herak, pripadnik Vojske RS, priznao je niz zločina. Ubio je 29 osoba, svjedočio smaknuću preko 250 ljudi i učestvovao u pljačkama, mučenjima i silovanjima. Njegova ispovijest, dokumentovana u New York Timesu, otkriva hladnokrvnost sistema koji je legalizovao zločin. "Silovanje podiže moral vojnika," tvrdili su komandanti.

Prije 6 dana

Snimak kruži društvenim mrežama: Ratni zločinac Ratko Adžić nožem napao studente u Beogradu?

Zločini u Ilijašu nisu se ograničili samo na ubijanja. Uništeni su brojni vjerski i kulturni objekti. Spaljene su 21 muslimanska bogomolja i katolička župna crkva. Srpske vlasti oduzimale su imovinu protjeranih nesrba, prisvajajući je kao dio "Srpske Republike BiH". Prema dostupnim podacima, do 1997. godine protjerano je 1.648 Bošnjaka i 1.075 Hrvata iz Ilijaša. Više od 45 osoba i dalje se vodi kao nestalo.

NOŽEM NA DECU !!!

Ratko Adžić
(navodno bio optužen i za ratni zločin)#UNShttps://t.co/32pEJ0tzhf pic.twitter.com/sUacquySx8

— Humanbydesign (@Humanbydesign3) December 20, 2024

Život profesora

Nakon rata, Ratko Adžić pobjegao je u  Srbiju, gdje je živio mirnim životom profesora fizike u Filološkoj gimnaziji u Beogradu. Fond za humanitarno pravo iz Beograda podnio je krivičnu prijavu protiv njega 2016. godine, dostavivši više od 50 dokaza o njegovoj ulozi u zločinima. No, optužnica nikada nije podignuta. Adžićevo ime nalazi se i na "haškoj listi" u kategoriji "A", koja označava da postoje dovoljni dokazi za procesuiranje. Predmet protiv njega ustupljen je Tužilaštvu BiH još 1999. godine. Do danas, pravda je ostala nedostižna.

Nije ni optimistično stanje u susjednoj Republici Srbiji. Prije nekoliko dana, Ratko Adžić ponovo je pregazio svoje riječi iz intervjua. Tri decenije kasnije, umjesto da mirno uživa u penziji, daleko od ratnih dešavanja i sudskih procesa, siguran od ruke pravde, njegova pojava u Beogradu izazvala je zaprepaštenje. Adžić, s kuhinjskim nožem u ruci, ostavio je iza sebe mnoštvo pitanja. Prema kome je bio usmjeren taj nož? Srednjoškolcu? Pravdi koja ga nikada nije stigla?