Kad imaš kakvo pitanje, postavi ga Žižeku
Svi komentiraju intervju koji je Slavoj Žižek
dao regionalnoj Al Jazeeri. Uredno preslušavam čovjeka čije dvije knjige s
posvetom Iskreno, Slavoj čuvam na
posebnom mjestu u kući, kao relikviju.
I pokušavam shvatiti gdje taj briljantni um promašuje u procjeni situacije na Balkanu. Prvo, pita ga se za sve, a niko nema vremena posvetiti isto vremena svim stvarima - globalnoj krizi, Grčkoj, okupaciji Wall Streeta, Arapskom proljeću. Mišljenje u kategorijama uvijek je samo jedna strana priče.
„BiH de facto nije država, došlo bi do relaksacije odnosa ako bi se Republika Srpska pridružila Srbiji“, veli Žižek.
U redu, nije se teško složiti da BiH nije država. Ali, da se RS priključi Srbiji, toga nema bez rata. Kao što bez rata nema ni ukidanja Republike Srpske.
Drugo, slobodan čovjek nekada mora znati reći „Ne“. Žižek kao da to ne radi kad su TV-intervjui u pitanju. Prije samo sedam dana dao je sjajan intervju koji je vidjela i čula cijela regija. U Nedjeljom u dva, gdje su, uglavnom, na visokom nivou obojica sugovornika rekli što su imali.
S druge strane, postoji i intimni osjećaj precijenjenosti koji sve vrijeme prati Al Jazeeru. Sve to skupa grafički lijepo izgleda, ljudi koji saopštavaju vijesti i izvještaje izgledaju lijepo, može se reći da su i upućeni u svoj posao, ali ... Da bi ste se potpuno informirali, morate gledati još neke programe.
S druge strane, nema pravog razloga što su se na društvenim mrežama tako ostrvili na Žižeka. On se u krajnjem i ne pita kako će se Balkan krojiti, ali preuzima misaonu odgovornost. Ovdje se baš nije proslavio.
Kao što se ni novinarstvo nije proslavilo. Kao da sve djeluje po principu: kad imaš bilo kakvo pitanje, postavi ga Žižeku.
Skoro pa bi se mogao dogoditi i ovakav razgovor:
- Halo,
dobar dan, ovdje novinar te i te televizije. Je li gospodin Žižek?
- Jesam, khm, izvolite.
- Gospodine Žižek, nalazim se pred jednom dilemom. Igram, znate, rulet.
- Znam, da, to je ona blesava igra sa kuglicom i brojevima.
- E da, pa sam mislio pitati, šta mislite gdje da stavim veću količinu žetona.
Na crno ili na crveno?
- Znate, ovako bih rekao. Postoji otprilike isto mogućnosti da bude crveno ili crno, ali to zavisi od brzine rotacije kruga, brzine pod kojom loptica ulazi u njega, stepena vjerovatnoće koliko je do ovog trenutka izašlo crnih ili crvenih brojeva i vaše volje, da li želite odigrati na crno ili na crveno. Pod uvjetom da kuglica ne stane na crno, najvjerovatnije je da će stati na crveno. Ako nije crno. I ako nije nula, zelena, koju bih ja kad bih igrao tu igricu, a ne igram je, najvjerovatnije odigrao. Tako da u tom procesu igranja uvijek treba imati na umu da će ako nije crvena, najvjerovatnije biti crna.
- I ako
nije nula - reći će pomalo zbunjeno novinar.
- Ne, nula vrlo rijetko pada, o njoj skoro i ne možemo razmišljati, ali se ona
pojavljuje kao atraktivno, primamljivo rješenje.
- Eto, poštovani gledaoci, bio je to Slavoj Žižek, o dilemi crveno ili crno.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.