Gradimir Gojer: Memento mori za akademika Abdulaha Šarčevića

Sarajevo i Bosna i Hercegovina jučer su doživjeli stravičan udarac...

Od jučer među živima nema više filozofa i književnika, profesora emeritusa, akademika Abdulaha Šarčevića. Kolika je praznina u bh duhovnosti, filozofiji i umjetnosti nastala smrću ovog plemenitog čovjeka pokazaće se u decenijama kojima idemo u susret.

Piše: Gradimir Gojer 

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Kada ovaj svijet napusti filozof koji je metafizičke suštine detektirao sa ogromnom znanstvenom akribijom, a opet tako blisko svakom čovjeku, onda se valja podsjetiti jedne misli Stevana Tontića, književnika i negdanjeg studenta akademika Šarčevića: "Sjećam se da sam se katkad upavši poslije profesorovog predavanja u normalnu svakodnevnu komunikaciju, tim upadanjem "budio" iz svojevrsnog stanja filozofske hipnoze, svojevrsnog sanjarenja o obećanoj zemlji, pravog, ničim sputanog filozofiranja, budio i time vraćao iz jednog imaginarnog utopijskog svijeta (možda samog Marksovog "carstva slobode") u svijet gole surove realnosti i proze života". 

Pokojnog akademika Šarčevića karakterizirala je stalna tragalačka borba za otkrivanje suštine. Profesor Hilmo Neimarlija, u tom smislu veli: "...Šarčević ne stremi rješenjima, već otkrivanju i prihvatanju odgonetanja neodgonetljivog, kretanja na putevima na kojima odgovori donose smiraj u novim pitanjima što se otvaraju za dublje dubine tajne. Njegova "Sfinga zapada" je filozofska odbrana zagonetnosti svijeta u vremenu njegovih teorijskih uništenja u totalitarnim poimanjima, jezicima cjeline i znanstvenim očaravanjima..." 

Jedan od najuglednijih članova Društva pisaca BiH, akademik Šarčević je bio iznimno plodan autor, tako da je glede njegovih izdanja Marijan Krivak konstatirao da se sa Šarčevićevim književnim opusom mogu mjeriti rijetki filozofi poput profesora ljubljanske univerze Ivana Urbančića i Zagrepčanina Danila Pejovića. 

U svojoj bogatoj pedagoškoj karijeri akademik je Šarčević ostavio duboke tragove na skopskom i sarajevskom sveučilištu, a bio je gostom europskih i američkih filozofskih fakulteta...

Do svojih poodmaklih zrelih godišta akademik Šarčević se predavao u svojoj spisateljskoj strasti osvjetljavanju umjetničkih opusa istaknutih stvaralaca na ovim našim zemljopisnim i duhovnim paralelama, ali jednako i propitivanju i filozofskom fundiranju stvaralačkih nezaborava velikih svjetskih pisaca poput Borheza...

Nezaboravna su pisana ali i govorna esejiziranja u kontekstima fenomenologije umjetnosti o tvoračkim nezaboravima grafičkog i slikarskog djela Mersada Berbera...

Životni i stvaralački put Šarčevićev započet u Starom Majdanu račvao se sve do Arizone u Sjedinjenim Američkim Državama, a kao glavni urednik ugledne biblioteke "Logos" i direktor Centra za filozofska istraživanja akademik Šarčević je označio bitne pomake filozofske znanosti na Balkanu kontekstirajući bh filozofijska traganja na mapu najznačajnijih filozofskih ostvarenja u vremenu svoga stvaralaštva, svoje znanstvene i široko razbokorene spisateljske magije.

Tragalac putovima onostranog Abdulah Šarčević ostaje u povijesti kulture i znanosti u BiH kao znamen po kojem će neke buduće generacije prepoznavati naše civilizacijske kodove!