Edin Subašić: Bećirevićev NATO put – i mirna Bosna!

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Gorka ironija geopolitike na nas se reflektira tako da – što je ukrajinska kriza složenija i teža to je pozornost Zapada na Bosni i Hercegovini sve veća!

Poput simboličnog, ali ipak zvaničnog kandidatskog statusa za članstvo u Evrospkoj uniji  (EU) i prva zvanična posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Denisa Bećirovića inostranstvu, i to baš sjedištu NATO-a, pokazala je pojačanu zainteresiranost Zapada za BiH.

Trending

Premijer liga BiH: Sarajevo i Borac igraju derbi kola, na programu još dva susreta

Piše: Edin Subašić, za Radiosarajevo.ba

Burna reakcija Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska (RS) ukazuje da se nije radilo tek o kurtoaznom prijemu u Bruxellesu te da će se polititika „mi nećemo u NATO“ sada naći pod bitno jačim pritiskom i preispitivanjem. Vrlo uskoro će se morati otvoreno govoriti o stvarnim političkim razlozima protivljenja i ekonomskim i sigurnosnim razlozima insistiranja na članstvu.

18.11.22. 15:15

Edin Subašić: Raketiranje Poljske - greška koja je mogla uvesti NATO u rat?!

Ubrzano u NATO?

Punopravno članstvo Bosne u Savezu svakako je na dugom štapu, ali možda i ne toliko kako se čini. Kao što je ubrzan kandidatski status, sasvim je moguće da geopolitičke turbulencije ubrzaju i pojednostave i NATO put. Iako nam na tom putu ni u EU nisu svi prijatelji. No, Bećirović je ovom misijom, koja je očito bila sadržajna, zasigurno poentirao na više polja.

Najprije, radilo se o najvišem mogućem političkom i vojnom nivou sagovornika. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rutinski je pozvao sve političke lidere „da se suzdrže od retorike podjela i da učine konkretne korake ka unutrašnjem pomirenju“, te naglasio da „NATO u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH.“ A zatim je obznanio da je „u toku rad na izradi paketa projekata za izgradnju odbrambenih kapaciteta koji imaju za cilj jačanje odbrambenih i sigurnosnih sposobnosti zemlje, prvenstveno njenih Oružanih snaga, ali i sigurnosnih agencija.“

U tom kontekstu u Bruxellesu Bećirović se sastao i sa najvišim vojnim autoritetima Alijanse, predvođenim admiralom Robom Bauerom, predsjedavajućim Vojnog komiteta NATO-a, a što je najviši vojni položaj u Alijansi. Znakovito je da konkretni detalji ovog sastanka nisu procurili osim da su se razgovori ticali načina ubrzanog približavanja zemlje Savezu.

BTW... pomenuti „paket projekata“ korespondira sa u decembru najavljenom američkom pomoći za Oružane snage BiH (helikopteri, terenska vozila i vojna oprema u vrijednosti 60 miliona USD), a koja je direktno povezana sa narastajućom ruskom prijetnjom na Balkanu, posebno prema Bosni.

15.10.22. 09:37

Edin Subašić: Zašto je bitno ko (ne)će biti u vlasti?!

Na koncu, Bećirović je zasjedao i sa ambasadorima Quinte pri NATO-u (SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija) te ambasadoricom Norveške Anitom Nergaard sa kojima se refreširao stav da je – sigurnost BiH integrirana u sigurnost NATO-a, a to znači da se na temelju rezolucije Vijeća sigurnosti UN daje mandat NATO-u i EUFOR-u da u potpunosti preuzmu odgovornost za sigurnost i stabilnost BiH.

Bitno je naglasiti da su reafirmirani i postojeći dokumenti, posebno Zakon o odbrani BiH i već usaglašene odluke državnih organe koje se tiču integracije u NATO, a koji se iz RS već duže nastoje relativizirati i staviti „van snage“.  Također, ovom posjetom obesmišljeni su spinovi SDA-DF-a kako je „Osmorka“ pod Dodikovim pritiskom odustala od NATO-a.

Naprotiv, ovo je jasan korak ka NATO-u.

Mogući efekti i reakcije

Sada je nastojanje da reaktivira NATO put BiH Bećirović izrazio i prijedlogom novog pristupa intenziviranju integracije Bosne u NATO kroz "...zajedničku mapu puta prema kojoj bi se BiH mogao uputiti poziv za članstvo u NATO u što kraćem roku".

Ovdje je očito da se radi o nadgradnji Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP) kojeg je stari saziv Predsjedništva BiH odobrio tokom 2022. godine. To je vrlo bitan dokument bez obzira što se iz bh. entiteta RS insistira da se radi „samo o saradnji bez prejudiciranja članstva.“

Međutim, puni benefit „misije Bruxelles“ mogao bi se očekivati u junu sa Samita u Litvi ako bi NATO poslao jasan signal prema Sarajevu o perspektivi punopravnog članstva! U ovako dinamičnom razvoju geopolitičkih odnosa izazvanom ruskom agresijom na Ukrajinu te sigurnosno-političkim previranjima na Balkanu - to bi bila logična reakcija Saveza, odgovor na ruske aspiracije te poruka proruskim snagama na Balkanu.

Kriza proevropske politike i NATO statusa u Crnoj Gori, jačanje žarišta na Kosovu te proruski i velikosrpski separatizam u Bosni sada su faktori koji će određivati novu strategiju NATO-a u regionu. U svakom slučaju, strah Zapada od daljeg jačanja ruskog uticaja te da Bosna ne sklizne u novi konflikt u najmanju ruku narednih mjeseci rezultiraće pojačanim nadzorom situacije od stranih snaga u Bosni i ubrzanim jačanjem domaćih sigurnosnih kapaciteta.  

Međutim, treba biti oprezan u očekivanjima efekata junskog Samita NATO-a, jer i pored deklarativne podrške Bosni na euroatlantskom putu signali iz diplomatskih krugova govore da nam neke evropske vlade i dalje, više ili manje pritajeno, nisu sklone. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u skorije vrijeme vrlo negativno karakterizirao BiH kao „tempiranu bombu“, zatim mađarska politika je na mnogim pitanjima suprotna evropskoj, a saglasna sa Dodikom, dok je pod znakom pitanja u vezi sa NATO-om i podrška Nizozemske i Hrvatske te desno orjentirane Vlade Italije. Dakle, očekuju nas brojne poznate i iznenađujuće prepreke.

25.08.22. 15:27

Edin Subašić: SPC kupovala oružje, spremali se za građanski rat ?!

Oštre osude Dodika

Očekivano, Milorad Dodik je na sastanke u Bruxellesu vrlo nervozno i agresivno odgovorio da „...Bećirović zna da od toga nema ništa dok god se pita RS, a pita se i pitat će se.” Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović usaglašeno sa šefom dodaje da „...Bećirović jedostrano iznosi samo svoje stavove, a ne stavove institucija.“

Dodika je razbjesnila Bećirovićeva opaska da „odlikovanje Putina predstavlja civilizacijsku sramotu,“ a ovaj je impulsivno reagirao da „odlikovanje nije u ime BiH, nego od RS“ fokusirajući ovaj entitet i sebe samog kao nositelje antievropske i proruske politike.

Najžešća protivljenja bilo kakvom pomaku ka NATO-u i nadalje treba očekivati iz bh. entiteta RS i Srbije, a najopasnija od Rusije, odakle se već prijetilo da bi to „Moskva smatrala neprijateljskim korakom.“ Dio tih protivljenja Bećirović je već unaprijed anulirao ovom posjetom koja je bila najbolji odgovor na paradu u Lukavici održanu 9. januara povodom obilježavanja neustavnog Dana RS.

Jer, taj performans ešalona policije, vatrogasaca i poštara, ali i proruskih paravojnih „Noćnih vukova“ bio je idealan povod da se Milorad Dodik konkretnije nego dosad tartgetira kao remetilački faktor, generator nestabilnosti i poželjni cilj nove konkretne akcije Zapada. Posebno nakon dodjele odlikovanja Vladimiru Putinu a što je bio povod za kampanju protiv njega i za novo sankcioniranje.  

Predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za BiH i Kosovo Romeo Franz i stalni izvjestitelj za BiH i Kosovo Paulo Rangel zatražili su konkretne mjere:

“Ponavljamo poziv EP-a članicama EU i međunarodnoj zajednici da slijede primjer SAD i Velike Britanije i koriste sve raspoložive alate, odnosno ciljane sankcije i suspenziju sredstava, protiv destabilizirajućih aktera u zemlji, uključujući i one koji ugrožavaju teritorijalni poredak BiH, posebno Milorada Dodika...”

Dosadašnja jalovost mjera protiv Dodika ostavlja skepsu i sada, ali je vidljivo da temperaturu u EU ne podiže „zabrinutost“ za stanje u Bosni, nego manifestacije proruske opasnosti koju konkretizira Dodik. Odnosno ovdje se radi o evropskoj brizi za sebe koja se trenutno slučajno poklapa sa intencijama i interesima probosanskih snaga. Na njima je da sada iskoriste „momentum“.

10.06.22. 13:45

Edin Subašić: Slijedi li nova "hrvatska samouprava"?

Stvarni razlozi ZA i PROTIV

Pokušamo li definirati aktuelnu situaciju u domenu odnosa NATO-a i Bosne i Hercegovine, neophodno je reći da je Denis Bećirović nasuprot stavu Bakira Izetbegovića: „...ako Srbi neće u NATO, neće se ići u NATO“, sada reafirmirao jasan stav da se i dalje „želi i namjerava ići u NATO“ bez obzira na različite stavove u RS.

Bit će možda neminovno da to pitanje dođe na referendumsko odlučivanje na nivou države. U tom slučaju očekuju nas kampanje koje će biti novo sučeljavanje dva koncepta kada će se morati nedvosmisleno reći zašto se ZA ili PROTIV tog puta.

Argumenti PROTIV tipa „mi ćemo pratiti Srbiju“ ili „mi nećemo jer su nas bombardovali“ već sada su deplasirani, anahroni i izvan političke logike. Jasno je da je suština odbijanja članstva u NATO-u ustvari još živa ideja o otcjepljenju dijela Bosne i o velikoj Srbiji. Pod kišobranom Saveza ta ideja bila bi neostvariva. Protokom vremena i obzirom na štetu koju je dosad pretrpio srpski narod kroz „realizaciju“ te ideje čitav projekat postao je već apsurdan, ali očigledno da srpska politička elita nema snage za katarzu niti ideju za neki novi koncept.

S druge strane, argumenti ZA integraciju su pragmatični u sigurnosnom smislu (to je koncept kolektivne obdrane, odnosno sigurnosti) potvrđeni su u ekonomskom domenu (sigurnost redovno privlači investicije kod novih članica) i realni su u očekivanju političke stabilnosti nakon što sigurnosne garancije ugase izvore konflikata. Naravno, sukobljavanje argumenata bit će mnogo složenije do konačnog konsenzusa.

Ali, možda se odluka donese i u nekoj drugačijoj proceduri, koju može nametnuti dalje zaoštravanje ukrajinske krize i njene refleksije na Balkan. U svakom slučaju, čini se da je članstvo u NATO-u jedina sigurna opcija za konačno – mirnu Bosnu.

* Autor je umirovljeni brigadir Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH, magistar politologije u oblasti međunarodnih odnosa i vojno-politički analitičar u projektima koji se bave sigurnosnim pitanjima

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba