Duhan oduzima dah: Recite DA zakonu o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima!

Dragi pacijenti i korisnici zdravstvenih usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u BiH, regiji i šire! Povodom 31. maja 2019. godine. Svjetskog dana bez duhanskog dima vaši obiteljski ljekari vam savjetuju da prestanete pušiti i izaberete zdravlje umjesto dima!!!

Piše: prof.dr. Larisa Redžepagić-Gavran, prim.spec.dr. za Zenicainfo.ba

Molimo vas da potpišete online peticiju putem linka: bit.ly/klimabezdima kako bismo pomogli da zakon o zabrani pušenja na javnim i radnim mjestima ugleda svjetlo dana i u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) svake godine širom svijeta od  posljedica pušenja umire više od 7 miliona ljudi. O toga 900.000 nepušača umiru usljed izloženosti duhanskom dimu od strane drugih pušača.

U Federaciji BiH je prema istraživanju iz 2012. skoro polovina odraslog stanovništva u kategoriji pušača (44.1%), od čega 56.3% muškaraca i 31.6% žena. S druge strane više od polovine stanovništva (54.1%) svakodnevno je izloženo duhanskom dimu od strane drugih pušača u zatvorenim javnim prostorima. Zabilježeno je više od 11.000 smrti godišnje od bolesti čiji je glavni faktor rizika pušenje i/ili izloženost duhanskom dimu (izvor: www.zzjzfbih.ba). Zabrinjava i rastući broj mladih starosti 13-17 godine od kojih 27.3% konzumira cigarete dok nargile konzumira 51,8% mladih (Istraživanje o kockanju i korištenju interneta, te navikama konzumacije cigareta, alkohola i marihuane među djecom i mladima u tri kantona FBiH, 2016, Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE).

Svake godine, 31. maja širom svijeta SZO na globalnom nivou obilježava Svjetski dan bez duhana. Godišnja kampanja je prilika da se podigne svijest o štetnim i smrtonosnim učincima upotrebe duhana i izloženosti duhanskom dimu, te da se obeshrabri njegovo korištenje u bilo kojem obliku. Neophodno je da se naša zemlja uključi u ovu akciju zagovarajući učinkovite politike za smanjenje potrošnje duhana i uključi u kontrolu upotrebe duhana prije svega sa konačnim usvajanjem zakona o zabrani pušenja na javnim i radnim mjestima. U Sarajevu je pokrenuta online peticija inicijative “Klima bez dima” u okviru projekta “Smanjenje faktora rizika za zdravlje u Bosni i Hercegovini” koji podržava Vlada Švicarske, s ciljem prikupljanja više od 10.000 glasova podrške novim zakonima u oblasti kontrole upotrebe duhana, a prije svega sa ciljem da se od pasivnog pušenja zaštite djeca, mladi, trudnice i bolesni.

Za period od 2010-2016, 27 država Europe je pojačalo svoje politike, a 17 zemalja i potpuno zabranilo pušenje na javnim i radnim mjestima. Efekat donošenje takvog zakona pokazao se u državama koje su 100% implementirale zakon o zabrani pušenja na javnim i radnim mjestima. Zemlje kao što su Kanada, Australija, Irska, Engleska, Island, Finska, Norveška, Turska koje su uvele efikasne zakone kontrole duhana, bilježe trendove smanjenja oboljevanja i smrtnost od bolesti koje se povezuju sa pušenjem. U Irskoj (prva država na svijetu koja je uvela zakon 2004. godine) ukupno je prevenirano oko 4000 smrtnih ishoda zbog izloženosti pasivnom pušenju u tri godine nakon uvođenja ovog zakona. U Engleskoj se generalno procjenjuje da je zakon prevenirao 54.000 infekcija dišnog sustava među djecom mlađom od 15 godina u periodu 2007-2012. godina.

Ove godine, odlukom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pod sloganom “Pušenje i bolesti pluća“ Svjetski dan bez duhanskog dima fokusira se na značaj i posljedice negativnog utjecaja pušenja na pluća i povezanost sa nastankom od karcinoma do kroničnih respiratornih bolesti. Zdravlje pluća nije postignuto samo zbog odsutnosti bolesti, a duhanski dim ima velike implikacije za zdravlje pluća pušača i nepušača širom svijeta.

Ključne poruke SZO za Svjetski dan bez duhanskog dima 2019:

Rak pluća. Pušenje duhana odgovorno je za više od dvije trećine smrti od raka pluća u svijetu. Izloženost dima kod kuće ili na radnom mjestu također povećava rizik od raka pluća. Prestanak pušenja može smanjiti rizik od raka pluća: nakon 10 godina prestanka pušenja, rizik od raka pluća pada na otprilike polovicu u odnosu na pušača.

Kronična respiratorna bolest. Pušenje duhana je vodeći uzrok kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), stanje u kojem nakupljena gnojna sluz u plućima rezultira bolnim kašljem i teškoćama u disanju. Rani prestanak pušenja je najučinkovitiji tretman za usporavanje napredovanja KOPB i poboljšanje simptoma astme.

Kroz životni vijek. Dojenčad koja je izložena otrovu duhanskog dima, za vrijeme pušenja ili izloženosti majčinom dimu, često doživljava smanjeni rast i funkcioniranje pluća. Mala djeca izložena pasivnom pušenju imaju rizik od pojave i pogoršanja astme, upale pluća i bronhitisa, te čestih infekcija donjih respiratirnih puteva.

Tuberkuloza (TB). Osobe koje puše duže vjerovatno će oboljeti od tuberkuloze. Aktivna TB, popraćena štetnim učincima pušenja na zdravlje pluća, značajno povećava rizik od invaliditeta i smrti od respiratornog zatajenja.

Zagađenje zraka. Duhanski dim je vrlo opasan oblik onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru: sadrži više od 7000 kemikalija, od kojih je 69 poznato da uzrokuju rak. Iako dim može biti nevidljiv i bez mirisa, može se zadržati u zraku do pet sati, te tako povećava rizike od raka pluća, kronične respiratorne bolesti i smanjenje funkcije pluća.